Šaćir Filandra : Dogovorom SDA i SBB-a do jače koalicije i funkcionalnije vlasti na svim nivoima
Nedavni sastanak lidera SDA i SBB-a posmatram kao stranački susret dvije političke partije sa dobrim izbornim rezultatima u zadnjem procesu.On bi trebalo da omogući funkcionalniju vlast u Federaciji BiH, ali i cijeloj državi. S tog aspekta ga smatram pozitivnim, ocijenio je u razgovoru za Vijesti.ba Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
VIJESTI: U nedavnom osvrtu na krizu vlasti u Federaciji BiH, kazali ste da je ona rezultat nagomilanih problema u funkcionisanju političkog sistema države koji je došao do svojih protivrječnosti. Možete li nam pojasniti ovaj stav. O kojim protivrječnostima se radi?
FILANDRA: Ključna protivrječnost političkog sistema u BiH proizilazi iz nekompatibilnosti i gotovo isključivosti građanskog principa, koji je osnovni pravni princip uređenja države i koji treba da omogući jednakopravnost građana i njihova osnovna ljudska prava, te političkim sistemom nametnutog dominantnog nacionalno – političkog izbornog sistema, u kojem se na uštrb pojedinca suprotstavlja kolektiv. Ta protivrječnost drži u grču i nemogućnosti razvoja politički život sve vrijeme na način da se svakim izborima vraćamo na početak.
VIJESTI: Kada govorimo o stabilizaciji političkih prilika u BiH, doprinosi li tome više ukrupnjavanje ili usitnjavanje političkih scene?
FILANDRA: Pretpostavka da razvoj demokratizacije društva ide kroz niži izborni cenzus i povećanje broja političkih subjekata nisu se pokazali opravdanim. Naš stepen demokratičnosti društva i vladavine prava nije ništa veći. To je bila prvenstveno zamisao međunarodne zajednice, što je teoretski validno, ali se u praksi pokazalo nefunkcionalnim. Sistem je zapravo učinjen nefunkcionalnijim. Stoga je ukrupnjavanje stranačke scene nešto što omogućava formiranje efikasnije vlasti.
VIJESTI: U tom kontekstu, kako ocjenjujete nedavni sastanak lidera SDA i SBB-a? Kako će se reflektovati na unutarbošnjačko jedinstvo?
FILANDRA: To je, prije svega, stranački susret dvije političke partije sa dobrim izbornim rezultatima u zadnjem procesu. On bi trebalo da omogući funkcionalniju vlast u Federaciji BiH, ali i cijeloj državi. S tog aspekta ga smatram pozitivnim.
Ne mislim da će se on reflektirati na neko bošnjačko jedinstvo ili nejedinstvo, s obzirom da narod, u principu, ne zavisi od političkih stranaka u onoj mjeri u kojoj to stranke misle. Taj proces vidim kao isključivo proces stranačkog ukrupnjavanja i stvaranja jače koalicije, koja je kvalificirana da na efikasniji i funkcionalniji način iznese eventualne reformske procese.
VIJESTI: Interesuje nas i Vaše tumačenje navoda srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji je nedavno poručio kako u BiH postoje političke tenzije i problemi, jer ujedinjavanje na bošnjačkoj političkoj strani dovodi do toga da će se neminovno slični procesi odvijati i u Republici Srpskoj, što će nas ponovo voditi ka nacionalnim homogenizacijama, a što on ne smatram naročito dobrim.
FILANDRA: Ne bih rekao da je Vučićeva analiza tačna. SBB i SDA su stranke narodnjačke orijentacije, a u opoziciji nam ostaje jaka lijeva opcija. Stoga ne dolazi do nekog posebnog političkog jedinstva. Ne radi se dakle o specijalnoj nacionalnoj homogenizaciji. No, da li će to izazvati određene reflekse? Vjerovatno hoće.
VIJESTI: Na koji način će ti refleksi biti vidljivi?
FILANDRA: Smanjiće se manevarski prostor u pravcu u kojem trenutno ide, a ide u pravcu destrukcije države. U tom smislu će vjerovatno bošnjački blok, do kojeg je dobrim dijelom došlo zbog Dodikove ofanzive, biti koherentniji i stabilniji.
VIJESTI: Pominjete manevarski prostor i destrukciju države. Nezaobilazna tema svakako je najavljeni referendum u RS o radu Suda i Tužilaštva BiH. Vjerujete li da će on biti održan?
FILANDRA: Sve je moguće, no lično ne vjerujem. To je forma treniranja živaca i mogućnosti međunarodne zajednice. Pravac kretanja sa aspekta održivosti države BiH nije dobar. Potez za referendum je vrlo smio, drzak i provokativan. Ipak, ne mislim da će polučiti efekte koje očekuju njegovi predlagači, ali će dovesti do radikalizacije političke scene.
VIJESTI: Kakve će posljedice izazvati radikalizacija političke scene?
FILANDRA: Neće izazvati nikakve posebne posljedice, ali će se zadržati postojeće loše stanje. Mi treba da smirujemo strasti, rješavamo loše stanje, konsolidujemo odnose i stvaramo klimu međusobnog većeg povjerenja. To je znak da većeg povjerenja zapravo nema i da su divergentni politički ciljevi.
VIJESTI: U ovom slučaju brojni očekuju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik Valentin Incko nedavno je podsjetio i na bonska ovlaštenja, no konkretnih reakcija još nema. Očekujete li ih?
FILANDRA: Ne očekujem reakciju OHR-a. Ukoliko bude reakcije međunarodne zajednice, ona će ići posredstvom nekih bitnijih aspekata. OHR je praktično institucija od malog značaja i malog uticaja na politički život u BiH. OHR se samo isključio i iskreno ne mislim da će reagovati na odlučan način, ali neke druge institucije hoće.
VIJESTI: Dakle, insistiranje na održavanju referenduma pokazuje i Dodikovu drskost i slabost OHR-a?
FILANDRA: Isključujući odnos između OHR-a i RS-a dugo je poznat. Dodik najavljuje jedan mogući scenario, koji u konkretnom slučaju i sličnim slučajevima kakve imamo i desno i lijevo od BiH, u bližem i širem okruženju od Krima do Katalonije, nije popularan u međunarodnoj zajednici. S tog aspekta je za očekivati pozitivne reakcije međunarodne zajednice.
Nevena Šarenac (Vijesti)
Jedan komentar