Kliker.info

Nije poznato u novijoj historiji Islamske zajednice da je ijedan predsjednik Sabora opozvan, odnosno da se morao povući sa tog mjesta. Tek bi takvu sdubinu mogao doživjeti aktualni predsjednik Hasan Čengić, jer je navodno, po osobnoj direktivi reisul-uleme Husejna Kavazovića, sakupljeno 25 potpisa sabornika, koliko je dovoljno da se pokrene zahtjev za opoziv.

Piše : Nedžad Latić (TBT)

Reis dobio „mig“

Zato je teško povjerovati da će se to stvarno i desiti. Za očekivati je čak da će se tokom muslimanskog mubarek mjeseca ramazana „zavađena braća izmiriti“ i da će se potpisi sa zahtjeva za Čengićevu smjenu baciti u korpu. Ako se to ne desi, onda sukob Čengića i Kavazovića nije uopće lokalne i personalne naravi, kao ni „sukob koncepata“, kako neki vole reći, već bi ova stvar mogla biti mnogo ozbiljnije naravi.  Zaista se govorkalo da dulje vremena tinja sukob Čengića i Kavazovića, ali sve se to pripisivalo prgavoj naravi i aroganciji samog Čengića.

Zbog vremena kada se sukob dešava, sasvim su osnovane sumnje da je reis dobio „mig“ nekoga od međunarodnih aktera da ukloni Čengića iz svoje blizine. Prva sumnja se odnosi na SAD zbog toga jer je reis Kavazović nedavno boravio i zadržao se relativno dugo Washingtonu.  A najveću mrlju na biografiji i najtežu stigmu za Čengića priskrbili su Amerikanci kada su ga stavili na crnu listu.

Prilikom svog povratka u Sarajevo, a nakon što ga je bivši reis Mustafa Cerić bio proglasio personom non grata, Rafy Gregorian je posjetio reisa Kavazovića. Reis ga je oduševio svojim mnogo rezolutnijim gardom kad je u pitanju osuda vjerskog radikalizma od Cerića. Gregorian je tad rekao reisu Kavazoviću da stoga vjeruje da nastupaju lijepi dani za Bosnu. Vjerovatno je Gregorian bio pod impresijom jer ga je reis Kavazović, faktički, rehablitirao pa je davao ovakve optimistične ocjene. On je bio proskribiran od strane Islamske zajednice da je stajao iza famozne sheme OHR-a po kojoj su sačinjeni „koncentrični krugovi“ bošnjačke koruptivne „halke“. Navodno je Gregorian bio izbjegao sa Balkana nakon saznanja da je bio uhođen od strane nekih bošnjačkih centara moći i lica koji su bili obuhvaćeni OHR-ovom shemom. U zgradi koja je locirana kao „operativni centar“ lica koja su uhodila Gregorijana nalaze se i poslovne prostorije jedne od firmi Hasana Čengića, aktualnog predsjednika Sabora IZ-e.

Bude li ovaj scenarij sukoba, onda reis Kavazović prvi put pokazuje ambiciju da zaista smije zauzeti mjesto koje mu pripada, a to je prva glava u Bošnjaka. Jer ako se pokaže da reis Kavazović smije pokazati prst jednom moćniku kakav je Čengić, onda se to neće svidjeti mnogim bošnjačkim moćnicima, pa ni samom Bakiru Izetbegoviću. Tim prije jer je Kavazović baš u intervjuu za VOA, kojeg je davao u studiju u Washingtonu, poručio da Islamska zajednica nema (više !) stranačkog favorita. Iako je to reis izgovorio onako by the way, ova poruka i u ovakvoj formi izrečena, ima težinu upravo zato jer je izgovara reis i to u Washingtonu.

Razrooki Neimarlija

U najnezavidnijem položaju zbog ovog sukoba mogao bi se naći Hilmo Neimarlija, bivši profesor Fakulteta islamskih znanosti, koji slovi kao nezvanični ideolog SDA i nekrunisani guru bošnjačke uleme, jer je ovim sukobom najviše ugrožena njegova pozicija izravnog reisovog tutora.

Neimarlija vrlo, vrlo rijetko javno izlaže svoje političke stavove. On je bio vrlo blizak Hasanu Čengiću. Pošto je iz Visokog, gdje je tokom rata bio smješten Čengićev poluprivatni vojni-logistički punkt GLOC, ostvario je vrlo blisku suradnju i prijateljstvo sa Čengićem. Neimarlija je obavljao desetak državnih i strančkih funkcija, a nikad na njih nije bio biran već postavljan. Zato mu je trebao neko ko je moćan lobista poput Čengića. Neimarlija je bio glavni kadrovnik SDA još za života Alije Izetbegovića. Uporedo je bio i predsjednik Sabora IZ-e, u vrijeme prvog mandata reisa Cerića. Bio je profesor na fakultetu, poslanik u Državnom parlamentu, pa čak i član upravnih odbora nekih firmi, poput BBI banke. Pored svega, bio je okrenuo leđa Aliji Izetbegoviću kada mu je zbog poraza Halida Genjca na 2. Konresu SDA, napisao „oproštajno pismo“. Okrenuo je leđa i svom prijatelju i komšiji iz Visokog reisu Ceriću kada je, navodno, zbog toga što ovaj nije osudio imame koji su surađivali sa Udbom, podnio ostvaku na funkciju Sabora IZ-e.

Neimarlija je vrlo kontroverzna figura bošnjačke politike u (post)komunističkom periodu. Pošto je još u vrijeme komunizma kao svršenik GHB medres studirao Fakultet političkih znanosti (FPN), slovio je kao intelektualac umjerenih prosekularističkih stavova. Čak mu je i zamjereno da je predvodnik ideološko-teološke struje na FIN-u koju pežorativno nazivaju „Socijalističkim strojem“. Zanimljivo je, čak šta više, može zvučati i paradoksalno, da Neimarlija radi na pluralizaciji i sekularizaciji Islamske zajednice u istoj mjeri u kojoj radi na desekularizaciji i islamizaciji SDA.  Tako je, kao profesor FIN-a, tijesno surađivao sa Darkom Tanaskovićem, Dragošem Kalajićem, Danijelom Bučanom. A  na posljednjem naučnom skupu posvećenom Aliji Izetbegoviću, lider SDA Bakir Izetbegović je pred Neimarlijom iskazivao svoje oduševljenje očevom kontroverznom knjigom „Islamskom deklaracijom“ kakvo nikad sam autor, bar javno u ulozi predsjednika SDA, nije izgovorio.

Neimarlijina licemjerna politika i ponašanje razotkriveno je poodavno. Rezultat takvog njegovog ponašanja i jest razrooka bošnjačka politika kad je u pitanju odnos prema Istoku i Zapadu. Ekvidistanca „srednjeg puta“ koju je uspijevao održavati Alija Izetbegović davno se urušila. U istoj mjeri se urušava cjelokupna nacionalna bošnjačka politika. Možda, zaista možda, je neko kome je stalo da pomogne Bošnjacima da se pridignu sa koljena odlučio podržati Kavazovića da razvrgne brak sa SDA-om. A smjena Čengića koliko bi bila mravlji korak za reisa, bila bi džinovski za Islamsku zajednicu koja se mora kutarisati ove stranačke aveti!