Kliker.info

U razgovoru za Glas Amerike Gebert se prisjetio početka devedestih godina, koje su za njega, kako kaže, jako emotivan period života jer je skoro godinu dana izvještavao iz ratom zahvaćene BiH.

Znanje, informacije i iskustvo koje je stekao tih ratnih godina, pretočio je u knjigu o sukobima na području bivše Jugoslavije.

Smatra da su iz rata svi izažli kao gubitnici, ali posebno BiH jer i danas plaća cijenu neodgovornosti Međunarodne zajednice koja je, kako kaže, mogla i trebala spriječiti sukob.

Gebert se osvrnuo i na nedavne poruke i izjave visokih funckionera o „terorističkoj“ BiH, koje su, pokazalo se, neistinite i narušavaju odnose dvije države.

Posljednjih mjeseci, predsjednici pojedinih evropskih zemalja, ali i drugi funckioneri, Bosnu i Hercegovinu su opisivali kao središte terorističkih aktivnosti, što su domaći zvaničnici demantovali.

Hrvatska predsjenica Kolinda Grabar Kitarović u više navrata je tvrdila da se u BiH nalazi deset hiljada potencijalnih terorista.

Nešto slično izjavio i češki predsjednik Miloš Zeman u intervjuu za lokalnu televiziju gdje je opisao bosanka sela sa čijih se kuća vijore zastave ISIL-a.

Svojom izjavom iznenadio je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz koji je nedavno tvrdio kako se nekim ženama u BiH plaća da hodaju potpuno pokrivene, optuživši za to Tursku i Saudijsku Arabiju.

Gebert smatra da se radi o propagandi i anti-islamskom populizmu, kao moćnom oružju kojeg neki političari vješto koriste i koja im dozvoljava da u javnosti prođu njihove izjave sličnog karaktera.

„Moje mišljenje je da je prilično glupo i bezobzirno fokusirati se samo na BiH kao središte ili potencijalni izvor terorizma, bez da se zapitate kako to da BiH do sada nije već postala takvo područje? Nakon svog razaranja koje je ova zemlja pretrpila u ratu, pored naglašenog osjećaja izdaje kojeg mnogi ovdje osjećaju, te pristupačnosti raznim vrstama naoružanja, bilo bi i više nego lako organizirati izvorni teroristički pokret ili grupu, za koju nema potrebe da dolazi iz Sirije“, navodi Gebert.

Iako se nisu pokazale istinitim tvrdnje hrvatske predsjednice, ipak su zbog toga, smatra Gebert, dodatno narušeni odnosi dvije susjedne zemlje.

Čak štoviše, od devedesetih godina, ti odnosi nisu bili nikad gori, smatra on.

No ipak, kako kaže, postoji i pozitivan element u svemu tome, a radi se o reakciji bosanskih Hrvata na priču o BiH i „njenim“ teroristima.

„Zapravo je veoma zanimljivo pratiti tu situaciju gdje se bosanski Hrvati postepeno povlače iz podrške koju su davali Hrvatskoj i njenim interesima u BiH“, kaže Gebert.

Evropski terorizam i jačanje radikalizma

Priključivanje mladih Evropljana terorističkim grupama nije ništa novo, smatra Gebert.

Navodi primjer IRA-e (Irska republikanska armija) koja je sedamdesetih godina, zajedno sa drugim sličnim pokretima, kroz razne terorističke metode, usmrtila više ljudi nego islamistički teroristi u zadnjih dvadesetak godina.

Ove činjenice, prema njegovom mišljenju, pobijaju opće razmišljanje da većina terorista ili ljudi povezanih sa takvim organizacijama, nužno dolaze iz zemalja Bliskog istoka ili da su djeca roditelja koji su ranije migrirali Evropu.

„Teroristi ubijaju ljude kako bi pokazali da to mogu uraditi, a upravo su Evropljani bili ti koji su se služili istim metodama. Zaista mislim da je pravi razlog jačanja radikalizma u Evropi taj što ti mladi ljudi nisu islamisti koji su odlučili ubijati, već naprotiv, radi se o osobama koje žele ubijati kako bi postali islamisti“, napominje Gebert.

Razloge zašto se mladi pridružuju teroristima Gebert vidi u osjećaju odbačenosti od strane društva, što kod njih frustraciju pretvara u bijes, zbog čega se traže razlozi koji opravdavaju priključivanje takvim grupama.

„Današnja generacija se pridružuje islamističkim pokretima ili onim sa ektremno desničarskim, sa ksenofobnim stavovima. Mislim da je motivacija u oba slučaja vrlo slična. Ni nacionalisti niti islamisti nisu problem, oni su zapravo simptom već postojećeg problema“ zaključuje Gebert.

Dražen Huterer (VoA)