hamburger-icon

Kliker.info

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH: Nećemo pristati na ucjene i prijetnje!

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH: Nećemo pristati na ucjene i prijetnje!

27 Januara
07:11 2012

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso u intervjuu za "Dnevni avaz" najavila je odlučnu borbu za opstanak najviših pravosudnih institucija države koje su posljednjih dana meta sve otvorenijih napada i zahtjeva iz Republike Srpske da one budu ukinute. Kreso smatra da iza takvih napada stoje oni koji u konačnici žele dokinuti i samu državu BiH, pa su pravosudne institucije samo "kamen spoticanja na putu ka ostvarivanju njihovih antidržavnih planova".

Šta stoji iza prijedloga vodećih partija iz RS, koje imaju značajan udio i u vlasti države, za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH zbog obustave istrage u slučaju "Dorbrovoljačka" – obično politikantstvo, potvrda kontinuiteta jedne političke matrice ili nešto treće?

– Moj stav u vezi s ovim pitanjem ostaje nepromijenjen – ako baš, kako Vi kažete, imate na jednoj strani potvrdu kontinuiteta jedne političke matrice, a ovdje je ta matrica rušenje Suda BiH, ja sa svoje strane snažnije nego ikada potvrđujem kontinuitet borbe za opstanak tog istog suda. Koliko god njihovi pokušaji bili jaki, kontinuirani i organizirani, intenzitet našeg odgovora neće biti ništa slabiji.

No, iskrena da budem, pomalo sam umorna od ovih prijetnji koje uvijek dolaze kada se nekome ne sviđa pojedina odluka Suda ili Tužilaštva. Naš posao nije da se njima sviđamo ili ne sviđamo, naš posao je da radimo nezavisno, nepristrasno i odgovorno, odnosno onako kako nam naša profesija i savjest nalažu. Ako neko s tim ima problem, treba se duboko zamisliti.

Mogu li Sud i Tužilaštvo, zaista, biti ukinuti? Šta ako Dodik raspiše referendum kojim prijeti?

– To nije ni prvi, a vjerovatno ni posljednji put da se prijeti referendumom i mislim da ta cijela priča postaje prilično neozbiljna. Ako neko smatra da ima osnova za takvu avanturu, neka to potkrijepi valjanim argumentima, činjenicama, dokazima (za koje smo do sada bili uskraćeni) i neka preuzme potpunu odgovornost za sve posljedice takve odluke. No, iskreno mislim da su i oni vrlo svjesni da je mnogo lakše prijetiti nego nešto takvo učiniti.

Vi iz međunarodne zajednice kontinuirano dobivate punu podršku, ali kako vrijeme odmiče, pritisci su sve veći, a politici Milorada Dodika, realno, niko se i ne pokušava suprotstaviti.

– Pa naravno, cijela međunarodna zajednica podržava rad Suda i Tužilaštva BiH, kao i svi oni koji shvataju da bez vladavine prava nema ni pravne države, nema države uopće. Ovdje je jasno da pojedine strukture u BiH i ne žele ovu državu, pa im samim tim i vladavina prava predstavlja kamen spoticanja na putu ka ostvarivanju njihovih antidržavnih planova.

No, moraju znati da postojimo i mi koji istinski volimo ovu zemlju i koji nećemo pristati na njihove ucjene i prijetnje. Međunarodna zajednica je prijatelj ove zemlje i ja nemam dilemu kada je riječ o njihovim dobrim namjerama. Ono što zabrinjava jeste pasivnost najviših odgovornih institucija koje nas iz hladovine posmatraju ostavljajući dojam da ih se to uopće ne tiče i čekajući ishod, nakon čega će se opredijeliti koju stranu zauzeti. To se može shvatiti, ali nikako opravdati.

Postoji li mogućnost da čelne državne pravosudne institucije odumru same kroz blokadu sredstava za njihovo funkcioniranje, što su iz Republike Srpske, također, najavljivali?

– To je već hipotetičko pitanje i ne bih nagađala. Iskreno, ne vjerujem da bi se neko usudio povući jedan tako radikalan potez, jer to više ne bi bile prijetnje, nego konkretni koraci koje bi morali napraviti pojedinci – osobe s imenom i prezimenom. Tu više ne bi bilo prostora za skrivanje iza naroda ili političke stranke. To bi značilo staviti svoj potpis na rušenje jednog od tri stuba vlasti koji čine državu, to bi značilo nedvosmisleno rušenje države, što povlači krivičnu odgovornost. Ipak, toliko naivni nisu.

Da, ali prošli put kada je Dodik prijetio referendumom o Sudu i Tužilaštvu BiH, dobio je svojevrsni legitimitet iz Evropske unije i započeo je "strukturalni dijalog o pravosuđu". No, to, očito, nije pomoglo, pa Dodik ponovo prijeti referendumom.

