Kliker.info

– Podržali ste zahtjev kolega iz Kluba Hrvata u Domu naroda BiH da se odloži izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona BiH, kojim su SDP BiH, SBB i DF tražili uvođenje novih tehnologija u izborni proces, dok se o tome ne izjasne CIK BiH, IDDEEA, Savjet ministara BiH i Agencija za javne nabavke. Zašto ste se odlučili na ovaj korak?

RAGUŽ: U raspravi sam rekao da očekujem da ove institucije ne samo daju formalnu podršku, nego i da preuzmu dio odgovornosti, a kako bi se omogućila reforma izbornog procesa koja će poštovati svaki glas i transparentnost izbornog procesa. Takođe, rekao sam da treba ići korak dalje prema tim institucijama, a ne samo čekati formalni odgovor. Kako očekivati da se uradi, u našim okvirima radikalna reforma predložena ovim zakonom, u smislu kvantiteta promjena načina glasanja, načina organizacije, tehnoloških inovacija i kadrovske edukacije, ako sve institucije ne preuzmu svoj dio odgovornosti koji im po Ustavu i zakonu pripada, te omoguće da napravimo iskorak u odnosu na ova negativna izborna vremena i cikluse.

Mislim da ovo ne bi trebao biti korak nazad, naprotiv, potrebno je da svi damo doprinost kako bismo poslije izbjegli upitnike i konstatacije da je određena odluka usvojena, a da je nije moguće realizovati. Želim da svi stvorimo svijest i javnu percepciju o tome koliko je ovo sveobuhvatan zahvat i koliko traži da sve institucije, uslovno rečeno, podmetnu leđa kako bi se moglo ući u taj proces.

– Prema Vašem mišljenju, kakva će u konačnici biti sudbina predloženih rješenja za izmjene Izbornog zakona? 

RAGUŽ: HDZ 1990 ima jasno stajalište da želimo izmjene Izbornog zakona u tom smislu. Želimo biti dio pozitivnog raspleta. Teško da sad mogu govoriti uime drugih političkih opcija u smislu toga kakva će njihova pozicija biti i kako će se postaviti spram ovog pitanja. Dobro je da se rasprava vodi pred očima javnosti, kako bi se vidjele sve pozicije i da se izbjegne svaki oblik manipulacije. Najveća opasnost je u ovom slučaju je grupisanje na neprincipijelnoj osnovi. Potrebno nam je grupisanje na pozitivnom stavu da je nužno vratiti izgubljeno povjerenje birača u izborni proces. Značajan broj ljudi u BiH ne vjeruje da se u BiH nešto može promijeniti i gube volju da izlaze na izbore. To naravno odgovara određenim strukturama, koje imaju kontrolu nad određenim biračkim tijelom.

No, mi moramo jasno reći da, ako želimo ići u Evropu, moramo ispoštovati svačiji glas, te da se niko više nikada ne smije usuditi da poništi bilo čiji glas ili ga onemogući. To bi trebalo da bude cilj reforme, a ne ko će sutra da vlada. Treba vladati onaj ko zaslužuje povjerenje birača, a ne da ih stiče izbornom krađom, prevarama i manipulacijama.

Stoga su izmjene Izbornog zakona vrlo ozbiljno pitanje i veoma je značajno da svi prepoznamo mogućnosti koje se otvaraju. No, one ne padaju sa neba, nego je taj posao potrebno uraditi. Postoje različite interpretacije, poput toga da je potrebno 200 miliona KM kako bi se nove tehnologije primijenile. Hajde da čujemo egzaktne podatke od meritornih institucija i ustanovima koliko sredstava treba, možemo li ih kao država osigurati, imamo li zemlje prijatelje, a imamo, koje su spremne dati finansijsku, logističku i svaku drugu podršku tom procesu.

– Ukoliko izmjene Izbornog zakona dobiju podršku u Parlamentu BiH, hoće li biti vremena da se one primjene za izborima u oktobru? Jesmo li u cajtnotu?

RAGUŽ: Naravno da bi bilo bolje da smo ovo pitanje ranije riješili, ali ja i dalje smatram da ima vremena za dobre stvari. Najgore bi bilo potrošiti još četiri godine, a da se ništa ne promijeni. Stoga je potrebno očitovanje i da svi preuzmu dio odgovornosti da se to može uraditi, dakle, da se ne kalkuliše. Uvijek ima mogućnosti ako se želi ući u taj proces. Naravno, postoje i oni koje žele konzervirati postojeće stanje.

– Mislite li na HDZ BiH i SNSD, koji se u suštini protive ovim izmjenama Izbornog zakona BiH?

RAGUŽ: Sigurno bi bilo bolje da je postignut politički dogovor, odnosno jedan kvalitetan pozitivan kompromis. Smatram da rješavanje, s političkog aspekta, Izbornog zakona nažalost usložnjava ukupne odnose u BiH. Sigurno je da nije jednostavno obaviti samo tehnički dio tog političkog dijela.

No, i dalje vjerujem da ne smijemo stati u traženju rješenja, jer BiH nema izbora i alternative nego postići dogovor. U suprotnom, moguća je dalja politička konfuzija i turbulencije, a vidimo kako to završava usporavanjem zemlje, odlaskom ljudi, lošim standardom. Ne bih osudio nikoga unaprijed, do momenta kada se bude glasalo.

– Je li moguće izmijeniti Izborni zakon nakon raspisivanja izbora? Dva člana Predsjedništva BiH i lideri HDZ-a i SDA imaju suprotne stavove. Dragan Čović tvrdi da to nije moguće uraditi, a Bakir Izetbegović kaže suprotno.

RAGUŽ: Parlament je taj koji odlučuje. Parlament uvijek može uraditi sve. Ja tako doživljavam ulogu Parlamenta. Nažalost, mnogi je ne doživljavaju na taj način, odnosno kao najviši zakonodavni organ koji ima moć ne samo da promijeni određeni zakon, nego i da promijeni Ustav. Niko to Parlamentu ne može zabraniti.

Zagovornik sam toga da opet ne potrošimo četiri godine, a da ništa ne riješimo. Bolje je u hodu koristiti svaki momenat, posebno ako se ukaže prilika za dogovor, bilo to i nakon raspisivanja izbora, posebno u smislu sprječavanja mogućnosti blokade primjene izbornih rezultata. Mislim da i o tome treba voditi računa i stalno tragati za rješenjima.

Nažalost, glavni način političkog života u BiH je konfrontacija, te ispostavljanje vlastitih ciljeva koji ne moraju biti u korespodenciji sa ciljevima drugih aktera, koji takođe imaju svoje legitimne ciljeve. Tvrdim da svaki politički legitimni parcijalni zahtjev morate uskladiti sa cjelinom BiH, ako mislite nešto napraviti. Nažalost, te političke odgovornosti i kulture nema.

– Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović rekao je za Vijesti.ba da je realno da će ova stranka imati kandidata za Predsjedništvo BiH. Je li bilo govora o konkretnim imenima?

RAGUŽ: To je pitanje prije svega sa predsjednika Cvitanovića. Smatram da HDZ 1990 treba pričekati rasplet u vezi sa Izbornim zakonom, te nakon toga zauzeti jasno stajalište. To je sve što u ovom trenutku mogu reći. Sigurno je da HDZ 1990 ima poseban stil, bez obzira na njene turbulencije i rasplete. Ipak, izdržala je vrlo teške pritiske u vrlo nezgodnim okolnostima i vremenima.

Situaciju treba mudro postaviti na način da ima šta ponuditi, programski i politički. Mi dolazimo iz nacionalnog kruga, ali tu ne završavamo. Treba da budemo jasniji kada je u pitanju bh. politička odgovornost, državotvorna dimenzija i evropski put, te u tom kontekstu sigurno i bez kompleksa ponuditi program i kandidata.

– Može li se Vaša tvrdnja da HDZ 1990 treba da sačeka rasplet situacije u vezi sa Izbornim zakonom protumačiti na način da podržavate da stranka ima kandidata za Predsjedništvo u slučaju izmjena izbornog zakonodavstva, a u suprotnom, ne?

RAGUŽ: Može značiti to, ali u mojoj izjavi ne znači. Znači momenat kada treba to pitanje odgovorno postaviti sa varijantom kandidata i šta znače okolnosti u kojima se samo dalje stavlja prst u oči drugima, te pitanje gdje se HDZ 1990 tu treba pozicionirati. U svakom slučaju, realno je i izgledno da HDZ 1990 legitimno ima pravo na svog kandidata.

Nevena Ćosić (Vijesti)