Kliker.info

Idućeg ponedjeljka federalni Parlament bit će mjesto okupljanja do sada najvećeg broja predstavnika svih razina vlasti iz naše zemlje, stranih diplomata i šire društvene javnosti, a razlog je konačno otvaranje procesa ustavnih reformi na kojem je radio ekspertni tim pravnika angaľiranih posredstvom američke diplomacije. Na ovoj sjednici će se pored zastupnika i svih zainteresiranih, prvi put nakon ustroja Federacije naći konkretni prijedlozi ustavnih reformi, a sve s ciljem upoznavanja o inicijativi koja ima za cilj racionalizirati glomazni birokratski aparat u većem bh. entitetu. Naravno, sjednica će posluľiti tek kao priprema za posao koji tek predstoji jer će u mjesecima koji dolaze javnosti i stranke morati upoznati s velikim brojem zahvata koji se predviđaju u postojećem Ustavu, kao i amandmanima. Predsjednik Kluba SBB-a u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta Mirasad Dľonlagić potvrdio je našem listu kako će se na sjednici naći predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina, od ľupanija do općina, a očekuje se više od 200 prisutnih uključujući i pravnike koji su radili posao oko izmjena Ustava, kao i predstavnici svih povjerenstava koja će sigurno u idućem razdoblju raditi na ustavnim reformama.

Sustav neodrľiv                 -Jasno je da je ovakvo stanje neodrľivo; imamo potpunu blokadu sustava, kaos kao i nezadovoljstvo hrvatskog naroda te niz stvari koje sadašnji Ustav nije riješio na prihvatljiv način. Zahvaljujući tomu nemamo samoodrľiv sustav. Naša je ľelja da se podrľi inicijativa za promjene i da se pripremi materijal kako bi se moglo raspravljati dalje, pojasnio je Dľonlagić, istaknuvši da bi se eventualno do konca ove godine mogao dobiti novi Ustav ili barem postići dogovor o tomu.
U ovom su trenutku poznati svi problemi trenutačnog Ustava, no, zbog činjenice da je ekspertni tim uradio opseľan posao, na ovoj sjednici se ipak ne bi trebale otvarati konkretne rasprave oko toga što je dobro, a što loše u prijedlogu, jer i sami predstavnici stranaka do sada nisu imali prilike upoznati se sa svakim detaljem. Međutim, prvi korak se mora napraviti, a ova sjednica će posluľiti upravo da se započne s analizom svega navedenog uključujući čak i više od 100 amandmana koji su uloľeni, te se svakako očekuje i otvaranje javne rasprave za donošenje konkretnih prijedloga koja će uzeti moľda i nekoliko mjeseci vremena.
Zbog toga Dľonlagić ima i rezerve prema nekim rokovima, kao što je kraj godine, no ukoliko se posao na odradi do kraja, riskiramo ulazak u izbornu godinu kada će svaka aktivnost oko promjene Ustava biti dodatno opterećena međustranačkim, a često i međunacionalnim obračunima.

Hrvatsko pitanje                    S druge strane, predsjednica Kluba HD-a 1990. u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta Slavica Josipović pozdravlja činjenicu kako se konačno shvatilo da Ustav treba mijenjati, no istodobno joj je ľao da su se promjene, barem za sada, ograničile samo na Federaciju. Međutim, u ovom procesu vidi šansu za popravljanje hrvatske pozicije u tom entitetu, pa će se nakon saslušanja pravnih stručnjaka u ponedjeljak kroz amandmansku fazu pokušati postići rješenja koja će omogućiti istinsku ravnopravnost. – Nedavno sam u Bruxellesu pred europskim duľnosnicima jasno kazala kako se svi slaľu da hrvatsko pitanje treba riješiti. No, Hrvati koji imaju drľavljanstvo RH 1. srpnja će postati europski drľavljani, a u BiH nisu jednakopravni s druga dva naroda, istaknula je Josipović. Hoće li se to stanje barem djelomično promijeniti kroz proces ustavnih reformi u Federaciji, ostaje za vidjeti.

Neke vaľnije promjene          Preporukama se navodi ukidanje institucije predsjednika Federacije, predlaľe se formiranje institucije predsjednika Parlamenta, te odgovornost predsjednika Vlade, ukidanje pozicije premijera na svim razinama, te odgovornost predsjednika Vlade i članova parlamenata uključujući smjenjivost. Zadrľava se Dom naroda, ali on više nema ulogu paralelnog doma, već interventnog doma koji ima pravo intervenirati po svim pitanjima ukoliko dio jednoga kluba konstitutivnog naroda procijeni da je riječ o ugroľavanju vitalnog nacionalnog interesa. Tada se otvara rasprava i, ukoliko bude prihvaćena, biva proslijeđena Vijeću za zaštitu nacionalnog interesa Ustavnoga suda. Prema preporukama Vlada se ne moľe odrľati ukoliko nije prisutan bar jedan ministar iz svakog konstitutivnog naroda, a u njoj se odlučuje većinski ako je riječ o prijedlogu zakona koji idu u Parlament, a kada je riječ o uredbama, za njih moraju glasovati po dva predstavnika iz svakog naroda. (Kliker.info-DL)