Kliker.info

VL: Je li travanjski paket ustavnih promjena još aktualan?
McELHANEY: To morate pitati političke stranke. Razgovarao sam s predstavnicima stranaka i kazao sam im da taj proces treba nastaviti. Mislim da se svi slažu s tim. To se može zasnivati na postojećem prijedlogu paketa ustavnih promjena ili se može krenuti od početka. Otvoren sam i spreman raditi bilo što od toga. Smatram da je travanjski paket vrlo dobar početak, ali na bh političarima je da odluče što žele napraviti s tim paketom.

VL: Kako komentirate deklaraciju čelnika hrvatskih stranaka? Čini se da i oni ustrajavaju na nekim stvarima koje ste i vi sada spomenuli?
McELHANEY: Nisam siguran da je ta deklaracija usklađena, ali sam čuo medijska izvješća o tome. Smatram da je dobro  i pozitivno da ljudi razmišljaju o ustavnim promjenama. Znači da su entuzijasti i da su spremni razgovarati o tome. Treba otvoriti raspravu o svim temama, žele li ljudi imati jednog predsjednika, sviđa li im se da BiH ima premijera koji će moći upravljati procesima, što napraviti s vitalnim nacionalnim interesom, entitetskim glasovanjem, kako da to postane fleksibilniji sustav. Trebamo vidjeti što još možemo i želimo napraviti, ali stranke moraju shvatiti da svrha pregovora nije u novim podjelama ljudi, već u približavanju stavova.

VL: Kako gledate na zahtjev za napuštanje dvoentitetskog ustroja BiH? Koliko su takvi zahtjevi realni?
McELHANEY: Na neformalnim razgovorima koje su imali Dodik i Silajdžić, kao i na sastancima na kojima su sudjelovali predstavnici hrvatskih stranaka, bilo je mnogo priče o entitetskoj strukturi, kako smanjiti ovlasti entitetskog glasovanja. To su sve pitanja srednje razine vlasti i tu se pokušava naći rješenje kako da BiH funkcionira unutar vlastitih granica. Ja sam mislio da je ono o čemu je bila riječ zapravo traženje načina da se prevladaju neke od razlika koje stvaraju međuentitetske crte razdvajanja. Naravno, u korist države koja će imati veće ovlasti, ali Sjedinjene Države su blisko surađivale, posebno s Hrvatima, kada je riječ o lokalnoj razini funkcioniranja vlasti. Čuo sam ljude koji su govorili da mi ne uvažavamo dovoljno mišljenje Hrvata, ali moram kazati da smo uvijek nastojali naći način da ljudi žive sigurno u BiH, uz jamstva da će njihovi interesi biti zaštićeni. Mi shvaćamo da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod žele imati jamstva da su dobrodošli i da mogu biti ono što jesu unutar BiH. To je jako važno, ali način dolaska do toga nije u novim podjelama.

VL: Već nekoliko puta spominjete nastojanja hrvatskih stranaka za podjelama. Gdje vidite takvo nastojanje u deklaraciji hrvatskih stranačkih lidera?
McELHANEY: Ne, ali čujem u političkim raspravama i razgovorima da, ako Srbi imaju svoj entitet, onda i drugi trebaju imati svoje entitete. Da vam kažem, Srbi nemaju svoj entitet, ima i drugih ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Ne postoji način da se podijeli ta zemlja po nacionalnim skupinama. To je previše komplicirano i ne može se napraviti. Kad čujete ljude koji kažu da srednju razinu vlasti treba napraviti tako da svaki narod ima vlastiti način vladanja, to ne može funkcionirati u ovoj zemlji. Znam da moramo najviše napora uložiti kako bismo uredili tu srednju razinu vlasti. Što god napravili, što god stvorite kao interne granice, uvijek će vam ljudi ostati izvan tih granica. Pogledajte Hrvate koji žive u različitim dijelovima BiH, kako njih dovesti unutar neke zamišljene strukture. Isto je i s Bošnjacima u RS-u ili Srbima u Federaciji.

VL: Vi tvrdite da Republika Srpska nije srpski entitet, ali samo njezino ime jasno govori da je ona upravo to – republika srpskog naroda. Kako to objasniti ljudima koji traže ukidanje dvoentitetske strukture u BiH?
McELHANEY: Mislim da su u zemljama kakva je BiH simboli vrlo važni i zato smatram da, kada lideri sjednu, nije slučajnost da razgovori uvijek završe na priči o srednjoj razini vlasti. Mislim da moramo naći načina da se tu svi osjećaju dobrodošlima. Slažem se s onime što kažu hrvatske stranke da se Hrvati moraju osjećati dobrodošlima u cijeloj zemlji. Ali, i dalje ponavljam da nije dobra stvar raditi na novim podjelama u ovoj zemlji. To nije način da se ovo riješi. Jedini način je u pregovorima i konsenzusu.