Kliker.info

Vladimir Putin ima novog čovjeka za Balkan. Na to osjetljivo, i u ovom trenutku vrlo važno, pa i ključno mjesto za geostratešku politiku Rusije, postavljen je jedan od njegovih najbližih suradnika Nikolaj Patrušev, trenutačni šef Vijeća za nacionalnu sigurnost (gotovo najvažnijeg političkog tijela uz Putina, koje ima odlučujuću ulogu u donošenju vanjskopolitičkih odluka) i dugogodišnji čelnik ruske tajne službe FSB.

Andrej Kortunov iz Ruskog instituta za međunarodne odnose koji radi za Kremlj, kaže kako “obavještajne i sigurnosne službe sve više utječu na rusku vanjsku politiku. Patrušev je na poziciji šefa FSB-a 1999. godine zamijenio baš Vladimira Putina, kada je on lansiran u kremaljsku orbitu. Patrušev je inače, operativac KGB-a od 1974. godine, dakle “stara škola”, još iz sovjetskih vremena, poznat je kao žestoki protivnik proširenja NATO-a, koji optužuje da želi “raspad Rusije” kako bi se domogao njenog energetskog, mineralnog i rudnog bogatstva.

Širenje NATO-a

Odabir Putinova priležnika, a k tomu još i “jastreba” za ovako delikatan zadatak, piše američki list Politico, pokazuje da je Kremlj postavio Balkan u središte, pa i među prioritete svojih vanjskopolitičkih interesa. Naime, Rusija je širenjem NATO-a te proširenjem EU, praktički u potpunosti istisnuta s područja Europe i jedini prostor na Starom kontinentu koji je još koliko-toliko slobodan je upravo Balkan, odnosno tri nekadašnje republike bivše Jugoslavije – Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija.

No, sve te države na nekoj su razni približavanja euroatlantskim integracijama (Srbija uspješno otvara pregovaračka poglavlja s EU) ali u Moskvi smatraju kako, dok se to ne formalizira, još postoji nada da se to može izbjeći. Naime, nakon što je Crna Gora nedavno postala članicom NATO-a, Rusija ne želi gubiti vrijeme jer vidi da joj se manevarski prostor sužava. Rusija je vrlo bolno primila crnogorsko “odmetništvo”, shvatili su to gotovo kao osobnu uvredu. Otvoreno prijete Crnoj Gori da će zaustaviti ruske turiste, kao najbrojnije u toj zemlji, da dolaze tamo na odmor, želeći tako nauditi ekonomiji te nove članice NATO-a, pa su mnoge ruske turističke agencije Crnu Goru izbacile iz svoje ponude.

Sjeverna Makedonija

Kremlj je sada vrlo uznemiren najavama kako bi sljedeće godine i Makedonija, konačno, mogla nepovratno otploviti u zagrljaj NATO-a. Naime, nova vlada Zorana Zaeva spremna je na kompromis s Grčkom oko novog imena države (čini se, Sjeverna Makedonija), što je dosad i bila prepreka za članstvo. Makedonija je trebala biti primljena zajedno s Hrvatskom i Albanijom još 2009. godine. Prema nekim informacijama, Rusija, navodno, stoji iza nedavnih nasilnih prosvjeda protiv sadašnjeg premijera Zorana Zaeva, koji je potpuno okrenut Zapadu.

Rusija, dakle, nema mnogo vremena ako ne želi biti posve potisnuta iz Europe. Patrušev je, dakle, očito čovjek zadatka. Njegov suradnik Leonid Rešetnjikov, koji kaže kako je “konačno došlo vrijeme da se Rusija vrati na Balkan”. No, Andrej Kortunov smatra kako to neće biti lak posao jer sve te zemlje imaju namjeru postati članicama i EU i NATO-a, osim možda Srbije, koja zasad odbacuje svaku pomisao za članstvom u NATO-u.

S Patruševom su povezane dvije vrlo delikatne i kompromitirajuće stvari koje upozoravaju na to da je Putinov odabir možda i potez očajnika. Kako kaže analitičar Marco Galiott, Patrušev je među onim ljudima u Kremlju koji smatraju da se Rusija nalazi u egzistencijalnoj borbi za puko preživljavanje. Patrušev je bio u najužem timu koji je obavio aneksiju Krima, a u Podgorici tvrde kako je bio umiješan u pokušaj državnog udara u toj zemlji, u studenom 2016. godine, kojim se željelo spriječiti pobjedu Mila Đukanovića na izborima te pristupanje Crne Gore NATO-u.

S-300

Kremlj sve pobija, ali nekako se poklopilo da je Patrušev, nakon propasti puča, hitno doletio u Beograd te je odande “evakuirao” dvojicu ruskih obavještajaca – Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova – za koje u tužilaštvu Crne Gore tvrde da su bili umiješani u organizaciju puča. Crna Gora mu je zabranila dolazak u zemlju. Na istom je popisu i Dmitrij Rogozin, potpredsjednik ruske vlade, zadužen za vojno-industrijski kompleks, kojeg je Putin kao svog izaslanika poslao Aleksandru Vučiću na inauguraciju. Srbija je prva na “udaru”. Srbija stalno deklarira svoju bratsku povezanost s Rusijom, nabavlja velike količine ruskog oružja (avione MiG 29, tenkove, proturaketne sustave Buk, a spominje se i S 300), ne želi uvesti sankcije, ali s druge strane Beograd želi postati članicom EU.

Iz Moskve sve češće Srbiju pozivaju u svoju verziju EU – Euroazijsku uniju, koja okuplja, nekoliko bivših zemalja SSSR-a, a uputila je i vrlo ozbiljne prijetnje Srbiji ako bi se drznula postati članicom NATO-a. Rusi traže da njihovoj bazi u Nišu, Srbi daju isti status kao i predstavnicima NATO-a u Srbiji. Vučić odugovlači koliko može, ali rok mu curi. Rusi čekaju kao napeti, a uvjet za dolazak premijera Dmitrija Medvedeva sa zamamnim kreditima i investicijama upravo je to. Medvedev će doći samo ako potpisuje sporazum o Nišu. Vučiću je iz Bruxellesa, pak, savjetovano da to ne radi. Patrušev je potpisao s ministrom unutarnjih poslova Srbije Nebojšom Stefanovićem sporazum o sigurnosti.

(Kliker.info-JL)