hamburger-icon

Kliker.info

Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić : Dobro je da RS pokrene apelaciju, jer će Ustavni sud dokazati da je 25. novembar praznik cijele BiH

Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić : Dobro je da RS pokrene apelaciju, jer će Ustavni sud dokazati da je 25. novembar praznik cijele BiH

27 Novembra
06:18 2016

omeribra4Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić smatra da je greška što visoki predstavnik u BiH nije protumačio stav 2 Aneksa II na Ustav BiH. On je trebalo da protumači Aneks II član 2 na način da svi zakoni, dok ne budu izmijenjeni od strane sadašnje skupštine BiH, ako nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH, važe. Stoga, i Zakon o 25. novembru važi na cijeloj teritoriji BiH, kazao je Ibrahimagić u razgovoru za Vijesti.ba.

VIJESTI: Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, kojom namjerava osporiti Dan državnosti BiH. Je li to uopšte moguće? Kako komentarišete ovu najavu?

IBRAHIMAGIĆ: Milorad Dodik ne može lično podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH. Apelaciju ovoj pravosudnoj instituciji, u slučaju spora između entiteta RS i BiH, može podnijeti jedna četvrtina poslanika u Narodnoj skupštini RS (NSRS). Imajući u vidu da Dodikova stranka, SNSD, ima obezbijeđenu tu četvrtinu u NSRS, on kao predsjednik stranke može od svojih poslanika tražiti da podnesu taj zahtjev. Dakle, Dodik kao predsjednik RS nema ovlašćenja, prema Ustavu BiH, da podnosi tužbe Ustavnom sudu BiH.

Prema mom mišljenju, ovom Dodikovom prijedlogu trebalo bi da prethodi odluka NSRS, koja je najviši organ vlasti u RS, da entitet RS smatra da postoji spor, odnosno da oni ne priznaju državni zakon BiH, koji je usvojen 28. februara 1995. godine, a kojim je 25. novembar utvđen kao Dan državnosti BiH.

VIJESTI: Dan državnosti BiH, 25. novembar, obilježavao se i u vrijeme Socijalističke Republike BiH.

IBRAHIMAGIĆ: Imajući u vidu činjenicu da se taj Dan državnosti BiH obilježavao i u vrijeme Socijalističke Republike BiH, dakle u vrijeme postojanja SFRJ, donošenjem ovog zakona, prestao je da važi taj zakon imajući u vidu da je u međuvremenu BiH, 6. aprila 1992. godine priznata od strane evropske zajednice kao nezavisna i suverena država. BiH je nakon mjesec dana, 22. maja primljena u UN kao suverena i nezavisna država.

BiH, kao suverena i nezavisna država, te kao članica UN-a 28. februara donijela zakon o državnosti, konkretno 25. novembar kao dan državnosti BiH. To je bilo njeno suvereno pravo. U tom slučaju se ona pozvala na dan zasijedanja ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Moramo pojasniti određene nejasnoće u vezi sa ZAVNOBIH-om i AVNOJ-em. To je bilo prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je izražavalo volju građana koji su podržavali narodnooslobodilački pokret za oslobođenje Jugoslavije, pa onda i njenih dijelova. Taj pokret bio je protiv okupacije od strane fašističkih zemalja Njemačke i Italije. Taj pokret se, radi mobilizacije što šireg kruga i naroda nezavisno od njihovih ideolških pogleda, nazivao antifašistički pokret. U prvi plan se stavljalo oslobađanje Jugoslavije od fašizma i okupacije.

Mobilizacija za taj pokret slijedila je pozivom Komunističke partije, koja je bila na čelu pokreta. U tom pozivu navedeno je da će narodi Jugoslavije učešćem u oslobodilačkom pokretu izvojevati i za sebe političku autonomiju i da će Jugoslavija, umjesto unitarne države, biti uređena kao zajednica naroda. Učešćem u narodnooslobodilačkom poikretu, ti narodi izražavaju svoje opredjeljenje da budu politički subjekti u novoj Jugoslaviji, na bazi uspostavljanja federativne, umjesto unitarne, države. ZAVNOBIH je imao zadatak da se konstituiše u vrhovno političko tijelo naroda BiH, nezavisno od toga kojoj etničkoj grupi taj narod pripada. ZAVNOBIH je bio izraz volje dijela naroda u BiH koji je išao za oslobađanjem i budućom autonomijom unutar federativne Jugoslavije.

Na tom zasijedanju izabrana je delegacija koja je u Jajcu predstavljala BiH, odnosno njene narode, kao političku jedinicu u AVNOJ-u. BiH je putem svojih delegata konstituirala demokratsku federativnu Jugoslaviju.

Negatori države BiH i nje kao političke jedinice stalno su isticali da je ona tvorevina AVNOJ-a. Međutim, BiH je četiri dana ranije, 25. novembra održavajući prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a, kao političkog predstavničkog tijela, opredijelila se da njena delegacija učestvovanjem na drugom zasijedanju AVNOJ-a konstituiše demokratsku federativnu Jugoslaviju iz unitarne u federativnu državu.

Prema tome, BiH nije tvorevina AVNOJ-a, nego je našđa država prije zasijedanja AVNOJ-a, voljom svojih građana obnovila svoju državnost, koju je izgubila u vrijeme osmanske uprave od 1463. godine. Bila je 415 godina pod osmanskom vlašću, 40 godina pod austrougarskom vlašću, te 25 godina, do 1943. godine, pod upravom Kraljevine Jugoslavije. BiH je obnovila svoju državnost kao politička jedinica, koja će na drugom zasijedanju AVNOJ-a biti jedna od federalnih jedinica demokratske federalne Jugoslavije.

VIJESTI: No, nije samo BiH tada obnovila svoju državnost. To su uradile i ostale federalne jedinice?

IBRAHIMAGIĆ: Upravo se ta činjenica često gubi iz vida. Dakle, nije samo BiH obnovila svoju državnost, nego i Srbija i Crna Gora su obnovile svoju državnost, jer su je izgubile ulaskom u Kraljevinu Jugoslaviju. Državnost je obnovila i Makedonija, Slovenija, te Hrvatska.

Prema tome, sve  federalne jedinice su na neki način obnovile svoju državnost u vrijeme trajanja narodnooslobodilačkog pokreta i konstituirale demokratsku federativnu Jugoslaviju. Nju je priznala međunarodna zajednica 1945. godine, stvaranjem Vlade demokratske federativne Jugoslavije 7. marta. Ona je bila sastavljena od predstavnika Vlade Kraljevine Jugoslavije i od predstavnika Nacionalnog komiteta AVNOJ-a.

Priznanjem demokratske federativne Jugoslavije od strane međunarodne zajednice, priznato je novo stanje unutar te države. To znači da su priznate federalne jedinice kao države, kao članice jugoslovenske federacije.

Imajući u vidu činjenicu da je narodnooslobodilački pokret Jugoslavije međunarodno-pravno priznat, Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja koja je zajedno sa evropskim državama i SAD-om konstituirala organizaciju UN-a 1945. godine.

VIJESTI: U konačnici, kakve posljedice mogu nastati ukoliko bi se išlo sa apelacijom prema Ustavnom sudu BiH, a kojom se namjerava osporiti Dan državnosti BiH? 

IBRAHIMAGIĆ: Dobro je to što će Dodik pokrenuti to pitanje. Aneks II na Ustav iz Dejtona, koji je Aneks IV, a koji važi kao prelazne odredbe tog ustava, pod stavom 2 – kontinuitet propisa, zapisano je da svi zapisi, propisi, sudske procedure koje su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada Ustav stupa na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH, dok drugačije ne odredi kompetentni organ vlasti BiH.
Stav 2 Aneksa II na Ustav BiH nije dobro protumačen unutar naše države. Smatram da je ovdje propust visokog predstavnika. On je trebalo da na osnovu člana 5 Aneksa X protumači Aneks II član 2, da svi zakoni. dok ne budu izmijenjeni od strane sadašnje skupštine BiH, ako nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH, važe. Stoga, i Zakon o 25. novembru važi. Zakoni kojima su osnovane kulturne institucije BiH važe, kao i niz drugih zakona.

Ustavni sud BiH postupa prema tužbama u pogledu sporova između BiH i entiteta, te između institucija na nivou države BiH. Prema tome, pošto ovo nije protumačio visoki predstavnik, dobro je da se pokrene ovaj postupak pred Ustavnim sudom BiH koji će na osnovu ove odredbe reći da je ovaj zakon BiH na snazi na cijeloj teritoriji države. Tom odlukom Ustavnog suda BiH, RS će biti u obavezi da iduće godine 25. novemabr obilježava kao Dan državnosti BiH.

(Kliker.info-Vijesti)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku