Kliker.info

Kao što je svako ko vozi svjestan, cijene benzina su značajno porasle u odnosu na najniže cijene iz 2020. godine.

Prvo, globalni privredni oporavak povećao je potražnju za naftom, da bi zatim invazija Vladimira Putina na Ukrajinu prekinula izvoz ruske nafte. Ali cijene i na pumpama i na izvorištima su se stabilizirale, barem za sada. Prema istorijskim standardima, stvarne cijene plina — cijene u odnosu na ukupne troškove života — nisu tako visoke; zapravo, niže su nego što su bile od 2006. do 2014. godine.

Piše : Paul Krugman (NYT)

Ali dok je energetska kriza možda manje ozbiljna nego što neki zamišljaju, postoji ogromna kriza u globalnoj opskrbi hranom. Tokom prošle godine, rast cijene pšenice bio je mnogo veći od rasta cijene nafte. Ovo najviše pogađa siromašnije zemlje, gdje puno veći dio porodičnih primanja odlazi na hranu.

Šta se krije iza krize s hranom?

Jedan dio priče je očigledan: Ukrajina je inače veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda, ali to je teško učiniti kada Rusija bombarduje vaše željeznice i blokira vaše luke. Međutim, tu ima još nešto: Rusija je zaustavila veći dio vlastitog izvoza žitarica, očigledno u pokušaju da zadrži domaće cijene. Kazahstan, treći po veličini izvoznik poljoprivrednih proizvoda u regiji, slijedio je njihov primjer. 

Zatim je tu gnojivo.

Moderna proizvodnja gnojiva je energetski intenzivna. Prije rata Rusija je bila najveći svjetski izvoznik, ali Rusija je sada obustavila izvoz. Ipak, nije u pitanju samo Rusija. Kako ističe nova analiza Chada Bowna i Yilin Wanga s Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, Kina — još jedan veliki proizvođač gnojiva — prošle je godine prekinula veliki dio svog izvoza, opet u pokušaju da zadrži domaće cijene na niskom nivou. I kako ističu, takve su zabrane izvoza, ako ništa drugo, veći problem od povećanja carina u američko-kineskom trgovinskom ratu.

Sve to uzrokuje velike probleme poljoprivrednoj proizvodnji širom svijeta, posebno na tržištima u razvoju, poput Brazila.

To je loše. To je takođe važna lekcija o odnosu geopolitike i globalizacije.

Mislim da mnogi ljudi zamišljaju da je globalizacija relativno noviji razvoj. Ekonomski istoričari, međutim, znaju da se integrisana svjetska privreda javila između 1870. i 1913. godine, što je omogućila napredna tehnologija tog vremena: parobrodi, željeznice i telegrafi. Početkom 20. vijeka, Britanci su već jeli kanadsku pšenicu, argentinsku govedinu i novozelandsku janjetinu.

Zatim je geopolitika – ratovi, uspon totalitarizma i protekcionizma – uništila veliki dio ovog prvog talasa globalizacije. Trgovina je oživjela tek poslijeratnom uspostavom Pax Americana, a trebalo je oko 40 godina da se svjetska trgovina vrati na nivo iz 1913. godine.

Prvi talas globalizacije bio je relativno jednostavan i uglavnom se svodio na razmjenu robe proizvodene u naprednim ekonomijama za primarne proizvode kao što je pšenica. Kompleksni lanci vrijednosti koji karakterišu modernu svjetsku ekonomiju, u kojoj, na primjer, automobili proizvedeni u bogatim zemljama sadrže čipove iz Japana i kablove iz Meksika i Ukrajine, zaista su u velikoj mjeri rezultat razvoja nakon 1990. godine, što je u velikoj mjeri omogućeno kontejnerizacijom i modernim informacionim tehnologijama. To je svjetsku trgovinu podiglo na nove visine.

Međutim, pokazalo se da oba oblika globalizacije zavise od relativno stabilnog geopolitičkog okruženja — koje, čini se, gubimo. Situacija nije loša kao što je bila na početku Prvog svjetskog rata, barem ne još, ali u vazduhu se definitivno osjeća dašak 1914. godine.

I jedan iznenađujući aspekt nedavnih ekonomskih problema, barem za mene, jeste to što se za sada čini da oni nanose više štete staroj globalizaciji – trebamo li je nazvati globalizacijom 1.0? — nego što utiču na složene ekonomske odnose koji su se razvili nakon 1990. godine. Uprkos nestašici kontejnera, rezervnim opcijama u lukama i svemu tome, još uvijek je prilično lako kupiti elektronske uređaje koji sadrže komponente iz desetak zemalja. Ono što je sada jako na udaru su manje sofisticirane stvari, poput trgovine pšenicom i gnojivom.

Prevod: Buka/M.P.