Kliker.info

“Samo neka lijepo objave registar boraca, pa da vidimo ko je gdje i koliko ratovao, a ko nije. I još kad ukinu tih 1.600 boračkih organizacija, što nema nigdje u svijetu, pa da vidimo koliko će ostati pravim borcima”, jednostavan je prijedlog Mirsada Siočića iz Srebrenika, za koji tvrdi da bi donio rješenje za sva otvorena pitanja boračke populacije u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Proveo je četiri ratne godine u prvoj polovici ‘90-ih u borbama, a u obranu Bosne i Hercegovine stupio je prvog dana.

“I svi mi koji smo najviše bili u borbama danas smo na birou. Oni koji su bili u pozadini ili neki komandanti, oni su penzionisani, dobili su dobra radna mjesta ili druge beneficije. A kako su do toga došli, krije se i velika je tajna”, konstatira Siočić.

Jedan je od onih koji su podignuli svoj glas i odlučili doći pred Vladu Federacije u Sarajevo tražiti svoja prava. I danas su tamo, mjesec i pol dana od početka prosvjeda.

“I dalje mi nije jasno kako se neki ljudi dižu tako visoko i zaklinju se u svoje laži, koriste penziju koja pripada ratnim vojnim invalidima, a da nisu stradali u ratu, čak priznaju da su to izganjali preko dva svjedoka. I takvih primjera u svakoj opštini ima na desetine”, dodaje Siočić.

Registar boraca sa 570.000 imena

I njemu, kao i mnogim njegovim suborcima, a to je očito problem svih strana u Bosni i Hercegovini, ni danas nije jasno kako je moguće da brojka onih koje nazivaju borcima ili braniteljima u značajnoj mjeri premašuje i brojku vojno sposobnih muškaraca u ratnim godinama. Prema službenim podacima, koje je početkom godine predstavilo Ministarstvo za pitanja boraca/branitelja i invalida odbrambeno-oslobodilačkog/domovinskog rata, u Registru boraca je 570.000 imena. Od tog broja, u Armiji i Ministarstvu unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine bilo je angažirano 390.000 pripadnika, a u Hrvatskom vijeću obrane i MUP-u bivše samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna njih najmanje 180.000.

Druga je baza podataka Registar korisnika boračko-invalidske zaštite, koji sadrži 95.000 imena i kojima se isplaćuju razni oblici socijalnih davanja za bivše borce, odnosno obitelji šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i dobitnika ratnih priznanja. No, borce zanimaju konkretna imena, ratni put i vrijeme provedeno na ratištu. I da sve to bude javno dostupno. Baš kao što je to učinjeno u Hrvatskoj kroz Registar branitelja.

“Registar ne smiju objaviti, jer se kriju podaci. Ubačeno je svakakih ljudi i tamo je više onih koji nisu bili borci, nego samih boraca. Prava su ostvarili i oni koji ih nisu imali. Mnogi on njih bili su u Njemačkoj ili Austriji, a sad imaju knjižice i privilegije. Koriste ih jer niko nije kupio lažne dokumente da bi ih čuvao kod kuće i hvalio se djeci, nego da bi ostvario privilegije koje smo mi trebali da imamo”, ukazuje Siočić.

Borci trebaju postati ustavna kategorija

Ni u drugom bh. entitetu – Republici Srpskoj, situacija nije puno bolja. I oni imaju sličan problem, jer smatraju da je brojka onih koji su na popisima boraca preuveličana. Tamo se spominje 230.000 boraca, no u udruženju Veterani RS-a smatraju kako to nije realno i da ih je “sigurno 100.000 viška”.

Imaju i konkretan prijedlog kako riješiti probleme boračke populacije, koji preporučaju i borcima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Predlažu da se u entitetski ustav stavi samo jedan članak, jedna rečenica: “Borci odbrambeno-otadžinskog rata i članovi njihovih porodica uživaju posebnu zaštitu u skladu sa zakonom”. U slučaju Federacije, po tome, samo bi trebalo promijeniti termin “otadžbinski” u “oslobodilački”, odnosno “domovinski”, kako ga već tko definira.

“I borci u Federaciji karakter svog rata doživljavaju kao odbrambeni. To bi izmirilo nas koji smo izmanipulisani u oba entiteta, zapravo sve narode koje je politika izmanipulisala. Kompromisno rješenje termina je ‘odbrambeni’. I kod nas je to već u proceduri, jer smo prijedlog poslali svim poslaničkim klubovima”, kaže Duško Vukotić, predsjednik Veterana RS-a.

Nakon što bi postali ustavna kategorija, Vukotić predlaže stvaranje i objavu registra boraca, a potom i donošenje konkretnih zakona koji bi definirali prava boraca.

“Registar boraca jasno bi ukazao ko može koristiti privilegije, jer to ne može svako, nego samo onaj koji ima zaista pouzdane dokaze da je učesnik rata. I to se lako rješava: vlada treba dati nekoliko mjeseci svima koji su lažirali dokumente i ostvarili svoja prava da se sami skinu sa tog spiska, a nakon toga najavi sankcije. Zatim treba javno da objavi registar boraca. Nakon toga, da oni koji pouzdano znaju da neko ostvaruje privilegije, a nije bio učesnik rata, to i kažu, a taj da snosi sankcije i vrati sve što je dobio do tada”, objašnjava Vukotić.

Boračka pitanja u parlamentarnoj proceduri

A onaj pod čijim prozorom borci traže svoja prava – federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević, odgovara da su “u parlamentarnu proceduru poslane Izmjene i dopune Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojima će se formalno uspostaviti Registar branilaca”. Objašnjava i kako je “korištenje podataka iz registra prvenstveno uslovljeno pravilima Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa koji se koriste u postupku ostvarivanja prava na osnovu boračkog staža”.

Ministarstvo kojem je na čelu, nastavlja, “raspolaže sa svim podacima o pripadnicima Oružanih snaga i ti podaci su korišteni u procesu revizije te su bili osnova za provjeru da li neko posjeduje ispravne, eventualno lažne dokumente kao osnov za sticanje prava”.

Na kraju, poziva sve one koji sumnjaju u mogućnost da se netko predstavlja kao borac, a imaju pouzdane informacije i potvrde da to nije bio, obrati Ministarstvu putem posebnog broja telefona +387 33 221 061 i prijavi lažnog korisnika.

“Sve informacije, pa i anonimne, predaju se inspekciji, koja ima obavezu da sve to provjeri i preuzme zakonom predviđene mjere”, navodi ministar Bukvarević.

Na upite Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS-a o problemima boraca i nužnosti objave boračkog registra Al Jazeera nije dobila odgovore.

Ukinuti boračka udruženja