hamburger-icon

Kliker.info

Mirko Lujić: U fokusu rada SIPA sarajevski kriminalci

Mirko Lujić: U fokusu rada SIPA sarajevski kriminalci

21 Januara
07:31 2008

Mirko Lujić, novi direktor Državne agencije za istrage i zaštitu, tek nedavno je zasjeo u direktorsku fotelju nakon rovovske borbe vodeće strukture koja se svodila na nacionalnu pripadnost novog šefa SIPA. Kad su se stvari konačno smirile Lujić se suočio sa novim-starim problemom – hroničnim manjkom kadrova, zakonskim ograničenjima i, prije svega, brojnim zadacima koji su u fokusu Agencije, koja bi trebalo da predstavlja domaću varijantu FBI-ja.U prvom intervjuu za neki domaći medij Lujić ekskluzivno za "Nezavisne" otkriva na koje bande se SIPA usmjerila, kako ih Tužilaštvo zasipa predmetima, ko koga prisluškuje i šta je sa rješavanjem ratnih zločina – posebno osjetljivim poslovom Agencije.

"Borba protiv organizovanog kriminala apsolutni je prioritet Agencije i to će biti slučaj i u budućnosti. Obavljaju se izuzetno kompleksne predistražne radnje vezane za organizovani kriminal visokog profila. Na tome već mjesecima rade dva posebna tima. Ipak, to nisu predmeti koji se mogu brzo i lako završiti jer to su kriminalne grupe ozbiljnog obima", kaže Lujić.

NN: Koje grupe su pod posebnom pažnjom?

LUJIĆ: Dvije su ciljne grupe: kriminalna grupa sa područja Sarajeva i grupa sa područja Istočnog Sarajeva. U oba slučaja riječ je o visokoorganizovanim kriminalnim grupama, rekao bih najviši mogući nivo u kriminalnom miljeu. Na tome se izuzetno ozbiljno radi, uključujući i Tužilaštvo BiH.

NN: Može li se očekivati da se u ovoj godini riješi predmet vezan za bandu sa područja Istočnog Sarajeva, koja se dovodi u vezu sa više neriješenih likvidacija?

LUJIĆ: To je pitanje svih pitanja. Problem pribavljanja dokaza u takvom kriminalnom miljeu je najteži, a sud prihvata samo čvrste dokaze. Analizirali smo na desetine mobilnih telefona, vršene su na desetine časova prikrivenog nadzora lica i objekata… Izjave i hvalisanja po novinama, kakvi su se mogli vidjeti od nekih pripadnika ovih grupa, nama ne pomažu. Mogu nam pomoći samo u smislu operativnog usmjeravanja. Sve se na kraju svede na dokaze.

NN: Agencija je u proteklom periodu posebno eksponirana u pogledu istraga vezanih za ratne zločine. Da li će u ovoj godini uslijediti intenzivnije istrage i možete li zadovoljiti sve veće zahteve tužilaštava?

LUJIĆ: Naš centar za otkrivanje ratnih zločina je izuzetno mala jedinica, koja je pod neviđenim pritiskom suda i tužilaštva. Ovaj centar, koji je takođe na dvije trećine popunjenosti, bombarduju naredbama i zahtjevima za preduzimanje potrebnih radnji. Na primjer, bilo je naredbi da se u roku od 30 dana ispita po 1.800 svjedoka! Da su svi iz centra otišli na teren samo da uzimaju te izjave trebalo bi im dva mjeseca da to urade.

NN: Zašto dolazi do takvih problema?

LUJIĆ: Vidite, u praksi to izgleda ovako – tužiocu je blizu istek zakonskog roka za sprovođenje istrage, a za taj jedan slučaj, na primjer, mora se prikupiti i po 80 izjava svjedoka koji su uglavnom već nekome davali izjave. Pošto zakon tako nalaže, naši istražioci treći-četvrti put od iste žrtve traže izjavu o istom predmetu. Svjedok ih nekad primi, nekad ne, jer mu je više dosta stalnog intervjuisanja o istoj stvari. Ti problemi proističu iz stava tužilaštva. Takođe, zapostavljeno je otkrivanje krivičnih djela, dakle oni zločini koji još nisu evidentirani i nisu ušli u proceduru. Nismo zadovoljni s tim. Činjenica je da se naš centar za rješavanje ratnih zločina suočava sa slabom popunjenošću, a i profil zaposlenih je samo na zadovoljavajućem nivou. Nema ljudi najviših profila, osim samih šefova. Profil ljudi koji rade ove poslove mora biti najviši, upravo zbog osjetljivosti svakog predmeta. Trenutno nemamo ni načelnika centra.

NN: Da li su istražioci uopšte zainteresovani za rad u ovom centru, s obzirom na to da je riječ o osjetljivom i teškom poslu?

LUJIĆ: To je izuzetno težak posao. Bez obzira na sitnije privilegije, poput malo višeg čina i malo više plate, malo ko se odlučuje za rad u centru. Upravo očekujemo probleme s izborom načelnika. Ta funkcija je upražnjena već drugi mjesec. Te funkcije sada obavlja zamjenik, ali to ne može trajati dovijeka.

NN: Je li SIPA provjerila sve svoje zaposlene u vezi sa ratnim dešavanjima?

LUJIĆ: Što se nas tiče mi smo odredili taj posao, samo nam je ostao jedan problem vezan za slučaj "Alagić, Špago i Landžo". Imamo problem u komunikaciji sa Tužilaštvom, pošto i dalje nismo razjasnili o kojem licu je riječ. Tužilaštvo ne raspolaže jasnom identifikacijom lica, odnosno nema nespornu informaciju o identifikaciji tog lica.

NN: Od kada je Agencija formirana kuburi se s popunjenošću kadrovima. Kako danas stvari stoje i u kojoj mjeri to utiče na rad Agencije?

LUJIĆ: Proces popune Agencije je izuzetno spor jer nam zbog dugotrajnih procedura treba i po tri mjeseca da angažujemo zaposlenika kadra koji nam je potreban. Na primjer, trenutna popunjenost u Finansijsko-obavještajnom odjeljenju koje treba da se bori protiv sofisticiranog kriminala je ispod dvije trećine. To je potpuno nefunkcionalno.

NN: Da li to praktično znači da određene vrste kriminala ostaju van domašaja zakona?

LUJIĆ: Ne, ali se zbog toga istrage znatno oduže. Neko može da stekne utisak da se ništa ne radi na nekom predmetu, a ne znaju da su naši inspektori već ušli u 80 firmi i izuzeli dokaze za sud. Pored toga, ovo odjeljenje je u samom početku bilo skromno dizajnirano jer se niko nije nadao ovolikoj poplavi predmeta.

NN: Jeste li zadovoljni saradnjom sa Tužilaštvom BiH, na koje ste najviše upućeni?

LUJIĆ: Kako kad. Jedan dio tužilaca ne osjeća obavezu da komunicira sa agencijom koja će mu pružati pomoć. Radimo na tome da premostimo taj problem. Agencija ima ograničeno vrijeme za provođenje naredbi. Ne može se samo bombardovati naredbama i očekivati da se to završi u zacrtanim rokovima. Imam utisak da je problem u samom tužilaštvu. To se, ipak, ne odnosi na jedan broj tužilaca koji dolaze u Agenciju kako bi provjerili kakve su stvarne mogućnosti. To je pristup kakav želimo.

NN: Kad će biti pušten u funkciju novi sistem za prisluškivanje, koji je donirala Evropska komisija?

LUJIĆ: Sistem je na mjestu, a ostalo je još da telekom operateri obave još neke potrebne tehničke radnje. Taj posao je već u poodmakloj fazi i on bi mogao testirati ako bude bilo volje telekom operatera. Ovim sistemom mogu se presretati fiksne i mobilne telefonije, SMS poruke, faksovi i i-mejlovi. Riječ je o najmodernijoj tehnici koja je koncipirana na način da je nemoguće da se pristupi sistemu bez prethodne evidencije.

NN: Imaju li građani razloga da strahuju da će ih neko prisluškivati bez odobrenja suda?

LUJIĆ: Parlamentarci će moći da traže listu naloga i dnevnik slušanja, tako da postoji i taj oblik kontrole. Ipak, postoje i drugi sistemi koji se ne mogu detektovati. Postoje pasivni sistemi, kojim rukovode druge strukture u BiH. Ne može se reći građanima da su zaštićeni od nezakonitog prisluškivanja. Ovdje postoji veliki broj agencija kojima je ostavljen prostor da mogu slušati građane. Cijene malih sistema za prisluškivanje danas se u Evropi kreću od 250.000 do milion maraka. To su sistemi kojima se nekažnjeno može prisluškivati. Od isporučioca opreme smo neformalno obaviješteni da su ti mobilni sistemi isporučeni u BiH. U BiH ima više sistema za presretanje komunikacija, a ne znam ko ih kontroliše. Ne znam, zaista, ko sve sluša u ovoj državi. Ja sam direktor SIPA, ali ne znam ko sve mene može prisluškivati.Iza novog direktora SIPA već je 25 godina policijske karijere. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 1978. godine, a prvi posao našao je u srednjoj školi u Jajcu, gdje se zadržao pet godina. U bezbjednosne strukture ušao je u aprilu 1985. godine, kad se zaposlio u Centru državne bezbjednosti u Banjaluci kao mlađi inspektor. Od 1989. godine radio je na poslovima vezanim za boravak stranaca."Tokom rata u MUP-u RS sam obavljao dužnosti zamjenika komandira i komandira policijske stanice u Jajcu. Kad sam izbjegao iz Jajca 1995. godine radio sam u CJB Banjaluka, a nakon toga u Unutrašnjoj kontroli. Godine 2002. prešao sam u Državnu graničnu službu, u Terensku kancelariju "Sjeverozapad" u Gradišci. U SIPA sam od 1. decembra 2005. godine na poslovima načelnika Službe za operativnu podršku", kaže Lujić.

NN: Da li će u ovoj godini krenuti izgradnja sjedišta Agencije u Lukavici, kako bi se Agencija konačno locirala na jednom mjestu?

LUJIĆ: Novac za te svrhe je rezervisan i ne bi trebalo da bude većih problema oko toga. Planirano je da objekat košta između 18,5 i 20 miliona KM. Biće izgrađen objekat od 12.500 kvadratnih metara i kad bude završen zadovoljiće sve potrebe SIPA.  D.Risojević (NN)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku