Kliker.info

Sud BiH osudio je za zločin protiv čovječnosti počinjen od aprila 1992. do marta 1993. godine na području Kalinovika Ratka Bundala na 19 i Neđu Zeljaju na 15 godina zatvora, dok je Đorđislava Aškrabu oslobodio optužbi.Ratko Bundalo je u navedenom periodu bio komandant Taktičke grupe Kalinovik, Neđo Zeljaja komandir Stanice javne bezbjednosti Kalinovik, dok je Đorđislav Aškraba nadzirao logor Barutni magacin.Optužnica je teretila Bundala, Zeljaju i Aškrabu da su od aprila 1992. godine do marta 1993. godine u okviru širokog i sistematičnog napada Vojske Republike Srpske, policijskih i paravojnih jedinica na civilno bošnjačko stanovništvo ove općine, kao svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, planirali, pokrenuli, učinili, poticali i pomagali progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik i dijelova stanovništva susjednih općina.Bundalo i Zeljaja su bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata zajedno sa Grujom Lalovićem, predsjednikom Izvršne vlasti u Kalinoviku, Boškom Goveradiom, načelnikom SJB-a Kalinovik, te ostalim članovima Ratnog i Kriznog štaba općine Kalinovik. Nesumnjivo je dokazano da je riječ o udruživanju više lica čiji je cilj bio progon bošnjačkog stanovništva, kazao je Staniša Gluhajić, predsjednik Sudskog vijeća.Đorđislav Aškraba je oslobođen svih tačaka optužnice, a Sudsko vijeće je naglasilo da nisu mogli van razumne sumnje utvrditi da je učinio djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret. Sud je utvrdio da je Aškraba bio komandir straže u Barutnom magacinu, ali ne i je li znao ili mogao znati da će izvedeni zatvorenici biti ubijeni. U kritična tri dana u Barutnom magacinu, Aškraba je zatvorenike izvodio po odobrenju visokih vojnih ličnosti, zaključilo je Sudsko vijeće.Obrazlažući presudu, Gluhajić je rekao da je na području Kalinovika ubijeno oko stotinu civila, desetine nestalo, te da su izvršena silovanja žene i djevojaka, od kojih su neke bile maloljetne. U zatočeničkim objektima na području Kalinovika bilo je zatvoreno oko 300 osoba. Među objektima u koje su zatvarani pretežno muškarci je logor Barutni magacin, koji je bio pod vojnom kontrolom, a koji je bio opasan žicom, te Osnovna škola Miladin Radojević, gdje je stražu vršila policija, kazao je Gluhajić.

U zatočeničkim objektima, kako je zaključilo Sudsko vijeće, bila je izuzetna povezanost vojske i policije i sve aktivnosti su bile zajednički iskoordinirane.Sud BiH je, kako je kazao Gluhajić, na osnovu iskaza svjedoka i materijalnih dokaza utvrdio da je Ratko Bundalo bio komandant Taktičke grupe čija je zona odgovornosti bila Kalinovik, dok je Zeljaja de facto bio komandir SJB-a Kalinovik.Nismo prihvatili alibije Odbrana za Bundala i Zeljaju jer su u suprotnosti sa nekim materijalnim dokazima. Bundalo je bio na liječenju od 7. augusta 1992. godine, dok za Zeljaju nema dokaza da je bio na bolovanju. Prije odlaska na liječenje, Bundalo je bio aktivan, kao i Zeljaja u Kalinoviku, kazao je Gluhajić.Neđo Zeljaja, smatra Sud BiH, bio je neposredni nadređeni policajcima i ništa nije uradio da se onemogući pristup zatvorenicima.Ostvaren je progon radi zajedničke svrhe. Ovaj progon je imao diskriminatorsku namjeru prema bošnjačkom stanovništvu, kazao je Gluhajić.Prilikom odmjeravanja kazne, za Bundala su kao olakšavajuće okolnosti uzete činjenice da je porodičan čovjek, da je starije životne dobi, te da nije kažnjavan, dok je otežavajuća okolnost to što je imao tada najviši položaj u Kalinoviku. Za Zeljaju je također uzeto u obzir da je porodičan čovjek, da je pomagao nekim Bošnjacima u Kalinoviku, te to što nije dopustio da vojnici zapale Osnovnu školu Miladin Radojević dok su u njoj bili zatvorenici.Bundalo i Zeljaja, prema presudi, oslobođeni su tri tačke optužnice, jer je utvrđeno da nedostaju bitni elementi djela, a naročito posljedice djela. Oslobođeni su odgovornosti da su početkom augusta 1992. godine držali zatočene civile četiri dana bez ikakvog obroka, da su zatočene žene i muškarci svakodnevno fizički zlostavljani od vojnika i u prisustvu policajaca, te da su 8. augusta iste godine pripadnici jedinice Pere Eleza više sati udarali jednu žensku osobu. Elez je tokom 1992. godine bio komandant Miljevinskog bataljona iz Foče. Smatra se da je poginuo u toku rata. Bundalo i Zeljaja su oslobođeni tačke optužnice u kojoj se tvrdi da su nepoznati vojnici iz Osnovne škole Miladin radojević izveli grupu žena i utovorili ih u kamione i odveli na farmu Pavlovac, gdje su neke silovane.Bundalu i Zeljaji je nakon izricanja presude produžen pritvor, dok je Aškrabi ukinut. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.(Kliker.info-BIRN)