hamburger-icon

Kliker.info

Mostarska konferencija : Izetbegović, Nikolić, Josipović i Vujanović dogovarili suradnju u traženju nestalih osoba

Mostarska konferencija : Izetbegović, Nikolić, Josipović i Vujanović dogovarili suradnju u traženju nestalih osoba

29 Avgusta
15:23 2014

regijapredsjednici21Potpis na Deklaraciju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) pod nazivom „Uloga države u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed oružanih sukoba i zloupotreba ljudskih prava“ u Mostaru su danas stavili lideri četiri zemlje regije.Deklaraciju su potpisali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, crnogorski  predsjednik Filip Vujanović, hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.„Ovo je doista povijesni dan, jer deklaracija nastoji istaći primarnu odgovornost države u rješavanju problema nestalih“, rekao je predsjedavajući ICMP-a Thomas Miller, otvarajući skup.

Cilj ICMP-a je uspostava suradnje između država na pronalaženju i identificiranju osoba nestalih tijekom ratnih sukoba ili usljed kršenja ljudskih prava.Deklaracijom se želi unaprijediti međunarodna suradnja u pronalaženju nestalih osoba, a procjenjuje se da se na području bivše Jugoslavije traga za najmanje 12.000 žrtava rata i to jasnijim definiranjem uloge vlada u tom procesu.Konferencija u Mostaru održava se u povodu Međunarodnog dana nestalih, koji se obilježava 30. kolovoza i to će, kako je najavljeno, biti prilika za bilateralne sastanke četvorice lidera.

Izetbegović: Ne smijemo ostaviti porodice nestalih

„Užasan je zločin sakrivati posmrtne ostatke žrtava. Ljudi ove zemlje su prošli kroz teške patnje i stradnja, a posljedice i danas osjećamo. Postignuće BiH u procesu pronalaženja i identifikacije nestalih osoba može poslužiti kao primjer za ostatak regije, pa čak i u globalnim okvirima“, poručio je Izetbegović.Pozvao je sve one koji imaju informaciju o nestalim osobama, o masovnim ili pojedinačnim grobnicama na suradnju s međunarodnim i domaćim institucijama.„To je ljudski čin i dug prema žrtvama i njihovim porodicama koje decenijama tragaju za najmilijima. Porodice nestalih ne smijemo ostaviti same sve dok ne pronađemo i posljednju žrtvu. Odustati nećemo sve dok ima nade za pronalazak“, rekao je Izetbegović.Po Nikolićevom mišljenju, postignuti su značajni rezultati u utvrđivanju sudbina nestalih osoba.

„Više od dve decenije naše građane i našu budućnost opterećuje rasvetljavanje sudbine nestalih tokom ratova ‘90-ih godina na području bivše Jugoslavije. Problem nestalih lica predstavlja veoma osetljivo humanitarno pitanje i zahteva odgovoran, kontinuiran i sistematičan pristup i saradnju svih relevantnih subjekata, država, međunarodnih organizacija, civilnog društva i udruženja nestalih“, poručio je Nikolić.Ukazao je i kako „svaka žrtva, svaka porodica nestalog lica, bez obzira na nacionalnost, religiju, jezik i druga svojstva, zavređuje nepristrasan i odgovoran odnos svih relevantnih subjekata nadležnih za utvrđivanje sudbine nestalih“.

„Imamo i moralnu, i pravnu obavezu da okončamo neizvjesnost obitelji nestalih osoba i umanjimo njihovu bol. Pitanje nestalih osoba je, prije svega, humanitarno pitanje koje uključuje pravo na život i nepovredivost slobode pojedinca, kao i pravo obitelji da sazna istinu o sudbini svojih najmilijih. Pitanje nestalih osoba je pitanje istine i pravde“, pojasnio je Josipović.Napomenuo je i kako se rješenje sudbine nestalih osoba možemo pronaći samo punom suradnjom Hrvatske, Srbije i BiH.„Potpis na Deklaraciji o traženju nestalih obavezuje i pokazuje našu spremnost na regionalnu kooperativnost koja je svakako dio snažnih uslova i novih podsticaja za intenziviranje naših aktivnosti“, rekao je Vujanović, podsjetivši kako je regionalne lidere u Mostaru „okupio događaj koji znači tragičnu posljedicu svega što se događalo u raspadu bivše Jugoslavije“.

Opći karakter deklaracije

Deklaracija je, prije svega, općeg karaktera, ali je i jedan od inicijalnih koraka prema nečemu što bi, na kraju, trebalo rezultirati osnivanjem internacionalne organizacije koja će biti prva na poprištu, na stratištu, odnosno na mjestu elemetarnih nesreća.Naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se osiguraju mehanizmi i metode koje se koriste, te poštuju ljudska prava i principe vladavine zakona.Deklaracija osigurava podršku prava članova obitelji nestalih i da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u vezi sa sudbinom i pravilnom istragom, kao i istini i pravdi.Prema podacima ICMP-a, u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je najmanje 40.000 osoba od čega je najveći broj, njih 30.000, nestalo na području BiH.

Amnesty: Obitelji traže istinu

Amnesty International je pozvao vlasti u Republici Srbiji i na Kosovu da pravodobno, neovisno, učinkovito i nepristrano provedu istrage protiv osumnjičenih za prisilne nestanke i otmice počinjene prije, tokom i nakon međunarodnog oružanog sukoba na Kosovu 1999. godine.Ta je organizacija navela kako se, 15 godina nakon završetka oružanog sukoba, na području Srbije još uvijek 1.700 ljudi vode kao nestali.„Rodbina u cijeloj regiji još uvijek čeka da se nađu tijela nestalih članova njihovih obitelji. Čak i tamo gdje su pronađena tijela i vratila se njihovim obiteljima za pokop, neki od onih koji su odgovorni za ove prisilne nestanke i otmice nisu izvedeni pred lice pravde“, naglašava Amnesty.

Najviše nestalih u BiH

Iako je od završetka rata prošlo punih 19 godina, na cijelom području Bosne i Hercegovine i danas se traga za blizu 8.000 nestalih osoba, a od rata do danas pronađeno je, ekshumirano i službeno identificirano 22.000 žrtava.Bosna i Hercegovina, kao država u kojoj je u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine zabilježen najveći broj osoba za kojima se traga, radi što učinkovitijeg rješavanja problema nestalih formirala je Institut za nestale osobe BiH.Do sada su pronađene, identificirane i predane porodicama tri četvrtine svih nestalih osoba u BiH, no, bez obzira na te rezultate, pred Institutom je još velik i težak zadatak.„Kako vrijeme prolazi sve je teže doći do tačne informacije o mjestima gdje se nalaze posmrtni ostaci“, upozorava glasnogovornica te institucije Lejla Čengić.

Malo korisnih informacija

Govoreći o informacijama koje dolaze do Instituta za nestale osobe BiH, a vezano za otkrivanje novih masovnih grobnica, u kojima se kriju posmrtni ostaci nestalih, ubijenih osoba, ukazuje i na to kako se brojne od tih informacija u konačnici pokažu kao netočne. Samo otprilike 15 posto ih bude točno.„Međutim, nama preostaje da svaku informaciju koju dobijemo provjerimo direktno, neposredno na terenu i ukoliko se ispostavi da je tačna da pošaljemo zahtjev Tužilaštvu BiH, kako bi se moglo izaći na to mjesto i izvršiti ekshumacija posmrtnih ostataka“, pojasnila je Čengić.Najveći broj nestalih je na području Srebrenice, gdje su tokom rata ubijene 8.372 osobe.

„Otkrivene su brojne masovne grobnice, koje su uglavnom sekundarnog karaktera, ali problem Srebrenice jeste to što su pronađeni nekompletni posmrtni ostaci, jer su grobnice izmještene na jednu ili više lokacija. Na tom području su brojne porodice ukopale samo po jednu ili nekoliko kostiju svojih najbližih, a još tragamo za 1.000 do 1.300 srebreničkih žrtava“, ispričala je Čengić.Navodi kako su neke obitelji odlučile pokopati dio tijela ili onoliko kostiju koliko je pronađeno, a ukoliko se kasnije pronađe i ostatak tijela osobe za kojom se traga, ti se posmrtni ostaci dodaju onim prethodno ukopanim.

Hrvatska traga za 2.514 osoba

Hrvatska od svoje samostalnosti do danas još traži 2.514 osoba koje se vode u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, a policija ističe kako je brojka pronađenih tijekom godina daleko veća, pogotovo kada se zna da su sve te godine ukupno tražili 24.000 osoba.Najvećem dijelu nestalih osoba u Hrvatskoj se izgubio svaki trag tijekom Domovinskog rata, početkom 90-ih godina, kada su ih iz njihovih stanova ili drugih prostora odvodile paravojne formacije ili su sudjelovali u ratnim zbivanjima.

Takvih je slučajeva bilo 1.700, a njihova se sudbina ni danas ne zna.Osim ratnih zbivanja, najčešći primjeri nestanaka osoba su kada se udalje iz obiteljskog doma, ali i kada iz kuće odu zbog psihičkih i dementnih oboljenja.Međunarodni dan nestalih osoba izuzetna je prilika da se barem jednom godišnje aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestalih osoba, ali i senzibilizira i pouči javnost kako je svaka informacija o nestaloj osobi zlata vrijedna, poručuju u policiji. (Kliker.info-Aljazeera)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku