hamburger-icon

Kliker.info

Safet Oručević : Mostarskim Bošnjacima bila je namijenjena sudbina Srebrenice

Safet Oručević : Mostarskim Bošnjacima bila je namijenjena sudbina Srebrenice

21 Novembra
22:23 2015
Orucevic1Mnogi gradovi u BiH okusili su težinu minulog rata na svoj način. Mostar je i u tome bio poseban: imao je sudbinu da ratuje s dva protivnika u izuzetno složenim geopolitičkim okolnostima.Borci Samostalnog bataljona odbrane Mostara, kao nukleusa Armije RBiH na prostorima  Hercegovine, iz kojeg su izrasli 41. slavna brigada i 4. korpus naše armije, zajedno sa HVO-om iznijeli su teret odbrane Mostara od srpsko-crnogorske agresije.

Piše : Safet Oručević (Za Avaz)

Važnost pomirenja

Mostarce je ubrzo dočekala i druga agresija – napad snaga HVO-a i HV-a radi zaokruživanja etnički čiste “hrvatske republike Herceg-Bosne”.Bila je to vojna realizacija političkog plana skovanog u Grudama i Zagrebu. Mostarskim Bošnjacima bila je namijenjena sudbina Srebrenice, etničkog nestanka i masovnog prisilnog iseljavanja. Borci mostarske Slavne i Viteške brigade odlučno su se suprotstavili takvom scenariju i nadljudskim naporima zaustavili snage HVO-a i HV-a na početnim položajima.

Iako potpuno okruženi srpskim i hrvatskim vojnim formacijama, malobrojne i slabo naoružane jedinice Armije RBiH, predvođene herojima Arifom Pašalićem, Midhatom Hujdurom Hujkom, Semirom Drljevićem Lovcem, Esadom Humom, Miralemom Jugom, Šerifom Špagom, zajedno s drugim brojnim komandantima i herojima bez činova, smogle su snage i same izvele spektakularnu akciju deblokade istočnog dijela Mostara.

Ovo je jedan od rijetkih slučajeva kada je obruč uspješno probijen iznutra, bez bilo čije pomoći, čime su se Mostarci spojili sa snagama Armije RBiH u Jablanici i osigurali života važan koridor koji je omogućio opstanak Bošnjaka u dolini Neretve. Ponosan sam što sam sa svim ovim saborcima vodio sve ove bitke.

Potpisivanje Vašingtonskog sporazuma Mostarcima je donijelo krhki mir na linijama fronta u gradu, ali nije značilo i prestanak borbe.

2

Oručević i bivši muftija mostarski Seid ef. Smajkić u obilasku Vučjakovića džamije na mostarskim Šehitlucima

Počela je nova borba za slobodu kretanja, za povratak protjeranih Mostaraca u svoje kuće i stanove, ujedinjenje gradske administracije i ono najvažnije – mukotrpni proces pomirenja. Teško je bilo boriti se za ravnopravnost u gradu u kojem je nasilno izmijenjena demografska slika i u kojem su desetine hiljada Bošnjaka i Srba otjerane sa svojih ognjišta.

Uz podršku svojih saboraca, predstavnika vojne i civilne vlasti i vjerskih institucija, jednoglasno sam izabran da predstavljam Grad Mostar u svim daljnjim pregovorima. Bio sam član delegacije predsjednika Alije Izetbegovića u svim pregovorima, uz njegovu ličnu ogromnu pomoć i podršku.

Proces obnove

U tom periodu imali smo vrlo uspješne pregovore. Bilo ih je mnogo. Nakon svakog novog Mostar je bio jači i jači. Imali smo neizmjernu pomoć međunarodne zajednice, koja je poštovala činjenicu da smo kao žrtve ipak prvi pružili ruke pomirenja i branili civilizacijske vrijednosti u Mostaru. Iako je još trajao rat u BiH, uspjeli smo 1994. izuzetnim naporima demilitarizirati gradsku jezgru Mostara, dovesti administraciju Evropske unije, s Hansom Košnikom (Hans Koschnick) na čelu, i uz njihovu finansijsku pomoć pokrenuti snažan proces obnove potpuno porušenog grada – evropske Hirošime, kako su Mostar nazivali strani novinari.

Paralelno s obnovom kuća, škola, bolnica, ulica i mostova, vođena je mukotrpna borba, korak po korak za pomirenje u podijeljenom gradu i stvaranju preduslova za suživot na ravnopravnim osnovama. Mostar je postao paradigma izgradnje nove Bosne i Hercegovine.

3

Tatjana Ljujić-Mijatović, Oručević, Ramiz Dreković, Mustafa Hajrulahović Talijan

Konferencija u Dejtonu već je počela kad sam dobio poziv predsjednika Izetbegovića.

– Safa, moraš doći, jer Tuđman neće da počne razgovore dok se ne riješi Mostar – rekao mi je predsjednik Izetbegović.

Košnik, Mijo Brajković i ja tako smo stigli u Dejton.

Pregovori u Dejtonu počeli su s Mostarom, a na zahtjev tadašnjih hrvatskih predstavnika tzv. HZHB i predsjednika Tuđmana. Tražili su da Mostar bude uređen po nacionalnom principu i podijeljen u dvije općine. Ali, naši principi dobili su ogromnu podršku američke  administracije i odbranjena je ravnopravnost svih naroda u dejtonskim principima za Statut Grada. Ključna pobjeda na tim pregovorima je što smo odbranili Srbe u Statutu. Dogovoreno je uređenje grada po principu šest multietničkih opština prema popisu iz 1991. godine i Gradskim vijećem sa po deset Srba, Bošnjaka i Hrvata.

Iz Dejtona je poslana jasna poruka da Mostar mora biti uređen kao jedinstven i multietnički grad na principima ravnopravnosti svih naroda koji u njemu žive. To je naišlo na ogroman otpor ekstremista iz HDZ-a, a nakon što je Košnik proglasio Centralnu zonu u Gradu, on i njegova administracija doživjeli su nekažnjeni fizički i politički linč.

4

Alija Izetbegović, Safet Oručević, Arif Pašalić, Midhat Hujdur Hujka…

Kao učesnik pregovora, posebno sam ponosan na činjenicu da smo u Dejtonu predsjednik Izetbegović i ja u pregovorima sa Slobodanom Miloševićem i Aleksom Buhom vratili Mostaru ogroman teritorij Podveležja, što u ratu nikad nismo uspjeli i zbog čega su pale ogromne žrtve. Time su omogućeni brz povratak i obnova objekata na ovom području.
Kad je u pitanju budućnost Mostara, za mene tu nema dilema. Moji stavovi isti su kao i 1993., i 2003., 2013. i danas.

Budućnost Mostara treba biti onakva kakva je i njegova prošlost. Onaj isti grad u kojem smo mi odrastali u punoj ravnopravnosti i bogatstvu različitosti. Na kraju krajeva, to treba biti Mostar za kakav smo se svi borili i za koji su mnogi Mostarci dali živote. Oni nisu ginuli ni za frtalj ni za pola grada i njihove žrtve sve nas obavezuju na to do kraja naših života.

Bošnjaci Hercegovine

U istočni dio grada izbjegli su Bošnjaci iz cijele Hercegovine. Iz Gacka, Nevesinja, a kasnije i Stoca i Čapljine, te se junački uključili u odbranu grada Mostara i Bosne i Hercegovine u jedinicama Armije RBiH. Mostarci su im bili dobri domaćini, a oni više nego zahvalni gosti. Kasnije smo zajedno s predstavnicima ovih općina pokrenuli njihov povratak na rodna ognjišta. Ne postoji nijedno ni najmanje mjesto od Nevesinja, Fazlagića Kule, Dubrava, Počitelja do Vitine i Neuma koje nismo obišli zajedno i pomogli u povratku. Nažalost, rat i poslijeratne okolnosti učinili su svoje, u ova mjesta nisu se vratili svi nekadašnji stanovnici. Neke je sudbina odvela daleko od Bosne i Hercegovine, a mnogi od njih trajno su ostali vezani uz Mostar, gdje sada grade svoju budućnost i budućnost svoje djece.

Kako su protjerani Mostarci spasili budućnost grada

Prvi poslijeratni izbori 1996. godine održani su po principu „jedan čovjek – jedan glas“. Iako to niko nije očekivao, Mostarci iz dijaspore izuzetno velikim odzivom na izbore dali su Mostaru šansu. Oni su na taj način dali doprinos svom gradu i, iako istjerani iz svojih kuća i stanova, poslali poruku da je njihov dom u Mostaru. Tada je, uprkos dominantnom broju hrvatskih birača, izbornu pobjedu odnijela Lista građana za jedinstveni Mostar, koju sam predvodio, i to je, bez obzira na to što ih je kasnije bilo još i što smo na svakim izborima pobijedili, moja najdraža i za Mostar najvažnija izborna pobjeda.

5

Oručević, Ivica Prskalo i otac Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk u Mostaru

Ova pobjeda skrenula je pažnju cijelog svijeta na Mostar i pokazala da je to multietnički, a ne hrvatski grad. Odlaskom s pozicije gradonačelnika iza sebe sam ostavio dejtonsko uređenje grada. U teškim pregovorima koje smo predsjednik Izetbegović i ja, a uz podršku međunarodne zajednice, vodili direktno s Tuđmanom, dobivena je Ustavom Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) zagarantirana rotacija gradonačelnika i guvernera Kantona, čime je bila osigurana potpuna zaštita Bošnjaka u Mostaru i potpuna ravnopravnost svih naroda. To je, nažalost, poslije mog odlaska politički izgubljeno.

Safet Oručević (za Avaz)

(Autor je gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara od 1994. do 2001. godine, današnji direktor mostarskog Centra za mir i multietničku saradnju)

Podijeli

2 0 komentara

  1. Mostarac
    Mostarac 22 Novembra, 12:12

    Ljepo sto je i glasanje 96-te pomenuto. Dosli smo tada sa svih strana u Stokholm

    Odgovori
  2. mostarac 1
    mostarac 1 22 Novembra, 12:51

    PLJACKEEEEEEE KOJE NI DANAS NE PRESTAJU ZAHVALJUJUCI PRAVILNOJ RASPODJELI POSLJERATNIH DONACIJA A STO SE MOZE JASNO I VIDJETI U CIMENTIRANO PODJELJENOM MOSTARU:NA JEDNOJ STRANI MNOGO PLJACKE I NOVIH OBJEKATA A NA DRUGOJ PAR LJUDI POPLJACKALO I SAGRADILO:

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku