Sadik Ahmetović, državni zastupnik iz SDA: Građani Srebrenice su u strahu
Grad u kojem je izvršen genocid nalazi se u najvećoj neizvjesnosti od rata naovamo, tvrdi Sadik Ahmetović, državni zastupnik iz SDA.
Kako Srebrenica živi u ovim danima, u kojima se najavljuje održavanje referenduma o Danu RS-a i u kojima se iščekuju lokalni izbori?
– Situacija u Srebrenici je veoma teška, građani su zabrinuti i može se slobodno kazati da su narednih 10 -15 dana za Srebrenicu sudbonosni i vrlo, vrlo neizvjesni. Imate ovu retoriku koja je jako uzburkala bh. javnost, što se najviše možda i odražava upravo na građane Srebrenice. Radi se o području vrlo osjetljivom i na mali politički potres, a kako da ne bude na potres koji se dešava na međunacionalnim relacijama.
Dvije hiljade više
Takvu kompleksnu političku situaciju produbljuje predsjednik RS-a Milorad Dodik svojim nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH i ta politika destrukcije pomalo prijeti da kulminira 25. septembra, kada Vlada RS-a planira održati protuustavni i antidejtonski referendum. Apsurdi tog referenduma se ogledaju i u činjenici da, primjera radi, u samoj Srebrenici imate veći broj ljudi koji će glasati od ukupnog broja ljudi koji su popisani na posljednjem popisu stanovništva.
O kolikom broju ljudi je riječ?
– Razlika je dvije hiljade. U spisku za referendum se nalazi oko 8.000 ljudi, a ukupno popisanih i onih koji mogu glasati i koji ne mogu, jer se radi i o maloljetnim osobama, šest je hiljada. Kada samo to uzmete u obzir, jasno je u kakvom apsurdnom stanju živimo i u kakvim okolnostima se taj referendum održava.
No, ono čega se ja bojim, poznajući ukupnu situaciju oko same Srebrenice, Podrinja uopće i u cijelom RS-u, jeste to da mi trenutno imamo na desetine etnički potpuno čistih mjesnih zajednica u kojima žive samo Bošnjaci. Da li će referendumske komisije i u njima otvoriti proces? Bojim se, dakle, da ne dođe do incidenata, koji mogu pogoršati sigurnosnu situaciju u cijeloj BiH, mogu odvesti u krajnosti, a ove nikome nisu potrebne. Moj je osjećaj da o tome niko niti razmišlja niti na bilo koji način informiše građane. Jer, siguran sam da Bošnjaci na referendum neće izaći, a svaki dolazak onih koji taj referendum provode u takvim područjima, da ne govorim o krupnijim stvarima koje se eventualno mogu desiti, na neki način izaziva ljude koji su posebno senzibilni i nad kojima se u posljednjih pet-šest godina vrši neviđena tortura i ponižavanje, ugrožavaju njihova ljudska prava. Najbolji način da se mogući problemi preduprijede jeste da država BiH svojim pravosudnim, sigurnosnim aparatom spriječi nelegalne aktivnosti. Bilo čije one bile.
Vjerujete li da će država uspjeti u tome?
– BiH i njen ustav su zaista specifični. Imate situaciju gdje država ne može provesti legitimne odluke, u ovom slučaju, legitimnu odluku Ustavnog suda, a nasuprot tome je činjenica da entitet RS može provoditi i nelegitimnu odluku. To su naši apsurdi i ono što je, hajde da tako kažem, određena greška u sistemu, a što treba popravljati.
Prof. Ćazim Sadiković tvrdi: ako država ne može provesti neku svoju odluku, onda ona i ne postoji?!
– Ustav BiH je kompromis, rezultat Mirovnog ugovora potpisanog u Daytonu, ali mi u ovom trenutku drugog nemamo, i jedino što možemo jeste – poštivati njegove odluke. U ovom slučaju se radi o nepoštivanju.
Pandorina kutija
Dakle, narednih dana ćemo vidjeti hoće li Tužiteljstvo BiH postupiti u skladu sa svojim ovlastima, jer se radi o osobama koje podliježu pod Krivični zakon BiH, odnosno o onima koje su kreirali Dayton, znali za greške u sistemu i uspostavili instituciju OHR-a s zadatkom da – tamo gdje država ne može, gdje nema poluge – ovaj djeluje. Zato mislim da OHR treba biti na strani institucija države BiH, prava i, u konkretnom slučaju, na strani Ustavnog suda BiH i njegovih odluka, ma kakve one bile.
OHR se upravo u tom smislu i izjašnjavao nekoliko puta…
– Institucija OHR-a nije predviđena Daytonom da bi se se izjašnjavala ili pisala saopštenja. Oni imaju jasno definirane nadležnosti, koje treba da zaštite Dejtonski mirovni ugovor i Ustav BiH, odnosno ustavni poredak u BiH. Kasno će biti ukoliko dođe do bilo kakvih neželjenih posljedica… Društvo, građani BiH tada neće imati nikakve koristi od saopštenja koja OHR izdaje.
Šta je sa Vašom idejom da se pokrene rasprava o referendumu za izdvajanje Srebrenice iz RS-a?
– Već sam nekoliko puta objasnio: mi nećemo posegnuti za kršenjem Ustava niti Dejtonskog mirovnog ugovora, ali ukoliko se održi referendum 25. septembra, što bi bio nelegalni, antidejtonski akt, kako je to kazao i UO Vijeća za implementaciju mira (PIC), ali i sve relevantne političke institucije i pojedinci u zemlji i u svijetu, pitanje je postoji li Dejtonski mirovni ugovor čiji je dio i Ustav BiH? Samim time, da li postoji RS, ukoliko je on odlučio da (s)krši Dejtonski mirovni ugovor, a RS je produkt Daytona. Referendumom se otvara Pandorina kutija a, ako se ovaj doista desi, mi ćemo otvoriti i institucionalno pitanje: da li poslije kršenja Daytona Srebrenica treba biti u okviru RS-a. Na potezu su vlast RS-a i visoki predstavnik, da odustanu, odnosno povuku odluku o održavanju referenduma.
Edina Kamenica (Oslobođenje)
Komentari