hamburger-icon

Kliker.info

Nermina Čemalović o migrantskoj krizi: BiH se ne brani u Sarajevu, nego na granicama USK-a

Nermina Čemalović o migrantskoj krizi: BiH se ne brani u Sarajevu, nego na granicama USK-a

23 Augusta
03:49 2020

Prema riječima Nermine Čemalović, ministrice zdravstva Unsko-sanskog kantona epidemiološka situacija u tom dijelu Federacije BiH trenutno je stabilna, odnosno nema eksponencialnog porasta dnevnog broja slučajeva, i to bez obzira što migrantska kriza dodatno usložnjava stanje na terenu.

“Svakodnevno imamo povećan broj novozaraženih na COVID-19, što je i za očekivati, jer znamo da su mjere popuštene, da jednostavno došlo je do toga da su se malo i naši građani opustili. I ovoga puta im doista ponovo apeliram po jedno stoti put da se drže svih naredbi i smjernica, koje daje Krizni štab Ministarstva zdravstva i kantona i Federacije BiH. Mi u 24 sata imamo 11 novozaraženih. Od njih 11 imamo dva novozaražena migranta. Do sada imamo pet zaraženih migranata iz Bire. Jedan nam je pobjegao, a četiri se nalaze na Infektivnom odjelu“, kazala je Čemalović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i dodala:

“Aktivnih slučajeva na COVID-19 trenutno imamo 104 na kantonu. Imamo 338 izliječenih, kao i 19 umrlih. Na Infektivnom odjelu leži 19 pacijenata, imamo dva sa teškom kliničkom slikom. Znači nalaze se na respiratoru, tako da u svakom slučaju, na svu sreću da kažem, nemamo veliki broj sa teškom kliničkom slikom. U posljednja dva mjeseca je evidentno da mlađi ljudi obolijevaju. To su obično osobe od 25 do 45 godina i radno aktivne i mladi koji se kreću po kafićima, noćnim klubovima… Ponovo bih upozorila na nošenje zaštitne opreme. U svakom slučaju metar i po kada prilazite bilo kome stavite masku, kada ulazite u zatvoren prostor stavite masku. Samo građani mogu zaustaviti rast broj oboljelih“.

Ističe da je zdravstvo dalo sve od sebe i da daje sve od sebe, te da su zdravstveni radnici i umorni i iscrpljeni te da se mora voditi računa o tome da su previše opterećeni.

Navodi da je po prvi put prije petnaestak dana zabilježeni prvi zaraženi koronavirusom u kampu Bira, koji se, naglašava, nalazi u centru Bihaća.

“Međutim, njihova sama osobnost je takva da oni bježe. Oni ne shvataju ozbiljnost. Njihov cilj je doći na zapad, preći granicu, otići u Evropsku uniju. Ne biraju put. Mi donekle možemo kontrolisati migrante i njihove zdravstveno stanje onih koji se nalaze u kampovima. Da napomenem pet kampova se nalazi na Unsko-sanskom kantonu. Od tih pet, dva su kampa, to je Sedra u Cazinu i Borići u Bihaću, gdje su smještene doista izbjeglice iz Sirije. To su porodice sa djecom i maloljetnici bez pratnje i tu nikakvih problema nema. Prema njima postoji potpuno empatija što se tiče građana. Međutim, ova tri kampa kada pričamo o Biri u Bihaću, Miralu u Kladuši i Lipi, koji je također na području grada Bihaća, tamo se nalazi 95 posto migranata, koji su ekonomski migranti, koji dolaze iz Afganistana, Pakistana, iz Alžira, nema odakle ih nema. Definitivno to su ekonomski migranti“, pojašnjava Čemalović.

Ministrica zdravstva navodi i da se nastoji na ulaznim punktovima u USK-a u saradnji sa Crveni krstom provjeriti zdravstveno stanje migranata.

“Imamo tamo osoblje i Crvenog križa i policije i oni sami procjene. Ako vide da je neko bolestan ljekarska ekipa dođe i pogleda, ako treba i u Dom zdravlja odveze. Ovo predugo traje, ovo je treća godina da je kod nas migrantska kriza. Kao član Operativne grupe moram da kažem da smo poduzimali sve. I kao ministar zdravstva i kao predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva na kantonu slali smo mnoge akte prema Ministarstvu sigurnosti BiH još dok je bio Dragan Mektić, pa Fahrudin Radončić, evo sada Selmo Cikotić. Dakle, upozorenje da se moraju ti centri zatvarati. Pogotovo Bira i Miral, gdje pored tih odraslih imamo i maloljetnika. Preko 100 maloljetnika je u kampu Bira smješteno, bez pratnje. Maloljetnici bez pratnje i imamo negdje 50 u Miralu, što je nedopustivo. To sam rekla i ministru Cikotiću kada je bio da se pod hitno tih 50 maloljetnika bez pratnje, koji se nalaze u tim centrima, gdje ne bi smjeli biti, da se izmjeste u kamp Duje ili bilo gdje“, veli Čemalović i nastavlja:

“Nedopustivo je, jer oni se zlostavljaju. To je poseban karakter ljudi. Oni između sebe se tuku, ubijaju. Mi smo nedavno imali na Patologiji u Kantonalnoj bolnici pet leševa migranata. I kažem pod navodnicima sve je dobro dok između sebe se samo obračunavaju. Ukoliko to krene prema policiji, prema građanima, ko zna u šta se može pretvoriti. Građani gube strpljenje. Ovako ne može ostati. Definitivno se nešto mora uraditi, pomoći USK. Naravno, da to prvo očekujemo od institucija iz Sarajeva. Dobili smo obećanja, dobra, velika obećanja od ministra Cikotića i sigurna sam da će on to pokrenuti“.

No, naglašava da je neophodno što prije reagovati jer strpljenje građana je pri kraju. Pozvala je da se uključe ministarstva sigurnosti i za ljudska prava i izbjeglice, zatim Služba za strance i svi oni koji su odgovorni.

“Vidite da se članovi Predsjedništva BiH ponašaju nonšalatno. Oni će nama prebaciti migrante. To su ilegalci, ne mogu se oni tako ponašati. ne brani se Bosna i Hercegovina u Sarajevu, brani se ovdje na granicama USK, a mi više od 7.000 izbjeglica imamo i pet kampova. Ako uzmemo da je sedam kampova u BiH, odnosno u Federaciji BiH. Ogroman broj, mi ne možemo kontrolisati migrante koji se nalaze van kampova. Ponovo pominjem tu cifru od 3.000 ljudi koji se nalaze na ulicama, u napuštenim objektima, nema gdje ih nema. Jednostavno nalaze se na svim mjestima. Oni ulaze u kuće, pljačkaju, pojedini se ponašaju bahato i naravno da mora doći do ekscesa i pobune. Mi zdravstvenu situaciju ne možemo znati kakva je. Zdravstvena situacija migranata, koji se nalaze van kampova, doista ne možemo odgovarati za njih. A, time direktno ugrožavamo zdravlje građana. Izvinite nama je na prvom mjestu zdravlje i sigurnost građana USK-a, pa migranata“, naglasila je Čemalović.

Na kraju ministrica zdravstva USK-a pozdravlja inicijativu da školska godina počne i da se djeca vrate u školske klupe, naravno uz poštivanje određenih epidemioloških mjera. Prema njenim riječima samo je pitanje da li da školska godina počne 1, 7. ili 14. septembra.

“Moje lično mišljenje je da bi to trebao biti 14. septembar, jer smo mi imali u julu i avgustu ovdje na knatonu imamo dosta naših građana koji u dijaspori žive. To je na stotine hiljada. Oni će dakle napustiti ovaj prostor negdje krajem avgusta. Dobro bi bilo imati taj prostor od 14 dana, taj famozni period inkubacije, kada bi neko ko je već dobio COVID da bi ispoljio simptome. Time bi se zaštitili od mogućnosti da se ne bi desila neka ‘eksplozija’ ili povećan broj oboljelih učenika od COVID-19“, zaključila je Čemalović.

(Kliker.info-AA)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku