Kliker.info

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici zadužio je Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini, javlja Anadolija.

Sve je u našim rukama

“U zaključku smo se složili da Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma do 27. februara organizira javnu raspravu o ovom pitanju. Zbog toga se odlaže izjašnjavanje do okončanja javne rasprave. Predstavnički dom će na kraju imati priliku da raspravlja o ovom pitanju. Sve ostaje u našim rukama”, kazao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu PS BiH Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom je tražio da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema njemu bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore. Bećirović je danas kazao kako je uputio prijedlog rezolucije kako bi se utvrdile sve činjenice u vezi sa pitanjem Sutorine.

“Naš zadatak je da čuvamo i branimo interese BiH, to je ono što od nas očekuju građani. Naše prijateljske odnose sa Crnog Gorom trebamo graditi na bazi čistih računa, a ne na štetu BiH. Mi u BiH imamo snažne argumente. Ovdje moramo postaviti pitanje o tome da li se republičke granice mogu mijenjati usmenim dogovorom zvaničnika. Crna Gora nema vlasničko pravo nad teritorijom Sutorine. Ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine toj državi”, smatra Bećirović.

Aleksandra Pandurević, zastupnica SDS-a, ja kazala da je potrebno čuti šta stručna javnost misli o pitanju Sutorine.

“Treba pozvati stručnu javnost da se izjasni o ovom pitanju. Ovo je ozbiljno diplomatsko pitanje. Treba održati javnu raspravu sa stručnim licima o ovom pitanju nakon čega bi se Predstavnički dom izjasnio o tome”, rekla je Pandurević.Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je istakao da bi cijelo pitanje oko vlasništva nad Sutorinom moglo na kraju stići pred međunarodni sud.

“Sa geografske, historijske strane i ugla pravde, BiH ima pravo na dva izlaza na more. Ali, sa Crnom Gorom nećemo moći to dogovoriti i to onda ide na međunarodni sud, a tu je bitna pravna struka. Trenutno imamo goluba u ruci, ali možemo završiti sa orlom nad glavom”, kazao je Lagumdžija osvrčući se na zaključak Badinterove komisije koja je arbitrirala oko granica među bivšim jugoslavenskim republikama.
Zaključkom te komisije navedeno je da se granice između bivših federalnih jedinica smatraju državnim granicama sljednica i ne mogu se mijenjati silom, nego samo sporazumom.

Školj bi mogao postati upitan

“Otvaranjem pitanja Sutorine, Školj bi mogao postati upitan. Sutorina je u knjigama Crne Gore. Mi bi ovim mogli ostati i bez jednog i bez drugog”, smatra ministar vanjskih poslova BiH.

Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Borjana Krišto je izjavila da bi bilo bolje da se političari u BiH više bave ekonomijom nego diskusijama o Sutorini.
“Volila bih da razgovramo o projektima, reformama, jer se BiH nalazi u teškoj gospodarskoj situaciji jer bi ovo samo dodatno moglo usložniti situaciju”, kazala je Krišto.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda pak vjeruje da je teritorij Sutorine već sada sastavni dio Crne Gore.
“Teritorij Sutorine je bio sastavni dio Crne Gore u vrijeme međunarodnog priznanja država. Sutorina je sastavnio dio Crne Gore”, rekao je Bevanda.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

(Kliker.info-AA)