hamburger-icon

Kliker.info

Slobodna Bosna : „Bolji dio Bosne i Hercegovine “ pred kolapsom

Slobodna Bosna : „Bolji dio Bosne i Hercegovine “ pred kolapsom

19 Septembra
05:01 2010
Prezaduženoj privredi Republike Srpske ozbiljno prijeti „grčki sindrom“: samo u posljednjih šest mjeseci dugovi preduzeća u RS-u povećani su za 651 milion KM, odnosno osam procenata, i dostigli su zabrinjavajuću razinu od 8,8 milijardi KM. Dugovi preduzeća premašili su razinu bruto domaćeg proizvoda manjeg bh. entiteta koji se procjenuje na oko 8,5 milijardi KM. Analiza finansijskih izvještaja 1.854 privredna društva u RS-u, koja su Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) dostavila polugodišnje bilanse, pokazuje da su kratkoročne obaveze preduzeća povećane za 9 posto -na oko 5,8 milijardi KM, te da su dugoročne obaveze porasle za 6 posto – na oko 3 milijarde KM!

Istovremeno, razina depozita u bankama koje posluju u Republici Srpskoj smanjena je za 3 posto u odnosu na kraj prošle godine, što je prije svega rezultat značajnog pada oročenih sredstava vladinih insitucija i preduzeća. Polugodišnji izvještaj Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuje da je zbir svih depozita u bankama (štednja građana, depoziti vladinih institucija, depoziti preduzeća) pao na svega 4 milijarde KM, što je za oko 120 miliona KM manje od depozita iz januara ove godine. Najveći pad registriran je kod depozita vladinih insituicija koji su pali za rekordnih 20 posto i trenutno iznose svega 791 milion KM. Strmoglavo su pali i depoziti preduzeća – 17 posto – sa 570 miliona KM na svega 472 miliona KM, što je najniža razina zabilježena u posljednjih pet godina.

SUMORNA SLIKA PRIVREDE
Istovremeno, u Federaciji BiH, koja se također ne može pohvaliti ekonomskim uspjehom, razina depozita svih sektora povećana je za oko 220 miliona KM i na kraju šestog mjeseca dostigla je razinu od 11,26 milijardi KM.
Izuzev depozita privatnih preduzeća koji su u Federaciji BiH pali za 6 posto, depoziti svih ostalih sektora povećani su u rasponu od 8 (štednja građana) do 20 posto (depoziti javnih preduzeća).Sumorna privredna slika Republike Srpske donekle je zamagljena upumpavanjem novca zarađenog prodajom Telekoma Srspke, ali te su se novčane zalihe opasno istanjile. Lavovski dio novca zarađenog od prodaje telekoma vlada premijera Milorada Dodika potrošila je u akciji svojevrsne privredne reetatizacije – kupovine udjela u već privatiziranim preduzećima – koja je okončana potpunim fijaskom. Nijedno privatno preduzeće u kojem je Vlada RS-a kupila dio vlasničkih dionica nije napravilo značajnije poslovne rezultate. Naprotiv, novac je potrošen na saniranje tekuće nelikvidnosti, zapravo na privremenu kupovinu socijalnog mira.

DRAMATIČAN RAST NELIKVIDNOSTI

Nekoliko ekonomskih analitičara s kojima smo razgovarali o ekonomskim trendovima u dva entiteta slaže se u zaključku da je cijela privreda BiH suočena s problemom nelikvidnosti, ali i s ocjenom da privredna nelikvidnost u RS-u poprima dramatične razmjere.Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Fikret Čaušević za Slobodnu Bosnu kaže da korijene nelikvidnosti prvenstveno traba tražiti u Vladi RS-a.„Konsolidirani budžetski deficit RS-a za 2009. godinu iznosio je oko 650 miliona KM i bio je za stotinjak miliona veći od budžetskog deficita Federacije BiH. Jednostavno, svi troše više nego što zarađuju, a taj se privid blagostanja ne može beskrajno održavati“, kaže profesor Čaušević.
Sličnu ocjenu nedvno je iznio i Ranko Milić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

„Privreda se guši u nedostatku novca pa je prinuđena smanjiti sredstva u bankama kako bi pokrila nagomilane tekuće obaveze nastale smanjenim obimom poslovne aktivnosti. Mnogo fabrike su pod udarom ekonomske krize redukovale proizvodnju, a nisu otpuštale radnike, čime su gomilale obeveze po osnovu plata i drugih naknada zaposlenima“, kaže Milić, koji napominje da su na lošu situaciju u privredi djelimično uticale i banke, kako kaže, „svojom pogrešnom strukturom kredita“. Milić misli na kredite koji su usmjereni na potrošnju a nauštrb proizvodnje.

„Time su banke sjekle granu na kojoj sjede, a situacija bi bila još gora da nije bilo kreditnih plasmana Investiciono-razvojne banke RS-a“, zaključak je Ranka Milića. Da je Milić posve u pravu, potvrđuje i izjava ministra finansija u Vladi RS-a Aleksandra Džombića, koji se javno pohvalio da je u posljednje dvije godine preko Investiciono-razvojne banke RS-a plasirano više od 467 miliona KM te da je na taj način sačuvano 18.500 radnih mjesta. Ovo priznanje otkriva činjenicu da je dobar dio privrede RS-a ostao na nogama zahvaljujući vladinoj finansijskoj infuziji, što opet znači da će teško preživjeti kada vladina finansijska infuzija presuši.

Dodatni problem za posrnulu privredu RS-a predstavlja činjenica da je tokom posljednjih petnaestak mjeseci osjetno reduciran priliv direktnih stranih investicija u cijelu BiH, a osobito u Republiku Srpsku. U protekloj godini obilježenoj globalnom recesijom direktne strane investicije pale su sa 700 na 452 miliona eura, a tokom prvih šest mjeseci tekuće godine pad je bio još i veći – sa 225 na svega 121 miliona eura. Samo 12 posto ovog iznosa investirano je u „bolji dio BiH“, što je dodatno doprinijelo padu likvidnosti privrede RS-a koja trenutno prolazi kroz najteže razdoblje nakon rata.
Dužničke obaveze preduzeća iz RS-a

DUG PREDUZEĆA PREMAŠIO BDP

Ukupna visina BDP-a: 8,49 milijardi KM
Ukupna dugovanja preduzeća: 8,824 milijarde KM
Krediti: 3,130 milijardi KM (povećanje 14%)
Dug prema dobavljačima: 2,466 milijardi KM (povećanje 4%)
Poreska dugovanja: 380 miliona KM
Avansi i kaucije: 368 miliona KM
Dug prema uposlenima: 318 miliona KM (povećanje 18%)

Lider PDP-a Mladen Ivanić:
„SVAKA PETA MARKA U BUDŽETU IZ KREDITA MMF-A“

Univerzitetski profesor, lider PDP-a Mladen Ivanić jedan je od najboljih poznavalaca ekonomskih trendova u Republici Srpskoj.Ivanić kaže da je „RS danas u velikoj recesiji i nije ni blizu nekom ‘privrednom čudu’ kako to vlast predstavlja. Naprotiv, RS je pred kolapsom“.Ivanić smatra da je realna slika ekonomskog stanja prilično zamagljena „jer je danas svaka peta marka u budžetu iz kredita MMF-a“.Situacija će biti puno jasnija za koju godinu kada na naplatu budu dospjeli olako podignuti krediti.  Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku