hamburger-icon

Kliker.info

Profesor Kazaz upozorava : “Plenković i hrvatski političari su na slučaju Stoca bildali nacionalizam”

Profesor Kazaz upozorava : “Plenković i hrvatski političari su na slučaju Stoca bildali nacionalizam”

04 Novembra
04:42 2016
enver4Reakcije Hrvatske na hapšenje bivših pripadnika HVO-a u Orašju predstavljaju međunarodni skandal, nezapamćen u skorije vrijeme u međunarodnim političkim odnosima, ocijenio je u razgovoru za TV1 profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.
“To je direktno uplitanje Hrvatske u unutrašnje stvari u BiH, derogiranje pravnih institucija ove zemlje, te napad na pravni poredak sa najviših mjesta hrvatske Vlade”, mišljenja je Kazaz.

U simboličko-etičkom pogledu to je veoma opasno, jer se brane ljudi koji su osumnjičeni za ratne zločine.

“Oni se brane na način da Hrvatska pokreće jednu vrstu međunarodne diplomatske inicijative pri čemu je indirektna poruka da osumnjičeni za ratne zločine mogu očekivati zaštitu hrvatske Vlade”, upozorio je Kazaz.

Reakcija Hrvatske ima i treću dimenziju, pojašnjava Kazaz, a to je “razbuktavanje međunacionalnog sukoba u BiH, pri čemu se jača pozicija HDZ BiH”.

“Rekao bih da je slučaj Orašja veoma indikativan, jer poznat je odnos Tuđmanove politike prema Posaviti tokom agresije na BiH. Poznata je situacija u kojoj je Orašje, odnosno taj region, uspio da se odbrani od velikosrpske agresije. Kao da sada prisustvujemo nekoj vrsti pranja savjesti hrvatske politike prema BiH, koja je žrtvovala Posavinu, da bi sada tu savjest prala preko ljudi koji su osumnjičeni za ratne zločine “, prokomentarisao je Kazaz.

Ljudi koji su osumnjičeni za ratne zločine, dodao je, moraju ispoštovati institucije sistema, zakonske norme, te kao ostali u BiH, povinovati se pravu.

“Osim toga, oni koji su osumnjičeni za ratne zločine podliježu međunarndnoj pravnoj normi, pa Hrvatska u ovom trenutku ugrožava međunarodnu pravnu normu”, naglasio je Kazaz.

 

Imajući u vidu izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je u kontekstu ove teme, kazao da je evropska budućnost BiH jedini put za stabilnost i prosperitet ove države, Kazaz je odgovorio na pitanje da li je ovo izrečeno pomalo ucjenjivačkim tonom.

“Hrvatska sa BiH ima neriješenu granicu, sukob oko Velikog i Malog Školja u Neumu. Ona tretira BiH kao neku vrstu svoje kolonije, što pokazuje i ova reakcija. Izjava premijera Plenkovića je neka vrsta ucjene. Hrvatska, koja bi prema Dejtonskom sporazumu, morala biti zainteresovana za vrlo stabilnu BiH zbog rješavanja hrvatskog pitanja u ovoj državi, ona koristi situaciju sa hapšenjem ljudi osumnjičenih za ratne zločine za dodatni ppritisak na BiH”, istakao je Kazaz.

Ucjena ide čak do granice, dodao je, da je hrvatski ministar vanjskih poslova govorio “vrlo monstruozne stvari”, poput toga da će Hrvatska angažovati svoje saveznike u NATO paktu i EU.

“Za ton više podigao je pitanje evropskog puta BiH. Ako Hrvatska može preko svojih saveznika uticati na put BiH, onda možemo očekivati da sistem ucjena bude od uvoza mlijeka u Hrvatsku do pitanja dva sentimetra teritorije na rijeci Uni”, upozorio je Kazaz, uz poruku da takav odnos Hrvatske prema BiH hitno mora prestati.

Osvrnuo se i na nedavnu posjetu hrvatskog premijera Plenkovića BiH.

“Od Tuđmanove politike do Karamarkove i sadašnje Plenkovićeve, izuzimajući djelimično Sanadera, HDZ Hrvatske ima najpogrešniju politiku prema BiH. Ona Hrvate u BiH tretira ne kao autohtone stanovnike i građane BiH, nego kao neku vrstu svog demografskog tijela. Svodi ih na građane drugog reda u Hrvatskoj”, istakao je Kazaz.

Hrvatska od Dejtona do danas nije ozbiljno zainteresovana da pronađe institucionalne mehanizme ustavnih promjena u BiH, nego je neprestalo zainteresovana za teritorijalizaciju hrvatskog identiteta u BiH.

“Zvanični Zagreb, ni kada je SDP bio na vlasti, nije sarađivao sa domaćim vlastima u pronalaženju pravne formule, kojom bi se riješila ustavna kriza u BiH. Hrvatska je doprinijela produbljenju ustavne krize u BiH internacionalizacijom hrvatskog pitanja i pristajanjem na tumačenje prema kojem Dejton nije više u krizi, nego Vašington. Na taj način je hrvatska svojim uplitanjem u BiH doprinijela bošnjačko-hrvatskom sukobu”, potcrtao je Kazaz.

Takva politika, smatra, suštinski dovodi Hrvate u vrlo neravnopravan položaj.

“Plenković i hrvatski političari su na slučaju Stoca bildali nacionalizam, umjesto potrage za evropskim vrijednostima, odnosno pravnim rješavanjem problema izbora u ovoj opštini. To je dovoljna ilustracija bahate politike u kojoj se Hrvatska ponaša kao neka vrsta naredbodavca u regiji”, ocijenio je Kazaz.

 

U pogledu najava iz Hrvatske o novoj incijativi za BiH, u kojoj se pominju izmjene Ustava i potreba za federalizacijom, Kazaz kaže da je hrvatska politika prema rješavanju ustavne krize u BiH užasno loša i veoma neodgovorna.

“Najave iz Hrvatske o federalizaciji BiH, potom najave da će se ova država zauzeti za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH bez dovoljno slušanja bošnjačkih i hrvatskih političkih partija, te bez dovoljno sluha za rješavanja dejtonskog nivoa BiH, vode ka tome da se razvije neprijateljstvo između bošnjačke etnopolitike i hrvatske etnopolitike. Hrvatska ne može riješiti hrvatsko pitanje bez saradnje sa bošnjačkim etnopolitikama. Kada bi ta politika bila prava, Hrvatska bi hrvatsko etnonacionalno pitanje rješavala u Sarajevu, a ne u Briselu i sigurno ne u Mostaru”, potcrtao je Kazaz.

Najave o federalizaciji BiH, mišljenja je, pospješuju secesionizam u RS i jačaju politiku predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika.

“Veći saveznik Dodikovom secesionizmu je nacionalizam karakterističan za HNS, odnosno Božu Ljubića i neznalačka politika Zagreba prema problemu BiH”, ocijenio je Kazaz.

Jedini ozbiljan način za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH jeste institucionalizacija, pri čemu čemu sva tri etnička subjekta i ostali moraju biti riješeni po vertikali institucija.

Svaki oblik federalizacije i teritorijalizacije, upozorio je Kazaz,  vodi sukobu sa nesagledivim posljedicama.

“U tom sukobu najveća šteta je i za Hrvatsku, jer je BiH idealan kupac hrvatskih proizvoda. Nestabilna BiH je ekonomski udar na hrvatske proizvođače, koji BiH tretiraju kao unutrašnju koloniju”, istakao je on.

Na osnovu svih dešavanja u regionu, aktuelne situacije sa Hrvatskom, stalnih nesporazuma sa Srbijom, može li se reći da su ratovi u glavama političara u regionu završeni?

“Ratovi su najjači argument u glavama političara. Razbuktavanje krize do stepena ozbiljnih političkih sukoba, koji samo što nisu prešli u militarističke sukobe, argument su za biračka tijela koja ne bi smjela da vide katastrofalne učinke svih tih vlada. Budućnosna prijetnja ratom onaj je argument koji biračka tijela treba da drži poslušnim”, odgovorio je Kazaz.

Ovakva priča, zaključuje, može postojati do trenutka do kojeg nacionalizam postoji kao privlačna ideologija za mase.

(Kliker.info-Vijesti)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku