hamburger-icon

Kliker.info

Posljedice suše : Prinosi u BiH prepolovljeni, slijede poskupljenja

Posljedice suše : Prinosi u BiH prepolovljeni, slijede poskupljenja

05 Avgusta
01:37 2007

Velike suše protekla dva mjeseca, a prema prognozama meteorologa koje će se nastaviti i u narednom periodu, stvorile su, ako je suditi prema prvim grubim procjenama, katastrofalne posljedice u BiH. Najveće štete pretrpjeli su poljoprivrednici, jer će zbog manjka kiša i dugotrajnih suša poljoprivredni prinosi ovog ljeta biti i duplo manji.Dragutin Čavić, koji živi nedaleko od Banjaluke i više od pet decenija se bavi poljoprivredom, kaže da ovakvih suša i slabih prinosa nije bilo od 1951. godine, koja je bila zapamćena kao gladna godina.On je ove godine posijao devet dunuma kukuruza i očekivao je da će, kao i proteklih godina, imati preko pet tona žita, a priča da će zbog loših vremenskih prilika prinos biti čak za 70 odsto manji."Suša je upropastila sve. Od ovogodišnjeg prinosa nećemo imati ništa. Što je najgore, nemamo gdje voditi stoku na ispašu, pa zbog toga razmišljam o prodaji domaćih životinja jer neće biti moguće za njih obezbijediti tokom zime", ističe Čavić.Muris Delibašić, direktor zadruge "Terraprim" iz Kaknja, tvrdi da su prinosi u poljoprivrednoj proizvodnji zbog suša prepolovljeni."Uzgajivači se žale, ali to niko ne želi da čuje. Naša država ne želi da uloži u uzgajanje pšenice, dok Mađarska to radi, pa njihovi uzgajivači imaju subvencije i pšenica je jeftinija. I mi bismo, kada bismo imali subvencije, uzgajali i izvozili. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi i nema koristi da se žale kada nemaju kome", rekao je Delibašić.

Najveće štete na kukuruzu

Kako navode iz Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, najveće štete pretrpio je kukuruz, ali i voće i sve vrste povrća, koje će, kako je već najavljeno, u skorije vrijeme poskupjeti.Prema podacima Zavoda za statistiku RS ove godine je ukupno zasijano 145.723 hektara kukuruzom, od toga su poljoprivredna preduzeća i zemljišne zadruge 4.108, a individualna gazdinstva 141.615 hektara. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, ističe da je najgore stanje za kukuruz, čiji bi rod u RS, prema grubim procjenama poljoprivrednika, mogao da bude i do 60 odsto manji od planiranog. To se prema njegovim riječima procjenjuje na oko dvije milijarde KM štete u RS.  "Ukoliko se vremenske prilike ne poboljšaju u narednom periodu smatramo da će štete na kukuruzu biti stopostotne, jer je suša zahvatila kukuruz baš u fazi kada je formirao klip i počeo da formira zrno, pa su mladi klipovi prekinuli svoju vegetaciju i nema nikakvih mogućnosti da se oporave", kaže Usorac.Ističe da svega 40 odsto od ukupno zasijanog kukuruza nije propalo, te da će taj kukuruz dati rod, ali umanjen za 30 odsto.Problem ne predstavlja samo nedostatak padavina, nego i izrazito visoke temperature, te vruć vjetar, koji je, kako navodi Usorac, za svega nekoliko sati spalio travu i upropastio povrće, a velike štete procjenjuju se i na soji.Cijena kukuruza već je počela da raste, pa je sa 0,36 KM po kilogramu već porasla na 0,42 KM, a kako navode iz Udruženja poljoprivrednika RS, cijena će se i dalje povećavati. "Pšenica je već sada na svjetskom tržištu 0,36 KM, a uz sve troškove prevoza na domaćem tržištu se očekuje da će iznositi 0,42 KM i mislimo da će do proljeća biti od 0,50 do 0,60 KM ili 500 do 600 KM po hektru", navodi Usorac.

Nedostatak hrane za stoku

Iz Udruženja poljoprivrednika ističu da su velike suše stvorile i ogromne štete na travnjacima i livadama, što je najveći problem za stočarstvo. "Farmeri nemaju gdje da nahrane stoku, jer je trava spaljena do korijena, zbog toga su već sada počeli da koriste zalihe hrane za stoku, koja je bila namijenjena za zimu, što je zabrinjavajuće. Postoji veliki problem kako prehraniti stoku tokom zime", upozorava Usorac.Ističe da su ispunjeni svi uslovi za proglašenje elementarne nepogode, te dodaje da je problem što budžet RS ne raspolaže dovoljnim sredstvima, kako bi Vlada mogla da poljoprivrednicima nadoknadi štetu, zbog čega samo proglašenje elementarne nepogode ne bi značilo mnogo.Usorac smatra da je neophodno iznaći rješenje za prehranu stoke tokom zime, jer u suprotnom prijeti opasnost uništenja stočnog fonda, što bi za domaću poljoprivredu imalo katastrofalne posljedice."Moramo s Ministarstvom poljoprivrede iznaći pravi način kako bi se ovaj problem riješio. Od Ministarstva očekujemo da će pomoći farmerima da zasiju kulture, kojima bi se nadoknadio nedostatak hrane za stoku. Opasnost za uništenje stočnog fonda je realna. Štete još uvijek nije moguće procijeniti, a stoku poljoprivrednici hrane hranomod žita ako se želi iskoristiti postojeća situacija."Takođe, pšenica od ove žetve iz tehničkih razloga ne može se odmah koristiti u mlinsko-pekarskoj industriji što je još jedan od razloga u korist toga da ne dođe do poskupljenja. Ali vidjećemo", ističe Dragoje.Prema riječima Saše Trivića, predsjednika Odbora pekarske industrije regije Banjaluka u Privrednoj komori RS, pšenica je već poskupjela na svjetskom tržištu, pa jedna tona pšenice sada košta 200 eura, što je 70 eura više nego prije tri mjeseca, kada je koštala 130 eura."Već je najavljeno da će cijene brašna u zemljama regiona vrtoglavo rasti, a ukoliko dođe do poskupljenja brašna, poskupiće i hljeb, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj i Srbiji", kaže Trivić.On ističe da će tokom sljedećih mjeseci cijena hljeba u RS pratiti svjetski trend cijene brašna i pšenice.

Zakazalo navodnjavanje usjeva

Budući da suše s godinama uzimaju sve više maha, te se negativne posljedice mogu sprečavati samo zalijevanjem poljoprivrednih kultura, izgradnja sistema za navodnjavanje predstavlja jedini način da se tokom sušnih ljeta uvećaju prinosi i produktivnost. Međutim, nedostatak sistema za navodnjavanje i dalje je jedan od problema domaće poljoprivrede.Iako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predvidjelo podsticajna sredstava za finansiranje izgradnje sistema za navodnjavanje, većina farmera ni ove godine nisu iskoristili tu mogućnost, te svoje usjeve nisu zaštitili od suša."Domaći ratari jednostavno nisu dovoljno edukovani i nemaju naviku da se bave navodnjavanjem. Čak i tamo gdje postoje uslovi da se jednostavno omogući navodnjavanje, oni nisu iskorišteni, iako država pruža značajnu podršku u ovoj oblasti", objašnjava Usorac.Stojan Nikolić, šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu RS, ističe da je kukuruz stradao zbog velike vazdušne i zemljišne suše, te naglašava kako bi u budućnosti jedini način da se očuvaju usjevi bio izgradnja sistema za navodnjavanje."U protekla dva mjeseca bile su prisutne zemljišna i vazdušna suša, što je značilo da nema vlage ni u zemljištu ni u vazduhu, pa se na usjevima ništa značajnije nije moglo učiniti, budući da nemamo izgrađene sisteme navodnjavanja ili druge agrotehničke mjere, kako bi biljke ta dva mjeseca lakše podnijele sušu. Sva naša polja isprekidana su riječnim tokovima i ne bi trebao biti problem da se izvrši dugoročno planirano navodnjavanje", objašnjava Nikolić.On upozorava da će ove godine biti znatno umanjene i količine sjemenskog kukuruza, kome ne bi pomoglo ni zalijevanje vodom, jer kod ove sorte i kada je vlažna zemlja, od vazdušne suše strada polen."Veliki problem je sjemenski kukuruz, kod koga strada polen od vazdušne suše, što znači da možete i zalijevati usjeve, ali sjemenski kukuruz će opet stradati od vazdušne suše. Do sada smo imali proizvodnju sjemena hibridnog kukuruza, pa s obzirom da nemamo sistema za navodnjavanje nama je taj kukuruz veliki rizik. Procjenjujemo da će za više od 80 odsto biti umanjene količine sjemena koje je proizvodio poljoprivredni institut", kaže Nikolić.

 koja je spremljena za zimu. Još će veći problem biti ako kiša uskoro ne padne, pa kukuruz skroz propadne, onda ćemo imati velikih problema s ishranom stoke, jer nećemo imati od čega spremiti silažu", dodaje Usorac.

Najavljeno poskupljenje hljeba

Iako su velike suše u BiH nastale poslije sezone zrenja pšenice, pa pšenica nije značajnije oštećena, iz Odbora za pekarstvo upozoravaju da je velika mogućnost da će se u narednim mjesecima povećati i cijena hljeba.Razlog tome jeste što se brašno u BiH uvozi iz drugih evropskih zemalja, a svega 20 odsto domaće pšenice koristi se za proizvodnju brašna.Kako su vremenske prilike u evropskim zemljama bile izuzetno nepovoljne za razvoj pšenice, ovogodišnji prinos pšenice je bio daleko slabiji nego proteklih godina. Dok u Federaciji BiH navode da postoji mogućnost da neće doći do poskupljenja proizvoda od žita, u Republici Srpskoj ističu da je poskupljenje hljeba moguće."Zbog suše koja je pogodila Mađarsku, iz koje uglavnom uvozimo pšenicu, u BiH bi moglo doći do poskupljenja proizvoda od pšenice, ali i ne mora", kaže Hrvoje Dragoje, direktor Federalne direkcije robnih rezervi.On navodi da postoji mogućnost poskupljenja proizvoda Neizvjesna nadoknada poljoprivrednicima Iako su poljoprivrednici veoma zabrinuti, u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ističu da je još rano govoriti o štetnim posljedicama suše, odnosno o gubicama u poljoprivredi, te da ne znaju da li će zbog prouzrokovanih šteta doći do poskupljenja hrane.Oni su, međutim, naveli da šteta poljoprivrednicima neće biti nadoknađena, jer nije bilo proglašeno stanje elementarne nepogode."Kolike su stvarne štete, znaće se za kratko vrijeme jer je postupak na terenu u tijeku. Prerano je govoriti o gubicima i koliki bi oni mogli biti. Poskupljenja su moguća, ali se nadamo da do toga neće doći. Protekle vremenske nedaće najviše će osjetiti domaći poljoprivrednici ako im se na odgovarajući način ne pomogne", saopštili su nam iz ovog ministarstva.U Privrednoj komori Federacije BiH objašnjavaju da se šteta poljoprivrednicima, uzgajivačima povrća ne može nadoknaditi, osim u slučaju proglašenja elementarne nepogode."Do sada zbog suša ona nije proglašena. Ne vjerujem da će zbog toga što će slabije roditi krompir ili kukuruz, koji se ipak u manjim količinama proizvodi kod nas, doći do poskupljenja", rekla je Mirsada Mešanović, iz Sektora poljoprivrede i vodoprivrede u Privrednoj komori FBiH.Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za poljoprivredu i ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, naglašava da Ministarstvo preko Savjetodavne službe i opštinskih referenata za poljoprivredu prati situaciju na terenu i prikuplja podatke o stanju na zasijanom dijelu zemljišta, kako bi se mogle procijeniti štete nastale pod uticajem suša."Procjenu štete koju su prouzrokovale suše, a koje se u prvom redu odnose na stočnu hranu, imaćemo početkom sljedeće sedmice i tada ćemo biti u mogućnosti da kompletno sagledamo situaciju i pristupimo određenim mjerama kako bi doprinijeli rješavanju ovog problema", navodi Kovačević.On ističe da Ministarstvo ima program subvencija, ali da budžet Vlade RS ne raspolaže ni približno dovoljnim sredstvima da bi se nastale štete mogle nadoknaditi, te dodaje da u ovakvim situacijama, za svaku odluku o nadoknadi štete, Vlada mora donijeti pojedinačno rješenje. 

Rekord u potrošnji vode u Banjaluci

Suša je uticala i na potrošnju vode, a iz "Vodovoda" Banjaluka navode da u proteklom periodu, uprkos velikim vrelinama nije bilo potrebe da se apeluje na potrošače da štede vodu, iako je 23. jula zabilježen rekord potrošnje vode u istoriji ovog vodovoda."U drugoj polovini jula proizvodnja i potrošnja vode vidljivo je rasla i bila je od 1.050 do 1.066 litara u sekundi, dok na primjer, protekle tri godine, proizvodnja vode nikada nije prešla 1.000 litara u sekundi", kaže Anđelka Vilendečić, portparol "Vodovoda" Banjaluka.Navodi da je 23. jula potrošnja vode dosegla čak 1.080 litara u sekundi ili 93.348 metara kubnih 24 časa, što je dosadašnji rekord u istoriji banjalučkog "Vodovoda". Vikendom je, kaže, potrošnja opadala jer je vjerovatno tokom neradnih dana veliki broj stanovnika boravio izvan grada.

Nema poskupljenja struje

Ekstremne vreline prouzrokovale su povećanu potrošnju električne energije, ali nije bilo potrebe da se pristupi redukcijama.Seka Kuzmanović, izvršni direktor za tehničke poslove u "Elektrokrajini", ističe da je u poređenju s prošlom godinom, ove godine za isti period potrošeno više električne energije."Povećana potrošnja struje pokazuje da su u proteklom periodu korišteni klima-uređaji u većem broju nego prošle godine. Vrućine su, takođe, uticale i na materijale od kojih je izgrađena elektromreža, ali nismo imali značajnijih poremećaja u sistemu, niti smo bili prinuđeni da uvodimo redukciju u isporuci električne energije", kaže Kuzmanovićeva.Ona dodaje da električna energija neće poskupjeti zbog povećane potrošnje, te ipak navodi da su problemi u isporuci struje izvjesni ukoliko i u narednom periodu bude bilo ekstremnih vrelina.Iz Federalne regulatorne komisije za električnu energiju (FERK) tvrde da nije bilo novih zahtjeva za poskupljenje električne energije, nakon što su odbijeni stari zahtjevi za povećanjem cijenja.

Štete u regionu

Zbog dugotrajne suše i nedavnog nevremena praćenog olujnim vjetrom, zagrebački župan Stjepan Kožić proglasio je nove elementarne nepogode u toj županiji. Dugotrajna suša u opštini Pokupsko uzrokovala je nedostatak pitke vode u većini naselja, te na ribnjacima "Ribnjičarstvo Dubrava" u opštini Dubrava zbog čega je došlo do smanjenja proizvodnje ribe. Ukupna materijalna šteta na tim područjima nastala usljed suša, te nevremena procijenjena je na nešto više od 33,5 miliona.U Hrvatskoj je cijena polubijelog hljeba već porasla sa 5,40 na 5,90 kuna, a najavljeno je da će poskupjeti i plemenitije vrste poput raženog čak za kunu, odnosno sa devet na 10 kuna.Tropske vrućine koje su više od mjesec dana vladale na području Srbije, takođe, su nanijele ogromne štete poljoprivredi. Tako je od 18.000 hektara, koliko je na području sedam opština Pčinjskog okruga, zasijano kukuruzom, više od 50 odsto površina bez roda. Suša je opasno ugrozila većinu proljetnih poljoprivrednih kultura, a najgore je stanje kukuruza čiji bi rod, prema najnovijim prognozama, mogao da bude i do 30 odsto manji od nedavno planiranih 6,5 miliona tona.  (Kliker.info-NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku