Neočekivani raskol u Putinovom savezu : Svađa bliskih prijatelja poljuljala temelje Evroazijske unije
Evroazijskoj uniji prijeti raspad zbog sukoba Rusije i Belorusije, pošto se bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije pojavio na neformalnom samitu ove organizacije u Moskvi.
Neformalni samit Evroazijskog ekonomskog saveza, koji čine Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan i Kirgizija, te Organizacije za kolektivnu bezbjednost i saradnju, u kojoj je još i Tadžikistan, održan 26. decembra u Biblioteci “Boris Jeljcin” u Sankt Peterburgu prošao je bez predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.
Objašnjenja zbog čega se Lukašenko nije pojavio na samitu nema ni iz zvaničnog Minska, niti iz Kremlja. Lukašenko je do sada samo dva puta propustio ove samite, 2009. i 2013. godine. Na samitima učestvuju šefovi država, a ukoliko su oni spriječeni, mijenja ih premijer ili neki drugi visoki funkcioner. Međutim, ovoga puta Bjelorusija nije poslala nikog.
Analitičari u ruskim medijima smatraju da uzrok leži u zategnutim odnosima Rusije i Belorusije. Dvije države nisu mogle da se dogovore ove godine oko uslova transporta ruskog gasa. Minsk duguje Moskvi 425 miliona dolara, a bjeloruska strana traži i sniženje cijene gasa sa 132 na 73 dolara po kubiku energenta. Iako su o ovome održani brojni sastanci zvaničnika, među kojima je i novembarski susret Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka u Moskvi, dogovor nije postignut.
Pred kraj ove godine došlo je i do sukoba zbog uvoza robe iz Evrope koja podliježe ruskim sankcijama.
– Bjelorusija zloupotrebljava situaciju sa zabranom uvoza robe iz Evropske unije i Ukrajine – izjavio je Sergej Dankvert, šef Roseljhoznadzora, ruske državne ustanove koja odobrava uvoz hrane u Rusiju.
– Dankvert nas je pljunuo i oklevetao – uzvratio mu je Lukašenko.
Stručnjaci smatraju da su odnosi dvije zemlje veoma narušeni i da “više ništa nije kao što je bilo”.
– Lukašenkovo odsustvo je u vezi sa njegovim manjkom argumenata u pregovorima sa Putinom. Lukašenko je navikao da Moskva ne može bez Minska i da je Rusiji potrebna bjeloruska spoljnopolitička i vojna podrška. Međutim, u Moskvi više ne misle tako – kazao je Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Visoke škole ekonomije, jednog od najvećih ruskih univerziteta.
Lukašenkovo odsustvo ozbiljno je uzdrmalo temelje Evroazijske unije. Carinski ugovor na samitu su potpisali Rusija, Jermenija, Kazahstan i Kirgizija, ali kirgiski predsednik Almazbek Atambajev prvo nije htio da ga parafira. Dokument je dat i Bjelorusiji na potpis, bez čijeg odobrenja ne može da stupi na snagu.
Pošto bez predstavnika Bjelorusije nisu imali kvorum, čelni ljudi Evroazijske unije nisu mogli da izaberu ni generalnog sekretara, pa je izbor odložen tek za april.
Valerij Karbaljevič, bjeloruski politički analitičar, kaže da je Lukašenko ranijih godina već prijetio bojkotom kako bi dobio ustupke od Rusije za izvoz mliječnih proizvoda i u vezi sa eksploatacijom nafte, u čemu je i uspio. Međutim, situacija je sada drugačija.
– Lukašenko više ne može da utiče na rusko javno mnjenje, pošto je podrška Putinu velika, pa je neizvjesno hoće li bjeloruski predsjednik uspjeti u namjeri – kazao je on.
Barijere ostaju
Lideri zemalja Evroazijske unije nisu se na samitu baš pohvalno izjasnili o dometima ovog saveza. Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev kazao je da ostaju barijere u trgovini i transportu robe. Predsjednik Jermenije Serž Sargasjan izjavio je da se potencijali saveza nedovoljno realizuju, dok je predsjednik Kirgizije Almazbek Atambajev naveo da “negativne strane ponekad preovlađuju u Uniji”, ne željevši da se konkretno izjasni šta je u pitanju.
Srbija posmatrač
Srbija pregovara sa Evroazijskim ekonomskim savezom oko sporazuma o slobodnoj trgovini. Srbija ima pojedinačne sporazume o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Kazahstanom i Bjelorusijom, ali ne i sa cijelim savezom, zbog čega postoje brojna ograničenja u izvozu robe. Srbija ima status posmatrača u Organizaciji za kolektivnu bezbjednost i saradnju.
(Kliker.info-Blic)
Komentari