Kliker.info

U toku su posljednje pripreme za svečano otvaranje Ferhadije, za mnoge jedne od najljepših bosanskohercegovačkih džamija. Iz Organizacionog odbora potvrdili su nam da su pozivi na svečano otvaranje poslati na adrese državnog vrha Srbije, te da se još čeka potvrda dolaska srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, državnom vrhu Republike Hrvatske odakle očekuju da dođe novi premijer Tihomir Orešković, a možda i predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, državnom vrhu Turske koja je preko organizacije Tika nesebično pomagala obnovu Ferhat-pašine džamije. Nadaju se dolasku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, a ako on ne uspije doći, premijera Ahmeta Davutoglua.

Za sada su svoj dolazak potvrdili članovi Predsjedništva BiH i predsjednik RS-a Milorad Dodik.

No i oni i koji dođu i koji ne dođu, ne bi trebali zaboraviti da je Ferhadija skoro pola vijeka preživjela sve osvajače, vojske. Do 1993. godine. Sada, bit će otvorena na dan kada je prije 23. godine i srušena – 7. maja.

Radovi su završeni i unutra, a i spolja. Obnovljeno je turbe Ferhat-paše Sokolovića, njegovog barjaktara i nasljednice pašine loze u Banjoj Luci – Safikade, čija je tragična ljubavna priča koja ju je odvela i u smrt, poznata svakom prosječnom Bosancu i Hercegovcu.

Još samo fali stara sahat-kula da sve bude kao što je bilo 1579. godine, kada je Ferhadija i sagrađena po nalogu Ferhat-paše Sokolovića.

Banjalučki muftiluk obnovljen je u potpunosti. Zgrada Medžlisa, džamija Gazanferija i mnoge druge koje su srušene u posljednjem ratu. Napravljen je i mekteb.

Trenutno je na području Banje Luke potpuno obnovljeno 32 džamija.

A od rata, naovamo, Vrbasom je proteklo mnogo vode i priča što ispričanih, što neispričanih.

Ključevi muftiluka

Prvi banjalučki muftija nakon rata bio je Edhem efendija Čamdžić.

Došao je 1999. godine u Banju Luku u kojoj je tada bilo samo 2.800 muslimana, Bošnjaka.

Prisjeća se bivši muftija, koji je sada u zasluženoj penziji da nije imao ni kuće, ni zgrade muftijstva.

“Ključeve banjalučkog muftiluka dao mi je 2004. godine tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić. Prije toga podnijeli smo zahtjev za povrat imovine Islamske zajednice u Banjoj Luci. I imovina nam se polako vraćala… Sada vidim da je novi muftija Osman Kozlić uspio da završi što smo mi počinjali”, kaže Čamdžić, ne štedeći pohvale na račun svog nasljednika.

Ali, nije sve išlo ni mirno, ni glatko.

Godine 2001, kada je položen kamen-temeljac za Ferhadiju, nasmrt je pretučen Murat Badić iz Cazina koji je došao na polaganje.

Huligani, vandali, nacional-šovinisti nisu štedjeli ni kamenje. Vjernici koji su došli da uveličaju taj dan kamenovani su preko kordona policajaca koji je trebao da ih štiti.

Krv je opet tekla Banjom Lukom.

Tek nakon što je Badić ubijen, a dva autobusa zapaljena, policija je rastjerala rulju.

Drugi kamen temeljac položen je 2004. godine.

Tada su po smetljištima skupljani ostaci Ferhadije. I ne samo po smetljištima. Nađeni su i u Vrbasu i u Vrbanji.

Smirivanje duhova

Znao je efendija Čamdžić i smirivati “duhove”. Nije jednom kamenovana zgrada muftijstva ili Medžlisa, a da on ne kaže “nemoj o tome… Pusti, popravićemo. Ako objaviš, može biti samo gore…”

Možda i upravo zbog toga, Čamdžić je dobio nagradu za “Ličnost godine” zbog širenja tolerancije i međuvjerskog dijaloga.

Pretpostavke su da je skoro polovina Ferhadije koja će svečano biti otvorena 7. maja na Dan džamija, sagrađena od kamena koji je davno uzidan, još 1579. godine.

E, to će i vidjeti oni koji dođu na otvaranje. Ne samo kamen, već i snagu volje. Svaki taj kamen, pa makar bio i najsitniji, prvo je opran i očišćen, pa tek onda i ugrađen. Ostala je priča iz tog perioda da je jedan od rijetkih ostataka Ferhat-pašine džamije koji je zadržao boju bio zapis na arapskom “La Ilahe Illallah – Nema Boga osim Allaha”.

Kada su završeni vanjski radovi, počela je unutrašnja obnova.

Priča o izgradnji

Majstori, koji su radili na obnovi, pod budnim okom turskih arhitekata koji su dobro poznavali otomanski način gradnje, pričali su prije dvije godine, da se apsolutno sve radi kako se radilo i prije skoro pola milenijuma.

Jer, Ferhadija je samo jedna od tri džamije iz Otomanskog carstva koja je građena prema nacrtima Kodže Mimara Sinana, “velikog graditelja carstva”. Titulu mu je dao sam Sulejman Veličanstveni, nakon što mu je sagradio Sulejmaniju u Istanbulu.

Priča se da je Sulejman htio džamiju u kojoj će se osjećati ponizan i mali pred Bogom.Sinan mu je i napravio. Bez potpornih stubova i sa kupolama.

Po istom metodu sagrađena je i Ferhadija, a potom i ista, samo mnogo veća, u turskoj Manisi, pet godina poslije.Gosti koji dođu u Ferhadiju, vidjet će boje koje su pravljene na isti način kao i 1579. godine.

Svaki kamen, osim ručno rađenih keramičkih pločica debljine samo tri centimetra, vraćen je gdje je i pripadao.Sada je obnovljena ne samo kao džamija. Sada je i spomenik i na ono dobro i na zla vremena. I svjedok.

Nađa Diklić (Aljazeera)