Kliker.info

Vlada Federacije BiH narednih će dana, putem Direkcije za robne rezerve, na tržište izbaciti brašno po cijeni od 85 feninga za kilogram i tako pokušati suzbiti nova poskupljenja brašna i kruha, najavljuje premijer FBiH Nedžad Branković.Kaže da je zbog velike zainteresovanosti kupaca sada najbolje vrijeme za privatizaciju "BH telekoma" i HT Mostar jer su ove kompanije sada na "vrhuncu atraktivnosti" za prodaju.Branković vjeruje svojim ministrima i tvrdi da je nemoguće da lobiji utiču na odluke Vlade FBiH.Ne iznenađuju ga napadi na neke ministre jer je "ovo vlada velikih i hrabrih odluka i projekata" za koje društvo još nije zrelo.Smatra da je uspostavljanje novog, jedinstvenoig fonda za sve boračke kategorije jedini i posljednji način da se riješe zloupotrebe naknada koje pripadaju ovim kategorijama.

NN: Vlada je zaustavila sve neprioritetne isplate iz federalnog budžeta. Ministar finansija je kazao da su neki budžetski potrošači u januaru trošili više nego su smjeli. Za šta nedostaje novca i ko je trošio više nego je smio?

BRANKOVIĆ: Nemoguće je da bilo ko troši više nego je planirao, funkcionisanje trezora je najkvaliteniji mehanizam. Obustava je bila prethodna mjera jer moramo imati rezerve za upravljanje problemima boračke i socijalne zaštite i to je stvaranje prostora u budžetu za određene rebalanse, ako ih budemo morali praviti.

NN: U okviru priče o traženju novca za naknade nezaposlenim bivšim borcima najavili ste da će u roku od mjesec biti rebalans budžeta FBiH i izmjene Zakona o raspodjeli javnih prihoda, ali i rebalansi budžeta kantona. Je li to realan rok?

BRANKOVIĆ: To je moguća dinamika, ali ne zavisi sve samo od Vlade FBiH. Planirali smo sastanak s premijerima i ministrima finansija kantona da napravimo mehanizme sigurnog finansiranja boraca, ali to zavisi i od oba doma Parlamenta FBiH. Prije toga moramo postići dogovor s kantonima.

NN: Izmjene Zakona o raspodjeli javnih prihoda idu u pravcu da se određena sredstva izdvoje za ove kategorije prije raspodjele novca između kantona i FBiH? Treba li za ovo saglasnost kantona?

BRANKOVIĆ: Suština je da se na godišnjem nivou obezbijedi 130 miliona KM za nezaposlene demobilisane borce, a tehničko je pitanje kako će to biti definisano.

NN: Šta je s projektom "jedan zakon-jedan fond", jer se očekivalo da će ovaj zakon za boračke populacije biti mnogo brže završen?

BRANKOVIĆ: To je veoma kompleksan reformski zakon. Trebalo je mnogo vremena da 18 ili 19 boračkih udruženja definišu jedan tim koji sada pregovara s Vladinim timom. U završnoj smo fazi izrade zakona. Oko definisanja i funkcionisanja fonda ima razlika, ali reforma nije definitivna ako ne napravimo prava rješenja jer je novi fond zadnja prilika da napravimo provjere ko istinski ima pravo da koristi naknade iz boračke zaštite, a ko nema. Registracija u fond je zadnja linija na kojoj možemo provjeriti opravdanost korištenja sredstava koja sada na godišnjem nivou prelaze 600 miliona KM za boračke populacije.

NN: Kako komenarišete stalni rast broja korisnika naknada iz boračke zaštite? Ima li tu zaista malverzacija i hoće li ikada iko to provjeriti?

BRANKOVIĆ: Problem je trenutni nefunkcionalan sistem jer u postupku uvođenja prava te su procedure do sada vodile komisije nižih nivoa vlasti, a fakture su dolazile FBiH, mi smo davali naknade. Tu ima raznih primjera zloupotreba od lažnih ljekarskih uvjerenja do slučajeva da ljudi ne žive u BiH. Uspjeh reforme zavisiće od kvaliteta rješenja fonda jer će naknade kroz fond dobivati oni koji se registruju, odnosno oni koji prođu procedure provjere.

NN: Da li su tačne procjene da će nakon uspostave jedinstvenog fonda za ove namjene trebati više novca nego sada?

BRANKOVIĆ: Ne licitiram iznosima unaprijed, ali smo zamislili da kroz obnovu prava kroz jedinstven fond svi moraju proći proces preregistracije i dokazivanja vjerodostojnosti dokumentacije koja im obezbjeđuje prava.

NN: Šta je sa "Politikom privatizacije"? Parlament FBiH je relativno davno usvojio nacrt i već dugo se čeka prijedlog?

BRANKOVIĆ: Taj dokument nije cjelovit bez programa javnih investicija i mi prijedlog tog dokumenta dovršavamo u skladu sa sugestijama iz Parlamenta. Nastojimo zadovoljiti zahtjeve za ravnomjernom raspodjelom investicija.

NN: Najvažnije pitanje u vezi s privatizacijom u Federaciji je privatizacija oba telekoma. Mnogo je spekulacija: da je već dogovorena prodaja, da Vlada FBiH priprema posebnu uredbu za prodaju telekoma…

BRANKOVIĆ: Sve će biti vođeno u skladu s politikom privatizacije koju usvoji Parlament, a sve drugo su autorske kreacije.

NN: Ima li za sada zainteresovanih kupaca za "BH telekom" i HT Mostar?

BRANKOVIĆ: Interes je veliki. To me ohrabruje jer znači da je ovo prilika kada treba povlačiti ove poteze jer trebamo koristiti iskustva iz Slovenije koja sada želi da proda dio svog telekoma, ali nema kupaca i nema ponuda koje zadovoljavaju interese Vlade Slovenije. Mi bismo trebali iskoristiti ovaj špic interesa jer interes mogućih kupaca pokazuje da su "BH telekom" i HT Mostar na vrhuncu atraktivnosti za prodaju. To trebamo iskoristiti jer ne prodajemo radi prodaje, nego radi razvoja i mi tu prodaju trebamo iskoristiti da riješimo svoje druge probleme.

NN: "BH telekom" sada kupuje zgradu, gradi se zgrada u Mostaru – da li je vrijeme pred prodaju preduzeća pravi trenutak za ove investicije?

BRANKOVIĆ: Prodaja kompanije nema veze sa razvojem. Bez obzira hoće li se vlasnik mijenjati ili ne, Uprava je dužna da vodi preduzeće na nabolji način.

NN: Ali, da li je sada bolje ulagati u zgradu ili kvalitet usluga telekoma i povećavati vrijednost firme na taj način?

BRANKOVIĆ: Nije to kupovina zgrade. "BH telekom" je podstanar, nema vlastiti objekat gdje će smjestiti sve svoje funkcije i ta organizacijska disperzija u nekim fazama utiče na efikasnost funkcionisanja.

NN: Vlada FBiH je usvojila i Nacrt strategije razvoja energetskog sektora – da li ta strategija podrazumijeva i načine finansiranja razvoja?

BRANKOVIĆ: Strategija se ne bavi definisanjem načina finansiranja. Bavi se mrežom aktivnosti koje treba provesti da postignemo ciljeve, a to je da FBiH ostane energetski stabilna jer znamo da se postojeći termoblokovi gase između 2020. i 2025. godine i u tom dijelu je precizno definisan prostorni razmještaj novih objekata za proizvodnju struje. Tu su i druge vrste energenata.

NN: Elektroenergetski sektor FBiH je prošlih mjeseci bio top priča u medijima i javnosti. Kako doživljavate napade na jednog od vaših ministara Vahida Heću? Imate li puno povjerenje u svoje ministre?

BRANKOVIĆ: Doživljavam to normalno jer ova vlada radi nove stvari, pokreće velike kapitalne projekte, a društvo nije pripremljeno na velike i hrabre odluke. Do sada smo bili fokusirani na saniranje ratnih šteta, a ovo je novi zaokret ka razvoju i normalno je da je u javnosti prisutno ovakvo interesovanje. A kako pojedini elementi javnosti komuniciraju s ministrom – to je pitanje ličnih standarda i profesionalnosti.

NN: Vjerujete li ministrima, da li je moguće da lobiji na bilo koji način utiču na Vladu ili da upravljaju njenim odlukama?

BRANKOVIĆ: Vlada kojom ja rukovodim je tim i ja moram vjerovati svom timu. Znam koje su bitne faze u određenim procesima koje treba nadzirati, ali važno je da postoje procedure koje su i projektovane tako da u najvećoj mjeri eliminišu lične ili bilo koje druge uticaje na donošenje odluka.

NN: Uskoro valja izmijeniti uprave u nekoliko javnih preduzeća poput "BH pošte", ali se čuje da su te izmjene vezane za izmjene u "Hidrogradnji" i "Energoinvestu". Koliko Vlada i njene komisije ove procese mogu voditi slobodno kada iz stranaka javno kažu da polažu pravo na neke od ovih funkcija?

BRANKOVIĆ: Hoću da vjerujem da ljudi imenovani u komisijama u skladu s procedurama provode odredbe zakona. Da bismo riješili sva dosadašnja iskustva gdje se izbor personalizirao i vezao za ličnost ministra ili nekog drugog, izmijenili smo Uredbu o upravljanju državnim kapitalom i sada nakon provedenih procedura saglasnost daje Vlada. Tako želimo otkloniti sumnje u zakonitost rada ministarstava i Vlade.

NN: Rekli ste da ima mnogo problema u funkcionisanju "Elektroprenosa BiH", kompanije u vlasništvu bh. entiteta.

BRANKOVIĆ: Postoji razlika u rješenjima koja je propisao zakon i Statut "Elektroprenosa BiH", posebno kada je u pitanju funkcionisanje uprave i određeni poslovni planovi. Dogovorili smo se da uskladimo ta akta i da upravljanje kompanijom, koja je velika i po značaju i po broju uposlenih, nije stvar prvog čovjeka nego cijele uprave. U tom segmentu najviše stvari treba mijenjati.

NN: U "Elektroprenosu BiH" raspisan je jedan sporni tender za koji pola uprave nije znalo?

BRANKOVIĆ: Taj tender je jedan od razloga zbog kog smo se složili da moramo procedure rada jasno definisati i izmijeniti Poslovnik o radu uprave, ukloniti bilo kakvu jednostranost u odlučivanju jer to nije kompanija kojom upravlja jedan čovjek, nego uprava.

NN: Kakva je Vaša saradnja s premijerom Republike Srpske, od "Elektroprenosa BiH" do suzbijanja širenja bruceloze?

BRANKOVIĆ: Premijer Milorad Dodik je i predsjednik jedne od najjačih stranaka u BiH i sada je fokusiran na političke teme. Ali, za sve što smo do sada imali kao teme našli smo zajednička rješenja.

NN: Ima li sada nekih važnih pitanja koja valja rješavati zajedno, a koja su na čekanju?

BRANKOVIĆ: Trebamo riješiti stvari iz Akcionog plana koji smo potpisali s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i gradonačelnikom Brčkog. Trebamo uspostaviti fiskalno vijeće BiH i instrumentarije za upravljanje fiskalnim vijećem prilagoditi potrebama privrede i zaštite potrošača jer ih od poskupljenja ne može zaštititi nijedna vlada bez Vijeća ministara i fiskalnog vijeća.

NN: Na velikom sastanku u oktobru prošle godine na Jahorini dogovorili ste s premijerom RS zajedničku gradnju hidroelektrane na Ugru. Nastali su problemi kod određivanja sjedišta kompanije koja bi gazdovala tim objektom, a sa državnog nivoa su upozorili da hoćete da gradite od novca koji pripada državi?

BRANKOVIĆ: To još rade resorna ministarstva. Kada oni obavijeste premijere da su završili posao, onda možemo govoriti o finansiranju. Sve drugo su određeni autorski komentari.

NN: Ali, rečeno je da će to biti građeno od novca koji Rusija duguje BiH?

BRANKOVIĆ: Nije baš tako striktno definisano, široke su opcije načina finansiranja određenog objekta.

NN: Iz Vlade FBiH često čujemo da želi zaustaviti poskupljenja i pomoći stanovnišvo, ali se čuje i da s poskupljenjima raste prihod od PDV-a i da vlastima i nije u interesu da ih zaustave?

BRANKOVIĆ: Ovdje imamo 14 vlada i samo ako svi budu radili svoj posao, možemo zaštititi potrošače. Najvažniji instrumenti su u Vijeću ministara BiH, manji dio je u entitetima, a nešto je i u kantonima. Vlada FBiH nekada i izvan svojih nadležnosti nastoji zaštititi građane. Sada se govori samo kroz manjkavosti ali ne i da smo uspjeli zaustaviti cijenu hljeba od kraja prošle godine. I intervencija s uljem je također zaustavila divljanje cijena, a negativne pojave sada sankcionišemo i mijenjamo funkcionisanje Direkcije robnih rezervi FBiH. Koristimo sve mehanizme koje imamo, ali ovdje ima 14 vlada i svaku treba pitati šta je uradila.

NN: Šta je sa brašnom iz robnih rezervi za koje ste prije mjesec i po rekli da će biti za pet dana na tržištu FBiH?

BRANKOVIĆ: U to vrijeme smo imenovali novi menadžment i novi sistem funkcionisanja Direkcije za robne rezerve FBiH. Novi menadžment je predložio novi koncept mjera koje smo ranije donijeli, a sada je pravo vrijeme da krenemo s tom intervencijom.

NN: Da li to znači da će brašno iz robnih rezervi uskoro biti na tržištu FBiH?

BRANKOVIĆ: Da! Mlinovima dajemo žito po određenoj cijeni, a oni će prodavati brašno po cijeni od 85 pfeninga po kilogramu.

Istina i laž o ispijanju kafe sa osuđenikom

NN: Zašto ste prije nekoliko dana u Tuzli novinarima rekli neistinu o svom sastanku sa osuđenim direktorom rudnika Mirsadom Kukićem?

BRANKOVIĆ: Nije tačno, rekao sam istinu.

NN: Rekli ste da ste se s njim samo sreli u hodniku, a predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Safet Softić izjavio je da je to bio sastanak?

BRANKOVIĆ: Nije istina, bili smo nas dvojica.

NN: A ko je bio na sastanku?

BRANKOVIĆ: Ja i Softić, a kada smo završili, u hodniku smo se sreli s Kukićem.

NN: Jeste li pili kafu s njim?

BRANKOVIĆ: Nije kafa, nego čaj, i pili smo ja i Softić.

Ogromni troškovi smještaja Vlade

NN: Šta je sa smještajem Vlade FBiH nakon što je Parlament FBiH odbio izmjene Zakona o privatizaciji koje su trebale omogućiti da kao većinski vlasnik izuzmete dio zgrade "Elektroprivrede BiH", gdje će Vlada "stanovati"?

BRANKOVIĆ: Naša orijentacija je i dalje objekat "Eelektroprivrede BiH", vidjećemo u kojoj formi. Služba zajedničkih poslova FBiH ima zadatak da napravi projekat za rješavanje unutarnjeg prostora u toj zgradi.

NN: Na koliko lokacija sada djeluje Vlada FBiH?

BRANKOVIĆ: Ne znam napamet, ali to su uglavnom iznajmljeni prostori, troškovi su ogromni, to je neprihvatljivo i zato ćemo tri ministarstva smjestiti u zgradu JP Geodetski zavod FBiH i nadam se da ćemo sa ovim prostorom u zgradi "Elektroprivrede BiH" smjestiti sve Vladine funkcije.     R. Čengić (NN)