hamburger-icon

Kliker.info

Kemal Kurspahić : ‘Otpisani’ u glavnim ulogama

Kemal Kurspahić : ‘Otpisani’ u glavnim ulogama

02 Decembra
08:33 2019

Bosna i Hercegovina ni ovih dana, kad je obilježavala Dan državnosti – 25. novembra – nije bila pošteđena poricanja s pozicija i srpskog i hrvatskog velikodržavlja.Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovio je tvrdnje o istorijskim težnjama srpskog naroda za ujedinjenje Srbije i Republike Srpske a prijem u Predsjedništvu povodom Dana državnosti omalovažio je kao „privatnu zabavu Komšića i Džaferovića o budžetskom trošku“.

Piše : Kemal Kurspahić (RSE)

Predsjednica Hrvatske iskoristila je „posjetu Bosni i Hercegovini“ – a zapravo uglavnom Hrvatima koji žive u bugojanskom, mostarskom i viteškom kraju – da u okviru vlastite kampanje za ponovni izbor uporno ponavlja kako će u svakoj prilici zastupati njihovu konstitutivnost i njihovo pravo da sami biraju svoje predstavnike.

Nasuprot toj kampanji poricanja bosanskohercegovačke državnosti i legitimnosti njenog po Ustavu biranog hrvatskog člana Predsjedništva iz Vašingtona je stigla vijest – potvrđena i slikom – o sastanku tog „nelegitimnog predstavnika“, pored ostalih, s funkcionerima Stejt departmenta zaduženim za provođenje američke politike na Balkanu: Filipom Rikerom, Metjuom Palmerom i Morin Kormak (Philip Reeker, Matthew Palmer i Maureen Cormack).

Komšićev prijem u Vašingtonu, iako je imao izrazito radni karakter i ticao se prioriteta u saradnji i partnerstvu u vezi s euroatlantskim aspiracijama Bosne i Hercegovine, na simboličnoj ravni bio je i poruka o uzaludnosti kampanje osporavanja legitimnosti po ustavu biranog člana Predsjedništva i posebno krajnje neosnovanih očekivanja u vrhovima Republike Srpske kako će s izborom Donalda Trampa (Trump) za američkog predsjednika otići sa scene „ostaci poražene Obamine administracije“ i kako će u Vašingtonu biti više razumijevanja za „srpsku stvar“.

Uloženi su i značajni lobistički kapaciteti u nastojanjima za približavanje novoj administraciji u kojoj su neki od najbližih predsjednikovih savjetnika, koji su bili spremni i da trguju s pristupom predsjedniku završili i u zatvorima. Ali, sa istekom i treće godine od Trampovog izbora odgovornost za provođenje američke politike na Balkanu povjerena je diplomatima s višegodišnjim iskustvom u regionu. Među njima je i doskorašnja američka ambasadorka u Bosni i Hercegovini koja je iz Republike Srpske osporavana kao „ostatak propale politike“ a sada je i dalje uticajan učesnik provođenja američke politike na Balkanu.

Tu politiku – kad je riječ o Bosni i Hercegovini – najsažetije je izrazio američki državni sekretar Majk (Mike) Pompeo kad je u čestitci povodom Dana državnosti poručio:

„Dok vi obilježavate svoju državnost, mi proslavljamo i snažno partnerstvo naših dviju zemalja. Naši odnosi pomažu i polaganju temelja mira na Zapadnom Balkanu i mi se nadamo da ćemo jačati i produbljivati te odnose i dalje. Sjedinjene Države takođe snažno podržavaju put Bosne i Hercegovine prema evropskim i euroatlantskim integracijama i pozdravljamo korake koje ste preduzeli na tom putu. Vaša nastojanja u vezi s tim pomažu obezbjeđenju regionalnog mira i prosperiteta“.

Pompeova čestitka može se gledati i kao prigodan protokolarni čin ali s fokusiranjem na „evropske i euroatlantske integracije“ ona pogađa u srž aktuelnog bosanskohercegovačkog trenutka.

U „evropskoj“ dimenziji: nedavni veto francuskog predsjednika na očekivani – i zasluženi – poziv Albaniji i Sjevernoj Makedoniji za pristupanje pregovorima o pridruženju Evropskoj uniji potakao je talas euroskepticizma. Njegova poruka je: ako Sjeverna Makedonija ni nakon pristajanja na promjenu imena nije dobila „zeleno svjetlo“, šta da očekuju ostale zapadnobalkanske države?

Posustajanje ili odustajanje od projekta priključenja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji bio bi pogrešan odgovor na francuski stav o odgađanju daljeg proširenja Unije dok se ona sama ne reformiše i dok se ne osigura da nove članice ne doprinose širenju „migrantske krize“. Ispunjavanje uslova za pridruženje Uniji nije, naime, tek ugađanje briselskoj birokratiji: ono je – prije svega – put ugrađivanja evropskih vrijednosti u zakonodavstvo i praksu država koje teže pridruženju.

Bosna i Hercegovina, recimo, za početak ima 14 prioritetnih zadataka popisanih u Mišljenju Evropske komisije a da u višemjesečnim blokadama državnih institucija nije ništa uradila na njihovom ispunjavanju. To je dugoročan proces i bilo bi porazno ako – u zaokupljenosti francuskim vetom – region ne uradi svoj dio posla prije nego Francuska pokaže kako će provesti vlastitu viziju pridruženja zapadnobalkanskih država – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjevere Makedonije i Srbije – Evropskoj uniji.

Slično je i sa „euroatlantskom dimenzijom“ bosanskohercegovačke budućnosti.

Zapaljiva debata o tome šta znači očekivano dostavljanje Programa reformi odbrane u Bosni i Hercegovini u sjedište NATO-a u Briselu – je li to isto kao i Godišnji nacionalni plan kojim se aktivira približavanje NATO-u – potiskuje u drugi plan jedino značajno pitanje: Da li Bosna i Hercegovina provođenjem reformi odbrane istovremeno unapređuje svoju osposobljenost za pridruženje zapadnom vojnom savezu?

Dodikovo ponavljanje i ovih dana ruske formule kako „euroatlantska perspektiva nije jedina alternativa“ za Bosnu i Hercegovinu postavlja pred zapadnobalkanske zemlje jednostavan izbor: Istok ili Zapad?

Podijeli

2 0 komentara

  1. FAJTER
    FAJTER 05 Decembra, 18:34

    KEMO NABRAJAŠ KOSOVO ZAJEDNO SA OSTALIM DRŽAVAMA BALKANA KAO RAVNOPRAVNO A BIH NAPRIMJER NIJE PRIZNALA KOSOVO ALI TEBI TO NESMETA DA BI NAPAKOSTIO SRBIMA.
    2.REPUBLIKA SRPSKA JE DRŽAVA MNOGO VIŠPE NEGO KOSOVO.
    3.BOLI NAS UVO ŠTA JE REKAO POMPEO.
    4.OTPISANI ĆE UVIJEK BITI OTPISANI,NA ČELU SA ŽELJKOM KOMŠIĆEM I ON JE PREDSTAVNIK HRVATA U BIH SAMO DO ČEKRČIĆA ,DOKLE INAČE MOŽE DA DOBACI TA “VISOKOUMNA SARAJEVSKOČARŠIJSKA POLITIKA. PITAJ HRVATE U HRVATSKIM MJESTIMA U BIH ILI U HRVATSKOJ ILI U DIJASPORI.E TAJ ODGOVOR JE BITAN KEMO KURSPAHIĆU. ŠTO SE TIČE ZAVNOBIHA STVARNO ĆEMO MI SRBI UBRZO U GAŠIĆA KUĆI GDJE JE KOMUNISTIČKA KLIKA NEŠTO BALJEZGALA O BOSNI KOJA JE MOGLA BITI SAMO U JUGOSLAVIJI I TO NA SILU,A POŠTO JUGE NEMA, NEMA NI BIH.MORAMO SAZVATI SKUPŠTINU JER SU JE SRBI DRŽALI I 1943-e I UKINUTI TO.MENI KAO ROĐENOM MRKONJIČAKU A VEĆINI MOKIH SUGRAĐANA TO NIŠTA NEZNAŽI PA NEVIDIM SA KOJIM PRAVOM ZNAČI NEŠTO VAMA ONO ŠTO JE SAMO NAŠE UZ IZUZETKENPR OSMANA KARABEGOVIĆA,MEŠE SELIMOVIĆA I DRUGIH KOJE STE VI PROTJERALI IZ SARAJEVA I VAŠI ŠOVINISTIČKI KOMUNISTI ISKLJUČILI IZ PARTIJE ZATO ŠTO SU SE OSJEĆALI ILI PISALI SRBIMA.GDJE JE UMRO OSMAN KARABEGOVIĆ.PA U BEOGRADU,JER U SARAJEVU NIJE IMAO MJESTA JER MU JE ŽENA BILA LJUBICA A SIN AMBASADOR SRJ U IRAKU.OSMANU, PRAVOM BORCU ZA RAVNOPRAVNOST KOJEM NIJEDAN DRUGI MUSLIMAN U BIH NIJE BIO NI DO KOLJENA I KOJI NIJE ŠTEDIO NI SRBE NI HRVATE VEĆ GOVORIO PO PRAVDI BOGA NIJE SARAJEVO OPROSTILO ŠTO JE PISAO I GOVORIO O MUSLIMANSKOM BEGOVATU I NJIHOVOJ BORBI SAMO ZA SVOJU GUZICU A NE ZA NAROD.E KEMO,KEMO NEMOŽEŠ NI TI DOBSCITI DSALJE OD ČEKRČIĆA.

    Odgovori
  2. FAJTER
    FAJTER 05 Decembra, 18:37

    P.S.IZVINJAVAM SE ZA PAR SLOVNIH GREŠAKA

    Odgovori

Napiši komentar

Kliknite ovdje da poništite odgovor.

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku