hamburger-icon

Kliker.info

Salmedin Mesihović : Kongres SDA, pirova pobjeda „dogovorne frakcije“ B.Izetbegovića i A.Osmanovića

Salmedin Mesihović : Kongres SDA, pirova pobjeda „dogovorne frakcije“ B.Izetbegovića i A.Osmanovića

27 Maja
16:26 2015

Bakir-IzetbegovicIako je pobijedio vojsku Rimske Republike u bitci kod Askula 279. god. p. n. e. epirsko – mološki kralj Pir je izjavio „Još jedna ovakva pobjeda, pa sam propao“.U gore navedenu rečenicu bi se mogao sažeti i ishod 6. Kongresa Stranke demokratske akcije čija je glavna motivacija bio izbor novog predsjednika i ostatka visokog rukovodstva (zamjenik predsjednika, potpredsjednici, predsjedništvo) Stranke.

Piše : Salmedin Mesihović (Publicola)

Za razliku od nekih drugih stranaka koje su prešle na demokratske izbore rukovodstva, SDA je još uvijek zadržala delegatski sustav koji funkcionira na načelima uspostavljenim od Saveza Komunista Jugoslavije i Saveza Komunista BiH prije skoro 70 godina. Bakir Izetbegović ništa nije želio prepustiti slučaju, pa se prilično potrudio da osigura svoj izbor za predsjednika SDA. U tu svrhu je pokrenuta prilična mašinerija i stranke i „prijatelja“ sa strane. Kako bi se spriječile neželjene svađe i okolnosti, koje bi mogle imati reprekusije za izbor predsjednika, sudeći po svemu je zaključena „dogovorena frakcija“ sa Adilom Osmanovićem (nekadašnjim glavnim suradnikom prethodnog predsjednika rhm. Sulejmana Tihića), koji je navodno predstavljao najveću konkurenciju za predsjedničko mjesto.

Tako su se rastalile funkcije na samome vrhu, sa B. Izetbegovićem kao predsjednikom i A. Osmanovićem kao njegovim zamjenikom. Praksa ponašanja potpuno naslijeđena iz vremena rhm. Tihića. U organizacijama na terenu i medijima je stvorena takva atmosfera da je pobjeda B. Izetbegovića ne samo izvjesna, nego da će ona biti plebiscitarnog tipa. Čak je doveden i Redžep Tajib Erdoan, formalno da otvori kupatilo, a praktično da pokaže ko je njegov kandidat i njegov „čovjek“. I erdoanovski mediji i pristalice su javno agitirali za „dogovorenu frakciju“. Naravno, sasvim je druga stvar zašto se predsjednik Republike Turske (inače relativno moćnije države) uopće miješa u izbor predsjednika jedne od stranaka koja okuplja do najviše 1/3 jednog od tri konstitutivna naroda BiH.

Ali imajući u vidu Erdoanovsko nesnalaženje na vanjskopolitičkoj sceni u zadnjih 4 – 5 godina (posebice uslijed zbivanja na Bliskom Istoku i sjevernoj Africi), ne iznenađuje činjenica da je upregnut značajan aparat u jednu situaciju koja je prilično nebitna za stvarne geopolitičke interese Turske. Sa terena su stizale kao po pravilu kandidati za predsjednika oročeni samo sa jednim imenom. Samo su dvije organizacije predložile drugo ime. Pa se onda danima razmatralo je li ta druga kandidatura uopće ispravna ili ne…pa je onda dopuštena ta kandidatura, uz ubacivanje trećeg kandidata koji je ustvari bio obični pomoćni igrač.

Drugi kandidat Šemsudin Mehmedović u svojoj kampanji i promociji je mogao računati samo na sebe (bolje rečeno samo na svoj FB profil), dok je prvi kandidat uza sebe imao infrastrukturu čitave stranke, onih dijelova vlasti u kojima SDA učestvuje pa i određenih elemenata Islamske zajednice, stranih i domaćih poslovnih krugova…itd…itd… I tako dođe Kongres. I desi se sljedeće. Očekivano je za predsjednika izabran Bakir Izetbegović, neočekivano to uopće nije bila plebiscitarna podrška delegata (ponavljam posebno izabranih delegata, a ne svih članova). Odnos glasova je bio 590 : 159 : 4, što znači da je Šemsudin Mehmedović, koji je izašao sa programom demokratizacije Stranke, dobio iznenađujućih 27 % glasova delegata. Ovdje se sasvim logički postavlja pitanje, da je kojim slučajem kampanja bar u medijskom smislu bila ravnopravnija i da su mogli glasati svi članovi, da li bi ustvari trka za predsjednika SDA bila mnogo neizvjesnija i zanimljivija.

 

Iako je bilo poziva  na dalju demokratizaciju Stranke, do toga se sudeći i po usvojenim rezolucijama i nekim zaključkom o statutu nije došlo. Dešavaju se raznorazni incidenti, zbog sumnji u brojanje glasova i ponašanje  onih koji su to radili. Da je VI. Kongres SDA prilično obesmislen, dokazuje i činjenica da je golema većina delegata Kongres napustila još dok je trajao, odnosno do kraja izbora najvišeg rukovodstva. Kraj sjednice Kongresa je dočekalo jedva 50tak delegata od njih 800 koliko je trebalo biti prisutno. To dovoljno govori o zainteresiranosti delegata za dalji rad Kongresa nakon izbora rukovodstva. Jedna mala usporedba, decembarski kongres SDP je trajao isto do ranih jutarnjih sati, ali je ubjedljiva većina delegata ostala do kraja…nedostajalo je 10tak delegata koji su otišli spavati ili kući….

Nad svim onim što se desilo na Kongresu, trebali bi se itekako zamisliti i B. Izetbegović i njegov prvi zamjenik A. Osmanović. Pred njima su dva puta. Prvi put je ustrajati na praksi „dogovorne frakcije“ i „demokratskog centralizma“ (odnosno delegatskog sustava), a drugi je preći na demokratski sustav, jer sudeći po nizu dešavanja postoji snažna volja i želja članstva za suštinskim demokratskim promjenama koje su dijalektički neminovne. U prvom redu to podrazumijeva promjenu statuta, koji je po mome ubjeđenju i analizi  prilično arhaičan i nedemokratski, posebice što se tiče izbora predsjedništva Stranke. Time bi se stavila tačka na funkcioniranje po načelima „ja tebi – ti meni“, minder politike i rastaljivanja pozicija po jaransko i familijarnoj liniji.

Međutim, sudeći po sljedećem podatku koji je prenio portal Klix: „Na Kongresu su se mogli čuti i zahtjevi za demokratizacijom SDA po principu da svaki član stranke ima pravo birati rukovodstvo. No, novi predsjednik Izetbegović pojasnio je da je Kongres odbacio kandidate koji su zagovarali nešto takvo.”, mislim da će bar još neko vrijeme vrh SDA stajati na pozicijama delegatskog “demokratskog” centralizma. Izneseni argument apsolutno nije odgovarajući, jer 800 delegata nije isto što i svo članstvo. Jesu li to provedene javne rasprave ili anketiranje ili se pozvalo članstvo da diskutira o promjenama statuta i prelasku na demokratski sustav. Pa naravno da nije. Uostalom delegate su se izjašnjavali samo o izborima rukovodilaca, a ne o promjenama o unutarnjem ustrojstvu Stranke i njenoga statuta.

Zato se i ne može govoriti da su delegati odbacili demokratski sustav, a odlučili zadržati delegatski sustav kada se o tome uopće nije ni razgovaralo niti odlučivalo. I argument da “SDA nikada nije bila društvo jednog lica, nikad se nije zvala po pojedincima kao mnoge druge stranke”, kojim se očigledno aludira na Radončićev SBB, ne stoji poradi konceptualnih stvari. Prvo SDA u nazivu stranku ima demokratski nazivnik, što SBB nema, a drugo i najvažnije SBB i jeste stranka “Utemeljitelja” što oni i ne kriju i sukladno tome je uređena i njihova stranačka infrastruktura i statut i praktično djelovanje. Upoređivanje sa SBB stoji jedino ako se SDA želi smatrati konceptualno istom vrstom političkog subjekta.

Podijeli

Jedan komentar

  1. puka 59 - GDJE SU
    puka 59 - GDJE SU 27 Maja, 20:13

    VETERANI 317 SBBR HEROJ GRADA PITAJU GDJE NESTADOŠE NAŠI VETERANI dr MAHMUTBEGOVIĆKA ing dip UTEMELJITELJ TOPĆIĆ . POZDRAV DOMOVINI DO SBK POVJERENIŠTVA .

    Odgovori

Napiši komentar

Kliknite ovdje da poništite odgovor.

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku