Kliker.info

Humor je neophodan u životu, a inspiraciju za skečeve imamo na svakom koraku jer se svuda oko nas dešavaju apsurdne i paradoksalne stvari, kazao je u intervjuu za agenciju Anadolija glumac, humorista i televizijski producent Zenit Đozić.Popularni Zena postao je zvijezda Bosne i Hercegovine, ali i cijele bivše Jugoslavije kao jedan od tvoraca antologijskog serijala “Top lista nadrealista” (TLN). Iako se serijal ne snima već dvadeset godina, na humoru “Nadrealista” odrastaju i nove generacije, a Đozić je i novom valu dao ključni poticaj pokretanjem “Nadreality showa”. 
 
„Top lista nadrealista”, pojasnio je Đozić, nastala je spontano “kao plod druženja tinejdžera koji su imali dosta slobodnog vremena, čitali romane, slušali ploče i imali ljubav prema zajedničkim stvarima”. Počeli su tražiti način da se izraze, krenuli su sa bendom koji se zvao „Pseudo Blues Sevdah Band“, a kasnije je promijenio ime u „Zabranjeno pušenje“. Bili su generacija koja je „tražila svoje mjesto u sadašnjosti”, a kao način da to ostvare izabrali su umjetnost.Na pitanje kako su „Nadrealisti” pogodili sve što će se kasnije desiti, Đozić je kroz smijeh odgovorio da su oni birali najluđe moguće scenarije.
 
„Mislim da smo mi razmišljali i pratili stvari koje se dešavaju oko nas. Nije to bilo tako teško, obraćali smo pažnju i imali smo senzore za stvarnost. I u serijalu ‘Nadreality show’ smo imali skeč ‘ukazanje milje maraka’. Pokušavajući da napravimo stvari što je moguće luđim i smješnijim, dođemo do onoga što će nam se desiti“, kazao je Đozić.Nije mogao izdvojiti nijedan period TLN-a kao najdraži. Svaki je imao svoje obilježje, počev od prvog kojeg je obilježila nekontrolisana energija i želja za „zezanjem“.
 
„Već u našem drugom serijalu počeli smo da upotrebljavamo jače naš jezik za politički govor, a u trećem serijalu smo već mogli da radimo šta smo htjeli, jer smo bili popularni, a i društvo je bilo u raspadu, pa nas nije imao ko kontrolirati. Bilo je sasvim normalno da u Skupštini pravimo skeč, samo sat nakon što su stvarni delegati sjedili tu“, prisjetio se Đozić dodavši da danas, kada se pogledaju snimci „prave” i „lažne“ Skupštine, ne zna se „ko je bio luđi“.„Top listu nadrealista” okarakterisao je kao antologiju prijeratnog perioda i kazao kako je sretan što je bio dio cijele priče. Ponosan je što ostavština ”Nadrealista” i nakon toliko godina nije izgubila vrijednost.
 
„Postaje sve jasnije da smo mi obilježili jedan period i uspjeli u nečemu što uspjeva malom broju generacija, a to je da promijenimo svoju okolinu. Poslije nas, ipak stvari su malo drugačije izgledale. Nismo nikada dobili neki novac od toga, ali smo dobili druge stvari koje se novcem ne mogu dobiti. Poštovanje od strane ljudi koji su nas gledali i koji nas jako vole“, pojasnio je Đozić.Novinaru Anadolije otkrio je da su se on, Branko Đurić Đuro i Nenad Janković (Nele Karajlić) nedavno sastali kako bi razgovarali o eventualnom povratku „Nadrealista”. Ipak, nisu se uspjeli usaglasiti, jer kako je istakao Đozić, on i Đuro pronašli su određene probleme u toj priči.
 
„Možda kad budemo u nekom staračkom domu, jednom drugom prilikom uspijemo postići dogovor“, rekao je šaljivo Đozić, te prokomentarisao tzv. nove Nadrealiste koje Nele snima u Srbiji.„Mislim da Nele sigurno ima jednu dozu duhovitosti i da će imati svoju publiku, ali da to zaista nema veze sa ‘Nadrealistima’ u formi u kakvoj su bili. Prostor našeg djelovanja je bio jugoslovenski prostor i sa svima smo komunicirali. Nele se sada ograničio samo na Srbiju što je meni neshvatljivo. A i on se na neki način promijenio. Bojim se da Nele, kao u onoj pjesmi, zanemaruje taktiku i igra za raju“, kazao je popularni Zena.
 
