Kliker.info

“Mislio sam da ću se kvalificirati za neku vrstu pomoći. Naredne godine prijavit ću otprilike 69.000 dolara prihoda”, najavljuje Reyes.Ipak, to je previše da bi imao pravo na državne olakšice. Nakon što je sve sabrao, shvatio je da bi ga osiguranje koštalo 800 dolara mjesečno i da bi svake godine svejedno morao plaćati prve medicinske troškove u vrijednosti 12.000 dolara.”Ponekad to ne mogu priuštiti. Šta će se desiti ako ne budem imao posla? Ipak sam samozaposlen”, žali se Reyes.Njegova je priča jedna od bezbroj sličnih u SAD-u, pa uz probleme sa službenom web stranicom, čini se da predsjednikov plan o zdravstvenoj zaštiti ne ide prema planu.

Obama: Velika stvar

Na posljednjoj prošlogodišnjoj konferenciji za novinare predsjednik Barack Obama je pokušao istaknuti pozitivne strane plana.”Sada imam nekoliko miliona ljudi, možda i više, koji će 1. januara dobiti zdravstvenu zaštitu, a to je velika stvar”, najavljivao je Obama.Ipak, to je mnogo manje od onoga što je administracija očekivala.”Mislim da možemo reći kako smo uspjeli ako se najmanje sedam miliona ljudi prijavi do kraja marta 2014. godine”, tvrdi Kathleen Sebelius, američka državna sekretarka za zdravstvo.

Stručnjaci kažu da bi mali broj prijavljenih mogao predstavljati veliki problem, kao i pitanje ko se sve prijavljuje.
“Ako odjednom budu imali milion prijavljenih ljudi, od kojih je veliki broj bolesnih i starih, to će uzrokovati različite probleme, jer neće biti ravnoteže i u budućnosti će osiguravajuće kuće biti prisiljene povećavati premije”, navodi Stuart Altman sa Univerziteta Brandeis.Premije su već previsoke za ljude poput stolara Reyesa, koji je napustio ured bez prijave za zdravstveno osiguranje. Pred njim je sada izbor: da plati jedan procenat prihoda kao kaznu, ili nađe šest procenata da plati osiguranje. A to šta će on i milioni drugih Amerikanaca izabrati, moglo bi odlučiti o sudbini predsjednikovog plana već prve godine. (Kliker.info-Aljazeera)