Kliker.info

Problemi uspostave povjerenja najočitiji su u mjestima poput Stoca, na jugu BiH, gdje je prisutna gotovo apsolutna podjela između tamošnje dvije zajednice – hrvatske i povratničke, pretežno bošnjačke. Kao primjeri navode se činjenice da djeca pohađaju nastavu odvojeno, te da povratnici zdravstvenu zaštitu dobijaju u improvizovanoj ambulanti.Nerin Dizdar, dugogodišnji predsjednik Foruma mladih Stolac, sada zastupnik u Skupštini HNK, ali i predsjednik Organizacionog odbora Međunarodne ljetne škole "Mladi i naslijeđe" Međunarodnog foruma Bosna."Po meni, ono nužno podrazumijeva i podsticanje dva druga procesa: pokajanja i uspostave pravde, naročito u sredinama gdje su počinjeni masovni ratni zločini i ratna razaranja. Svi smo svjedoci da su se ti događaji desili. Najgore što se može dešavati u takvim zajednicama je tabuiziranje tog pitanja ili njihovo guranje pod tepih“, navodi Dizdar.

 O stanju u Stocu Nerin Dizdar govori:"U tom pogledu, nažalost, u Stocu ne možemo još uvijek reći da postoji pokajanje. Pravda je jedan proces koji podrazumijeva veći broj aktivnosti, od sudskih do obnove i međuljudskog povjerenja, i kulturne baštine i svega onoga što se podrazumijeva poništavanjem ili ublažavanjem posljedica ratnih razaranja i ratnih zločina u Stocu.“Tako je, na primjer, do još jednog problema između lokalnih vlasti i povratnika došlo u slučaju obnove osmanske sahat-kule, sa čijom rekonstrukcijom se stolačke vlasti nisu slagale. Načelnik Stoca, Stjepan Bošković, nedavno je upro prstom u medije, aludirajući da se izvještava samo o negativnostima."I vi mediji, koji ste u Stolac dolazili samo po raznim ‘nezgodnim’ pitanjima kada se tiče određenih incidenata, međunacionalnih sukoba, dvije škole pod jednim krovom, određenih sukoba i određenih problema koji su bili nama nametani zbog interesa samih vas, medija“, kaže Bošković.

Načelnik Bošković je takođe ustvrdio da u nekim slučajevima iza aktivnosti nevladinih organizacija stoji politika.
"Određena nevladina udruženja bi se bavila i politikom, pa su neki koji su vodili nevladina udruženja završili u skupštinama, na dobrim plaćama, a opet bi se bavili nevladinom politikom“, rekao je Bošković.Ipak, u nevladinim organizacijama, koje nastoje obnoviti kulturno-historijsku baštinu Stoca, kažu da upravo politika stoji na putu uspostave povjerenja. Nerin Dizdar kaže da ima tendencija obnove građanskog povjerenja. Međutim, na katarzu unutar Bosne i Hercegovine se još mora čekati."Još uvijek imate na sceni ljude koji su upravo u tim ratnim događanjima učestvovali i koji su nakon rata stekli pa i ličnu korist i koji se danas smatraju najuglednijim članovima ovog društva – oni su glavni kočničari obnove procesa povjerenja, koji naravno ide njima najviše na štetu“, kaže Dizdar.

Dva testa

 Teoretičari kao primjer nedostatka povjerenja unutar bh. društva navode i Mostar, grad još uvijek etnički podijeljen uprkos velikoj pažnji i intervencijama međunarodne zajednice. Ovih dana je, na godišnjicu obnove u ratu porušenog simbola Mostara – Starog mosta – ponovo postavljeno pitanje da li je most pomirio dvije strane. Književnih Marko Tomaš smatra kako je suludo očekivati da most uradi ljudski posao.
"Osobno nisam gajio nikakve iluzije da će se stvari radikalno promijeniti nakon obnove mosta. Ko god je to očekivao i ko god je to pričao, to su uglavnom bili glavni zaslužnici za bh. podjele, gdje su, kao i obično pričali obične ublehe“, navodi Tomaš.
Prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić smatra da pitanje hoće li doći do uspostave povjerenja u Stocu i Mostaru nije tek lokalno:

"Prema tome, Stolac i Mostar su dva testa, na kojima se iskušava da li postoji budućnost za svijet općenito. Jer ako nije moguće pluralno društvo Mostara, obnovljeno, u kojem stupanj povjerenja narasta, povjerenje postaje snažnije, kakva bi budućnost bila bilo koje evropske zemlje koja je također pluralna? Ili evropske zajednice u cijelosti, Evropske unije u cijelosti?“
Uspjesi u obnovi kulturno-historijskih objekata i istovremeni neuspjesi u procesu uspostave povjerenja, kaže književnik Marko Tomaš, znače samo jedno:"Ljudskim naporom sve stvari mogu biti obnovljene, međutim, izgleda da ono što je najveći problem čovjeku jeste da obnovi samog sebe i nekakve osnovne društvene vrijednosti".  (Kliker.info-RSE)