Srećko Latal : Bošnjaci ne bi mirno prihvatili raspad Bosne i Hercegovine
• Krizna grupa se povlači iz BiH.
– Međunarodna krizna grupa planira do kraja godine objaviti izvještaj o BiH i onda se povući sa čitavog Balkana. Recesija je pogodila i Kriznu grupu i, osim toga, želimo se posvetiti svom osnovnom mandatu – prevenciji, zaustavljanju smrtonosnih sukoba širom svijeta. Odlazak Krizne grupe sa Balkana ne znači da ovdje više nema krize, već da je ta kriza političke naravi, da je mogućnost ponovnog izbijanja širih sukoba za sada još vrlo mala.
Luđačka košulja
• Kakvi su interesi Međunarodne zajednice u BiH? Samo da rata na Balkanu ne bude, ludila među ljudima ili…
– Gotovo svi međunarodni faktori se slažu oko toga da žele vidjeti stabilnu BiH, bez nekih novih kriza i sukoba. Međutim, odmah nakon toga se mnogi od tih međunarodnih stavova i interesa razilaze oko načina na koji se ta stabilnost može i treba postići, to jest načina na koji se BiH može i treba urediti u budućnosti.
• Međunarodnu zajednicu političari iz RS-a bi najradije vidjeli kako pakuje kofere, bošnjački političari bi da ih zadrže i aktiviraju. Ovi, pak, šalju poruke: zabrinuti smo, domaći političari se moraju dogovarati… Nema efekta!
– To je jedna od ključnih poruka koja već dugo dolazi prije svega od EU, ali i Amerike. Naime, otkako se BiH i zvanično opredijelila za takozvani evropski put, od BiH lidera se očekivalo da sami počnu izlaziti iz okvira luđačke košulje Dejtonskog sporazuma, da trasiraju taj put kroz kompromise. EU i SAD jasno su stavile do znanja da više neće donositi odluke za BiH, već da je odgovornost bh. lidera, ali i ostalih segmenata društva – medija, civilnog društva i akademika – da preuzmu kormilo i odluče u kakvoj zemlji žele da žive. Nažalost, to ne samo da se nije desilo. Međunarodni zvaničnici i dalje stoje na poziciji da je BiH odgovorna sama za sebe. Dobar dio Bošnjaka i Hrvata očekuje da se EU i SAD ponovo angažuju na nametanju rješenja, dobar dio Srba traži da se EU i SAD prestanu miješati u unutrašnje stvari BiH. Nisu shvatili da su se EU i SAD već odavno povukli iz dnevnopolitičkih zbivanja u BiH.
• OHR je, čini se, postao dio problema, a ne rješenje za BiH!?
– Ako posmatramo OHR kao dio mehanizma nametanja konkretnih rješenja, jasno je da je on već odavno postao ozbiljan dio problema. Čak i ona rješenja koja je OHR u proteklim godinama nametao, vremenom se još više komplikovala situaciju. Da navedem par primjera: politička situacija u Federaciji BiH i Statut grada Mostara su direktno kreirani rješenjima koja je nametnuo OHR. Imajući to u vidu, nije mi jasno zašto neki ljudi i dalje traže da OHR ponovo nameće rješenja. Nakon uplitanja u formiranje vlasti u FBiH 2011, OHR je izgubio legitimitet kod međunarodne zajednice. Ipak SAD, Turska i još neke druge zemlje nisu spremne da podrže potpuno zatvaranje OHR-a u situaciji kada se u BiH kriza konstantno produbljuje. Tako da se OHR sada u BiH nalazi u svojoj reduciranoj funkciji – kao neka vrsta bezbjednosnog sistema, koji se može ponovo uključiti ukoliko politička kriza u BiH preraste u sigurnosnu krizu.
• Imaju li namjeru međunarodni dužnosnici zaduženi za BiH zabraniti izlazak našim političarima van države dok ne dogovore, recimo, provođenje odluke Sejdić – Finci!?
– Finansijske i diplomatske sankcije prema bh. zvaničnicima se u posljednje vrijeme sve više spominju kao jedan od mogućih dodatnih elemenata u pristupu EU i SAD-a prema BiH. Do te odluke još nije došlo, ali treba reći da ovo nije novo rješenje i samo za sebe neće puno promijeniti iz nekoliko razloga. EU ne može da sankcioniše BiH više nego što se BiH već sama sankcionisala zaostajanjem za svim ostalim zemljama u rejonu u svim elementima. Nisu političari u BiH jedini odgovorni za ovakvu situaciju u zemlji. Oni predstavljaju samo vrh ledenog brijega i rade ono što i ostali segmenti društva, od predstavnika nevladinih i medijskih organizacija, do akademika i samih građana.
• Kakva je politika SAD-a i EU prema BiH? Usuglašena?
– SAD i EU ponekad imaju donekle različito viđenje situacije u BiH, ali su njihove generalne politike prema BiH poprilično usaglašene. Niti za SAD niti za EU Bosna i Hercegovina više ne predstavlja prioritet. SAD i EU su jasno opredijeljeni da se više ne miješaju u dnevnopolitička dešavanja u BiH, kao i da je EU perspektiva i proces evropskih integracija glavna i jedina strategija. EU i SAD se, također, slažu oko toga da je EU ta koja sada vodi glavnu riječ oko BiH, a da se SAD nalaze u ulozi podrške.
Upravljanje životom
• Interesantniji od MZ-a su građani BiH! Pola miliona je nezaposlenih, korupcija stoluje… I niko se ne buni!?
– To i jeste ključni problem. Nakon 50 godina socijalizma, tri i pol godine rata, 17 godina postratnog kaosa i međunarodnog intervencionizma, čini se da veliki dio bh. građana misli da oni ne upravljaju svojim životima i da im sudbine kroje drugi. I bit će tako sve dok ljudi dozvole drugima – domaćim političarima ili stranim zvaničnicima – da upravljaju njihovim životima. Socijalni protesti do sada nisu imali većeg uticaja zato što se nezaposleni, mali poljoprivrednici, ljudi iz ruralnih sredina… nisu uključivali, a većinu socijalnih protesta su vodili oni koji su već u povlaštenom položaju, tj. na raznim budžetima i žele da taj status zadrže.
• Šta kažu dosadašnja istraživanja MKG-a, hoće li se BiH raspasti i kako bi to praktično izgledalo? Rat!
– Istraživanja rađena u proteklih desetak godina su pokazala da većina građana BiH – bez obzira na etničku, nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost – nije zainteresirani za dalje tenzije ili sukobe. BiH je efektivno etnički podijeljena zemlja, gdje toliko često više ne dolazi do neke veće interakcije između različitih etničkih skupina. Sve ovo znači da je mogućnost izbijanja novih sukoba doista mala. Većina ovih istih istraživanja je pokazala da jedan dio, prije svega bošnjačke populacije, ne bi mirno prihvatio cijepanje BiH. Asaf Bećirović (Oslobođenje)
Komentari