Danas je Zenit Đozić vlasnik produkcijske kuće koja radi komični, dokumentarni program, kao i kampanje od javnog interesa. Trenutno priprema spotove na temu pristupanja BiH Evropskoj uniji, a šaljivo je poručio kako će se ova zemlja „načekati“ da uđe u EU.„2014. godine imam ideju da napravim izložbu povodom 30 godina ‘Novog primitivizma’ (New Primitivism) kojom bismo podvukli crtu i vidjeli šta smo sve uradili u proteklom periodu. Mislim da tu ima dosta materijala iz oblasti muzike, televizije, filma, arhitekture i svega ostalog. To je veoma zanimljivo područje, posebno zato što je ‘Novi primitivizam’ originalan umjetnički pokret i kao takav zavređuje veliku pažnju“, istakao je Đozić, dodavši kako je zanimljivo da se ljudi van Bosne i Hercegovine više interesuju za ovaj pokret nego u samoj zemlji.
 
Đozić je magistrirao televizijsku produkciju u Londonu 2006. godine, a pojasnio je da je to uradio iz svog zadovoljstva. Svjestan je da se obrazovanje u BiH danas nalazi na najnižoj ljestvici.„Danas obrazovanje nema nikakvog smisla. Društvo egzistira u smislu da je bolje imati negdje dajdžu ili amidžu nego obrazovanje. Naravno, takva situacija je samo u BiH, koja je dopustila da se tako nešto desi. Svi progresivni dijelovi ove planete još uvijek vide svoj spas u učenju i obrazovanju“, pojasnio je Đozić. 
Politika i ljudi koji imaju novac prave veliku grešku, naglasio je Đozić, jer ne podržavaju dovoljno televizijsku industriju Bosne i Hercegovine, koja bi mogla biti veoma značajna.
 
„Bili smo u mogućnosti da napravimo veoma značajnu industrijsku granu koja bi donosila puno više novca nego bilo šta drugo. Ne moramo da siječemo šumu, pravimo stolice i iznosimo ih. Sve je u mozgu i iznosili bi samo svoje ideje, a to je danas najveća zarada. Umjesto da budemo zemlja koja godišnje izvozi 30-tak serija, poput Turske, Indije i Brazila, da zapošljavamo veliki broj ljudi, mi ustvari nemamo nikakvu podršku“, naglasio je Đozić.Komentarišući ocjene da „Sarajevo nije što je bilo”, Đozić je kazao kako je normalno da grad, koji je bio četiri godine pod opsadom, na koji je palo milion granata i iz kojeg je mnogo ljudi otišlo, ne može biti isti. Istakao je kako se Sarajevo danas bori sa samim sobom, sa svojom prošlošću i budućnošću.
 
„Mislim da je nepostojanje perspektive nešto što strašno ograničava Sarajevo. Vjerujem da ima pozitivnih stvari koje će doći do izražaja. Nažalost, trenutno živimo u veoma negativnom periodu gdje do izražaja dolazi jeftini populizam. Ljudi misle da su važni ukoliko imaju skupocjene materijalne stvari. Sve je to prije bilo ismijavano, jer u Sarajevu nikada niste mogli kupiti svoj dignitet i poštovanje kod ljudi novcem, već zaslugama“, podsjetio je Đozić.
 
„Često čujem kako je u ono vrijeme sve bilo dobro, a danas ništa ne valja. Zaista želim da izbjegnem takvu vrstu govora i ne vjerujem u to da ne postoje mladi ljudi koji su talentovani danas. Duboko vjerujem da postoji ogromna količina inteligentnih, mladih i vrijednih ljudi. Oni imaju malo veći izazov, jer za razliku od nas koji smo osvajali grad, državu i Jugoslaviju, oni uz prisustvo interneta, moraju osvojiti cijeli svijet. Sljedeća generacija će napraviti velike i svjetske stvari, samo treba vremena i energije da se to desi“, poručio je Zenit Đozić dodavši da ne želi vjerovati kako su oni bili posljednja generacija koja je „nešto napravila”.
 
Za kraj, Zena je novinaru Anadolije otkrio da je u toku proces kreiranja igrice „hrkljuš” za telefon i najavio da će ona uskoro biti dostupna na svim mobilnim uređajima. A i „hepek” je još živ jer postoji kroz aplikaciju za android telefone. „Hepek živi, u novom mediju. Mi se sad nalazimo u digitalnom svijetu, a naš materijal je neuništiv. Antologija“, zaključio je nadrealista Zenit Đozić. Ivana Despotović (Anadolija)