Mirsad Đapo: Odjavom iz RS-a, Tihić je poručio gdje treba živjeti
• Šta se željelo postići usvajanjem Deklaracije o karakteru i uzrocima rata u BiH?
– Nakon donošenja Deklaracije i iznošenja našeg stava u Vijeću naroda, najbolje je to okarakterisao predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz svojom izjavom da ona treba da bude orijentir srpskim predstavnicima u institucijama vlasti RS-a, kako treba da se ponašaju prema ovom pitanju. Dakle, ona potvrđuje ono što smo mi rekli – da je ovom deklaracijom jasno dato do znanja da je jednostrana, da je u interesu samo jednog naroda i da je kao politički akt u ovom trenutku nepotrebna, preuranjena i ne ostavlja nikakav prostor za dijalog i toleranciju. Jer, ako u RS-u žele da ostvare ono što je i Ustavom definisano, da je on entitet ravnopravnih, konstitutivnih naroda, ako to srpski predstavnici zaista žele, onda to ovom deklaracijom ne postižu. Moraju shvatiti da je u RS-u i Srebrenica i još sedam gradova-opština gdje se protiv Radovana Karadžića vode postupci za genocid. Moraju shvatiti i činjenicu da drugi narodi ovdje dijametralno drugačije misle o uzroku, karakteru i posljedicama rata i zapravo je o ovim pitanjima potreban dijalog, a ne ovakva deklaracija. Ona je politički akt koji nikoga ne obavezuje, pa je pitanje zašto se uopšte donosi. Klub Bošnjaka će iskoristiti sve pravne
instance , ići ćemo prema Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti, a i prema svim međunarodnim činiocima, jer ne možemo prihvatiti okolnost da se osporava i rad Međunarodnog krivičnog suda u presudama za ratne zločine. I mi mislimo da se ratni zločini moraju brže procesuirati i da su ih počinili predstavnici sva tri naroda, ali neprihvatljivo je da se traži revidiranje sudova koji su sudili za ratne zločine, pa čak i nakon odluke Evropskog suda u Strasbourgu u predmetu Maktouf.• Među srpskim političkim partijama postoji konsenzus o potrebi ukidanja Suda i Tužilaštva BiH. Presuda u predmetu Maktouf im je dala dodatni vjetar u leđa?
– Na jednoj strani svi se zalažu za strukturalni dijalog o pravosuđu, a na drugoj se te institucije ne priznaju i njihov rad omalovažava. Pravosudne institucije imaju određenih propusta, ali dovoditi u pitanje ono što je u BiH Ustavom jasno definisano, a to su Sud i Tužilaštvo, niko nema pravo i stoga to smatram političkim pritiskom na te institucije. One će se pojačavati, jer vidite da je BORS izašao s prijedlogom da se predmeti ratnih zločina ne procesuiraju pred Sudom BiH, što također usložnjava ovu instituciju. Pokušaj raspada sistema pravosudnih institucija je pokušaj raspada BiH, ali sam siguran da pored svih orkestriranih napada iz RS-a, to neće donijeti rezultat, jer samo strukturalni dijalog o pravosuđu može dati rezultat.
• Visoki ste funkcioner SDP-a BiH. Koliko i SDP ide naruku namjerama predstavnika RS-a da kroz zakone uruše nadležnosti BiH?
– Ovo je sigurno sada dnevnopolitička manifestacija pojedinih stranaka prema ovim zakonima. Ne treba zaboraviti da su 17 godina drugi uređivali ove odnose i zajedno sa strankama iz RS-a na evropskom putu BiH doveli u ćorsokak. U BiH se jedino može ići naprijed, donositi zakoni, mijenjati Ustav u konsenzusu, dijalogu. Vidite da je ovaj set zakona uslov za liberalizaciju viznog režima, vidite da je on zahtjev
• Mogu li aktivnosti Koalicije 1. mart pasti u vodu?
– Ohrabrujem svakog, pa i aktiviste 1. marta da nastave aktivnosti u vezi sa registracijom. Ali, njih treba izvesti iz dnevne politike, jer ako na tome ostane, bojim se da onda to nije ozbiljan posao na animiranju ljudi, već stvar političke borbe u koju su uključene i institucije RS-a i ova koalicija, a opet oni kojih se to najviše tiče, a to su povratnici, biće u drugom planu. Kada je riječ o SDP-u, smatramo da se moramo okrenuti dijalogu i traženju rješenja, a u dnevnoj politici niko ne dobiva.
• Već više od dvije godine vladajući SNSD glasno zagovara mogućnost ukidanja Vijeća naroda. Kako to komentarišete?
– Polemike uvijek može biti, ali nema nijedan mehanizam, pa ni ustavni da se ukine Vijeće naroda. Vijeća naroda u RS-u i Dom naroda u FBiH mogu biti predmet analize u kontekstu ustavnih promjena u BiH. Ali, to moraju biti simetrične promjene, a ne kao do sada, da Dom naroda u FBiH ima jedne, a Vijeće naroda druge nadležnosti. Vijeće naravno smeta nekima u provođenju određenih politika, ali, ponavljam, ne vidim mogućnost da se ono može ukinuti. Čak mislim da mu se u revidiranju treba dati značajnija uloga, odnosno zakonodavna nadležnost kako je to riješeno u FBiH s Domom naroda. Sigurno je da će popis pokazati promijenjenu demografsku strukturu, ali ona i sada u RS-u, u svim segmentima života, ne odražava ono što Ustav propisuje kada je riječ o poziciji Bošnjaka, Hrvata i Ostalih. Čak sam uvjeren da će popis stanovništva pokazati da u RS-u ima više Bošnjaka pa i Hrvata nego su sada zastupljeni u institucijama RS-a. Gordana Katana (Oslobođenje)
Komentari