– Svi se sjećamo da su posljednje prijetnje referendumom, koje su dolazile iz RS, zamijenjene strukturalnim dijalogom, koji smo svi prihvatili. Nikada nisam tvrdila da je rad Suda BiH idealan, bez grešaka i stoga sam itekako bila spremna razgovarati o svim segmentima koji bi mogli pomoći da poboljšamo naš rad i učinimo ga što efikasnijim. Još smatram da je jedino rješenje razgovor i spremna sam ponovo sjesti za stol i dati puni doprinos u rješavanju problema koje imamo. No, to nikako ne znači da ću pristati na bilo kakve ucjene i prijetnje ukidanjem institucije na čijem sam čelu. To je, na kraju krajeva, bila i poruka međunarodne zajednice – opstojnost Suda i Tužilaštva je neupitna, razgovori su poželjni i više nego dobrodošli.

Vi ste, mora se priznati, bili metom hajke zbog slučaja "Dobrovoljačka". Možete li prokomentirati odluku o obustavljanju istrage u ovom predmetu, što je izazvalo lavinu nevjerovatnih akcija protiv državnih institucija?

– Meni, zaista, nije jasno zašto se predmet "Dobrovoljačka" dovodi u vezu sa Sudom BiH. Riječ je o istrazi koju je vodilo Tužilaštvo BiH i mi niti smo imali niti smo trebali imati bilo kakav uvid u taj predmet. Istrage su isključivo u nadležnost Tužilaštva BiH i mi s tim nemamo ništa. Da je, kojim slučajem, Tužilaštvo podiglo optužnicu, naš posao bio bi da je potvrdimo ili odbacimo kao neosnovanu. No, do toga nije ni došlo, predmet nikada nije ni došao na Sud, s obzirom na to da je donesena tužilačka odluka o obustavljanju istrage protiv određenih osoba. Istina, ta istraga bila je u žiži interesiranja javnosti, dugo je trajala i ja sam iz tog razloga više puta naglašavala da na tu istragu treba biti stavljena tačka na način da će biti zatvorena ili da rezultira podizanjem optužnice. Zašto je odluka takva kakva jeste, znaju samo oni koji su imali kompletan uvid u ovaj predmet.

Zanimljivo je da ste Vi lično označeni kao vođa cijelog jednog fronta koji, prema mišljenju medija iz RS, pa i nekih hrvatskih, želi spriječiti procesuiranje slučajeva "Dobrovoljačka, "Tuzlanska kolona", generala Atifa Dudakovića. Možete li to prokomentirati?

– Komentirati ovakvo nešto zaista bi bilo ispod svakog nivoa. Mogu samo reći da se divim ljudskoj mašti, jer kad god pomislim da me više ničim ne mogu iznenaditi, oni prevaziđu sami sebe. Pa, nedavno je objavljeno da imam podzemne hodnike koji me povezuju sa Specijalnom jedinicom i da u Sudu BiH držim arsenal oružja!!!

Vi ste, kao stručnjak, upozoravali da BiH ne treba potpisivati protokol o saradnji državnih tužilaštava BiH i Srbije u procesuiranju ratnih zločina, jer time, praktično, ne bi ništa bilo riješeno. Mislite li da posljednji događaji dodatno potvrđuju Vaš stav da sporazuma na takvim osnovama ne bi trebalo biti sa Srbijom?

– Mislim da sam već dovoljno govorila o tom protokolu i još stojim čvrsto iza svega što sam rekla. Naknadno sam saopćenjem za javnost dala određena pojašnjenja i odgovorila na kritike izrečene na moj račun. Na sve što sam rekla, nemam više ništa dodati ni oduzeti.

Na takve Vaše stavove, međutim, oštro su reagirali iz Tužilaštva BiH, uplelo se i Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Postoji li, zapravo, sukob između Vas i Državnog tužilaštva?

– Nikakav sukob ne postoji. Ja sam iznijela svoje pravno mišljenje, jer sam smatrala da je riječ o vrlo značajnoj temi koja se tiče svih građana ove zemlje. Nažalost, kolege iz Tužilaštva to su shvatile kao kritiku i uvrijeđeno se obratile VSTV-u, koji je zauzeo stav s tim u vezi. Saopćenje za javnost koji je izdao VSTV, nažalost, nije odražavalo suštinu postignutog dogovora članova Vijeća, pa je naknadno ispravljano, prepravljano, dorađivano i ponovno objavljeno s pogrešnim zaključcima, jer se uporno nastojalo osuditi moj javni nastup, a da za takvo nešto nije postojala saglasnost svih članova Vijeća. Zašto su to radili, zaključite sami.

Šta je istina o problemima u provedbi Strategije za procesuiranja ratnih zločina? Vi ste se obraćali međunarodnim institucijama, ali i tu je VSTV reagirao tvrdeći da niste imali pravo i da, zapravo, trebate, opet, bolje sarađivati s Državnim tužilaštvom?

– Javno sam odgovorila i na ove neargumentirane optužbe. Pisala jesam i pisat ću uvijek kada to bude u interesu Suda BiH, a Nadzorni odbor VSTV-a nema mandat da se miješa u moje odluke niti da diktira nivo, kako oni kažu, "saradnje Suda i Tužilaštva BiH". Tužilaštvo BiH samo je jedna strana u postupku i naš odnos jasno je definiran zakonom na čiju nas primjenu niko ne mora podsjećati.

Sud BiH nije odgovoran za zastoj u implementaciji Državne strategije te stoga niti želimo niti možemo prihvatiti kritike na naš račun kada je riječ o ovoj temi. Na kraju krajeva, i sam predsjednik VSTV-a (Milorad Novković, op. a.) javno je prozvao odgovorne za zastoj i ne znam zašto bismo mi sada trebali preuzeti bilo čiju odgovornost. Osim toga, jasno sam rekla da se dolaskom vršitelja dužnosti glavnog tužioca (Jadranka Lokmić-Misirača, op. a.) situacija promijenila, da su nam dostavljeni podaci koji su bili neophodni za rad i da sada očekujem nesmetanu implementaciju Državne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina.

Ima li osnova zahtjev Tužilaštva BiH za hitne izmjene Zakona o krivičnom postupku i uvođenje žalbe na sudsku odluku o odbijanju prijedloga Tužilaštva da pojedini predmeti budu prebačeni na okružne, kantonalne i entitetske sudove, što trenutnim zakonskim rješenjem nije dopušteno?

– I ovdje se radi o sličnoj, apsurdnoj situaciji. Tužilaštvo BiH, kao jedna stranka u postupku, traži da se izmijeni Zakon jer "nisu zadovoljni" odlukama Suda BiH. Smatram da bi bilo pogrešno dopustiti pravo na ulaganje žalbe na odluku Suda samo jednoj stranci u postupku. Inicijative za prijenos predmeta na entitetske sudove sve su intenzivnije, a da se ni u jednom momentu nije sagledalo pravo stanje stvari. Došli smo u situaciju da se Sud BiH skoro pa pravda zato što postupa po Zakonu i ne prebacuje stihijski predmete na nivo entiteta.

Suđenja u predmetima ratnog zločina, prema Zakonu, u nadležnosti su našeg suda, a on, izuzetno, može proslijediti predmet drugom sudu u skladu s kriterijima utvrđenim zakonom. Ova mogućnost ostavljena je da se Sud rastereti i da se riješi što veći broj predmeta ratnog zločina. Tražiti od Suda da neselektivno prosljeđuje predmete u momentu kada sam nema zaostataka u rješavanju ovih predmeta, a pri tome se stotine predmeta već nalaze pred entitetskim tužilaštvima i sudovima, potpuno je neracionalno.

Da je Stanković ostao na slobodi, naš trud bio bi uzaludan

Kako komentirate hapšenje ratnog zločinca Radovana Stankovića nakon skoro četiri godine bijega? Hoćete li Vi tražiti njegovo premještanje u, recimo, Zenicu, jer je iz fočanskog zatvora već jednom bježao?

– Sud BiH pravosnažno je osudio Radovana Stankovića i samim tim završio s tim predmetom. Naš posao više nije bio ni da ga čuvamo kada je upućen na izdržavanje kazne, niti da ga tražimo kada je pobjegao, iako su se mediji i nakon bijega i nakon hapšenja obraćali nama. Naravno da pozdravljam njegovo hapšenje, jer da je ostao na slobodi, sav naš trud i rad bili bi uzaludni. No, kao što sam rekla, on više nije u našoj nadležnosti, ali se nadam da će odgovorne institucije naći mehanizme da na nivou obave svoj dio posla.

Žrtve su nezadovoljne odlukom da na slobodu bude pušten Zoran Tomić, osumnjičen za genocid u Srebrenici. Može li praksa Apelacionog odjela Suda u sličnim slučajevima, koji su izazivali negodovanje javnosti i žrtava, nanijeti štetu pravdi u BiH?

– Ja razumijem žrtve i poštujem njihove osjećaje, ali mi moramo raditi svoj posao. Poslije svake presude neko ostane nezadovoljan, ali mora se shvatiti da niko ne može biti osuđen ako krivica nije dokazana van svake razumne sumnje. Ja nemam uvid u predmete, niti ga trebam imati, ali nemam nikakvu sumnju u odluku Apelacionog vijeća. Odluka je, zasigurno, donesena u skladu sa zakonom i kao takva mora biti prihvaćena i implementirana.  Faruk Vele (Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku