Kliker.info

Skupština Brčko distrikta je 4. marta, usvojila Zakon o tržištu hartija od vrijednosti, kao najvažniji preduslov za otvaranje berze. Naredna četiri mjeseca trebaju biti usvojeni i podzakonski akti kako bi berza i formalno mogla početi sa radom. Komisija za hartije od vrijednosti imaće pet članova, uključujući dva međunarodna predstavnika.

Tim povodom je održana prezentacija projekta koji se realizuje u saradnji sa timom američkih investitora. Predstavnik tima koji zastupa investitore je bivši supervizor za Brčko distrikt Rafi Gregorijan, koji u razgovoru za Žurnal objašnjava šta ga je opredjelilo da inicira otvaranje berze upravo u Brčkom.

Žurnal: Gospodine Gregorian, javnost je upoznata sa najavom osnivanja berze u Brčko distriktu. Po čemu će ta berza biti drugačija u odnosu na postojeće dvije, u Sarajevu i Banja Luci?

Gregorian: Berza Brčko distrikta Bosne i Hercegovine nije zamišljena da se takmiči s dvije entitetske berze. One se sada čine uglavnom fokusirane na podršku entitetskim vladama u pitanjima kao što su javni dug, obveznice i omogućavanje trgovine državnim preduzećima. To nije mjesto gdje se zaista prikuplja kapital za komercijalna preduzeća niti izvor značajnog obima trgovine. Nekih dana na entitetskim berzama možda se ne trguje nijednom konvertibilnom markom, a ponekad je maksimum možda 20 ili 30 hiljada maraka. Mogućnost servisiranja državnog duga za infrastrukturna poboljšanja ili različite legitimne svrhe je potpuno normalna i korisna stvar. Ali ako je to glavna aktivnost jedne berze, onda ona zapravo ne radi na privlačenju kapitala za razvoj i rast ekonomije privatnog sektora  i privatnih kompanija.

Zato smatramo da će Berza Brčko distrikta biti drugačija jer će biti fokusirana na pomaganje privatnim kompanijama da rastu. Ona će omogućiti kvalifikovanim kompanijama iz cijele Bosne i Hercegovine da prikupe kapital kako bi pokrenule nove ili proširile već uspješne poslovne poduhvate — sve u modernom, pojednostavljenom i pouzdanom sistemu, sa Komisijom za vrijednosne papire koja će imati dva međunarodna člana, kao i međunarodne i BiH stručnjake u upravnim i nadzornim odborima same berze. Berza će koristiti visokokvalitetni softver sa ugrađenim zaštitama od trgovine povlaštenim informacijama i antikorupcijskim mehanizmima, a takođe će uključivati i tehnologiju distribuirane knjige zapisa (distributed ledger) koja omogućava trenutno poravnanje i namiru transakcija koje su snimljene u trajnom i neizmjenjivom registru transakcija.

Žurnal: Definitivno to nije brz proces.

Gregorian: Zahvaljujući rukovodstvu Distrikta, sve se odvija veoma dobro, još otkako smo prvi put razgovarali sa njima o ovoj ideji u junu prošle godine. Oni razumiju, kao što je vršilac dužnosti američkog ambasadora John Ginkel rekao u novembru, da je „berza važan element za rast i razvoj ekonomije“, a to je slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama već više od 200 godina. Iskustvo SAD-a pokazuje da takav model može uspješno funkcionisati.

Konsultovali smo Vladu i OHR o nacrtu zakona koji smo Distriktu predstavili krajem novembra. Vlada je zatim formirala pravnu radnu grupu koja je pregledala i odobrila zakon i uputila ga Skupštini u februaru. Zajedno sa Vladom i Skupštinom postavili smo cilj da zakon bude usvojen u redovnoj proceduri prije Dana Brčko distrikta, 8. marta, što se i dogodilo jednoglasno 4. marta. Distrikt je bio dovoljno ljubazan da organizuje posebnu prezentaciju novog zakona i koncepta berze 10. marta. Kada zakon bude objavljen u Službenom glasniku, Komisija za vrijednosne papire imaće, mislim, 120 dana da izradi sve pravilnike i podzakonske akte koje zakon zahtijeva. Nakon toga ćemo moći podnijeti zahtjev za licencu za rad berze.

Jedna od zaista dobrih stvari u vezi s ovim projektom je to što, prije svega, nikome ne šteti. On može samo pomoći ljudima. Za Brčko nema nikakvog rizika jer će sav novac za berzu i registar doći od privatnih investitora koji snose sav rizik. Kada projekat uspije, koristi će biti brojne — ne samo kroz povećanje poreske baze Distrikta, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u privatnom sektoru i podizanje općeg životnog standarda, nego i kroz doprinos razvoju infrastrukture. Berza sa sjedištem u Distriktu pruža Brčko Distriktu priliku da prodaje vlastite obveznice na vlastitoj berzi, umjesto da ih mora uvrštavati na jednu od entitetskih berzi, kao što je to do sada bio slučaj.

Žurnal: Sarajevska komisija se posebno spominje jer je bila povezana s brojnim skandalima. Koliko dobro poznajete njihov rad?

Gregorian: Pratim razvoj entitetskih berzi još od trenutka kada sam 2001. godine postao direktor Ureda za implementaciju politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini u američkom State Departmentu. Počele su snažno, pri čemu je Komisija za vrijednosne papire Federacije čak imala i nekoliko američkih članova. Međutim, globalna finansijska kriza 2008, 2009. izazvala je velike poremećaje širom svijeta, uključujući i ovdje u BiH, kada su dva američka člana komisije napustila funkcije bez zamjene. Vrlo dobro znam da su američki i drugi investitori koji su pokušavali poslovati ovdje često postajali frustrirani zbog neujednačene primjene pravila, zbog čega su neki od njih na kraju napustili BiH.

Žurnal: Da li su ljudi spremni za berzu?

Gregorian: Ljudi su zainteresovani, ali većina nema dovoljno razumijevanja ili dubinskog znanja o tome šta je berza i kako bi trebala funkcionisati. Starije generacije se možda sjećaju Markovićevih dionica i teškog iskustva poslijeratne tranzicije ka tržišnoj ekonomiji koja je uključivala problematičan proces privatizacije sa certifikatima. To nije bio naročito popularan proces. Zato razumijem zašto će većini ljudi trebati vremena da nauče zašto je moderna berza neophodan dio zdrave i uspješne tržišne ekonomije. Na primjer, u mojoj zemlji ja sam  svoju penzionu štednju investirao u različite dionice i obveznice. To su finansijski instrumenti koji, u prosjeku i tokom vremena, povećavaju svoju vrijednost više nego kada biste isti novac držali u banci u istom periodu. To je korist koju pojedinačni investitor može dobiti od tržišta kapitala.

Da bismo pomogli ljudima da razumiju ne samo kako berza funkcioniše, kao i koje su njene prednosti i rizici, potrebno je mnogo više finansijske edukacije ovdje kako za pojedince tako i za kompanije. Želimo istražiti mogućnost organizovanja radionica i simpozija sa poslovnom zajednicom kako bismo pomogli ljudima da nauče o tržištu i postanu finansijski pismeni, da mogu iskoristiti njegove mogućnosti i razumjeti rizike i koristi koje donosi. Srećom, Privredna komora Brčko Distrikta već je posvećena pružanju dijela ove edukacije.

Općenito, mislim da ljude treba ohrabriti kontinuirani interes američkih investitora za BiH i region. Smatram da je Berza Brčko distrikta važna ne samo za Brčko Distrikt i državu BiH, nego i za cijeli region, jer se Distrikt smatra stabilnim i sigurnim mjestom za investiranje.

Žurnal: U BiH ste uključeni još od službe u SFOR-u 1998. godine. Rekli ste da ste vi i vaši partneri željeli učiniti nešto povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i da ste izabrali projekat berze. Kako vidite situaciju 30 godina kasnije?

Gregorian: Napustio sam funkciju zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko prije 16 godina. Moja kćerka je ponosna Bosansko-Amerikanka, ali nažalost moram reći da se u 17 godina od njenog rođenja nije mnogo toga promijenilo, što je zaista tragedija. BiH je do sada trebala postati članica NATO-a i Evropske unije. Postoji mnogo razloga zašto se to nije desilo. Dijelom je riječ o nedostatku političke volje, a dijelom o strukturnim problemima. Prevelik dio ekonomije podložan je tzv. „zarobljenosti države“, što političke stranke motivira da osvajaju vlast kako bi kontrolisale državna preduzeća i mreže patronaže koje uz njih dolaze.

To je tragedija za ljude ovdje, a to se može vidjeti i u činjenici da mladi nastavljaju odlaziti iz zemlje. Zaista vjerujem da će berza sa sjedištem u Brčkom razviti privatnu ekonomiju i stvarati kvalitetna radna mjesta u privatnom sektoru — gdje će se  zapošljavati po zaslugama, a ne po tome za koju ste stranku glasali — biti prekretnica u narednih pet do deset godina.

U kombinaciji s programom o kojem Brčko Distrikt razgovara sa Svjetskom bankom, a koji se odnosi na uspostavljanje dobrovoljnog sistema penzione štednje za sve u zemlji, to bi takođe mogla biti velika promjena. Ljudi bi tada imali vlastite penzione račune i sami bi odlučivali kako će se njihov novac investirati.

Doprinosi bi se mogli izdvajati prije oporezivanja, odnosno prije plaćanja poreza na dohodak, što smanjuje oporezivi prihod. Porez se plaća tek kada novac počnete povlačiti u penziji. Ako dio tog novca investirate na berzi, vaša penziona štednja može rasti mnogo više nego u bilo kojem penzionom fondu ili bankarskoj štednji.

Razvoj privatnog sektora ključ je prosperiteta za Bosnu i Hercegovinu, jer ne zavisi od stranačke pripadnosti ili nacionalnosti. Brčanska berza i dobrovoljni sistem penzione štednje mogu omogućiti sve to, pomažući ljudima koji žele napredovati.

Amarildo Gutić (Žurnal.info)