Kliker.info

Bob Dole, bivši vođa republikanske većine u američkom Senatu i posljednji iz generacije iz Drugog svjetskog rata koji je bio nominovan za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) preminuo je u nedjelju (5. decembra) u 98. godini.

Vijest o njegovoj smrti objavila je Fondacija “Elizabeth Dole” i njegova porodica. Nije objavljeno gdje je preminuo. On je u februaru objavio da ima karcinom pluća u četvrtoj fazi i da počinje liječenje.

Republikanac Dole je bio jedna od najtrajnijih političkih ličnosti u posljednjim decenijama prošlog stoljeća, koja je odigrala značajnu ulogu i u američkoj unutrašnjoj i vanjskoj politici, posebno i na Balkanu.

Robert Bob Dole je na poziciji američkog senatora iz savezne države Kansas bio od 1969.do 1996. godine, a jedno vrijeme je bio i vođa većinske parlamentarne grupe u Senatu. Sa provedenih četvrt vijeka u Senatu bio je lider svoje stranke s najdužim stažom tamo, sve dok Mitch McConnell iz Kentuckyja nije nadmašio taj rekord u junu 2018.

Bio je kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima 1996. te kandidat za potpredsjednika na izborima 1976.

Kako su stari vojnici Drugog svjetskog rata umirali, Bob Dole, koji je bio poručnik u 10. brdskoj diviziji Američke vojske, teško ranjen na bojnom polju i ostavljen da umre, postao je personifikacija otpornosti svoje generacije, piše o ovom veteranu rata i politike New York Times.

U svojoj postpolitičkoj karijeri posvetio se prikupljanju novca za Memorijal iz Drugog svjetskog rata u Washingtonu i tamo provodio vikende dočekujući gostujuće veterane, navodi ovaj list.

Podsjeća se da je jedno od posljednjih javnih poljavljivanja Boba Dola bilo u decembru 2018. godine, kada je odao počast preminulom bivšem predsjedniku Georgea Bushu, nekadašnjem političkom rivalu i takođe veteranu iz Drugog svjetskog rata.

Godine 1990. Dole je predvodio američku delegaciju na Kosovu, a avgustu 2020., u čast njegove posvećenosti Kosovu, njegova bista je postavljena u Prištini. Dole je tada, putem video poruke, izrazio zahvalnost za postavljanje biste.

“Žao mi je što ne mogu da budem sa vama na otvaranju biste, podseća me na vreme od pre 30 godina. Radili smo 30 godina na stvaranju jake države i nadam se da ćete nastaviti da radite da postanemo još više jaka”, rekao je Dole.

U objavi na Twitteru 30. avgusta 2020. Dole je napisao:

„Pre trideset godina, moje kolege i ja smo prvi put putovali u Prištinu. Niko od nas nije znao da će to biti početak puta ka nezavisnosti za narod Kosova.“

Kao republikanski vođa, pomogao je u pronalaženju kompromisa koji su oblikovali veći dio domaće i vanjske politike, naglašava se, uz ostalo, u tekstu povodom smrti Boba Dola u New York Timesu.

“Bio je najponosniji što je pomogao u spašavanju socijalnog osiguranja 1983., što je progurao značajni zakon o Amerikancima sa invaliditetom iz 1990. i što je okupio većinu nevoljnih republikanaca da podrže Clintonov (Bill Clinton, tadašnji predsjednik SAD) nepopularan plan da pošalje američke trupe u Bosnu 1995.”, piše New York Times.

Dole takođe nije bio gorljivo za zaraspoređivanje trupa u Bosni, napominje se u tekstu i dodaje: “Ali je dugo vjerovao da predsjednika bilo koje strane treba podržati kada odluči nešto tako važno kao što je slanje trupa u inostranstvo.”

Ključ Grada Sarajeva

U julu 2019. godine Gradsko vijeće Sarajeva podržalo je prijedlog gradonačelnika da se Bobu Dolu uruči priznanje Ključ Grada Sarajeva, ocijenivši kako je “Dole jedna od najvažnijih ličnosti u izgradnji čvrstih prijateljskih odnosa Bosne i Hercegovine, posebno Sarajeva kao glavnog grada, sa Sjedinjenim Državama”.

“Ugledni republikanski političar iz Kanzasa tokom svoje cijele političke karijere bio je vezan za našu zemlju i grad. Posebno u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i u godinama rekonstrukcije i obnove. U tom periodu Dole je bio snažni zagovornik vojne intervencije koja bi zaustavila rat i razaranje u Bosni i Hercegovini. Prema relevantnim studijama, upravo Doleov angažman u Senatu i pritisak koji je vršio na tadašnju demokratsku administraciju, bili su presudni u odluci bivšeg predsjednika SAD Billa Clintona da, zajedno sa NATO snagama, pokrene vojnu intervenciju u BiH”, naveo je gradonačelnik u obrazloženju.

Pored toga, navedeno je, “Dole je vrlo jasno i precizno javno okarakterizirao događaje u BiH kao agresiju i genocid”, a njeegov doprinos kao predsjednika Međunarodne komisije za nestale bio je nemjerljiv u prvim godinama intenzivne potrage i identifikacije žrtava ratnih zločina”.

(Kliker.info-RSE)