Kliker.info

Dok su političarima, svima odreda, u javnim istupima puna  usta priče o reformama koje samo što nisu stigle, u njihovim međusobnim razgovorima, nakon što provjere tko je sve za stolom i jesu li vrata dobro zatvorena, najviše se priča o personalnim rješenjima za ovu ili onu funkciju.

Tek rijetki se usude javno izaći s onim o čemu se šapuće i tajno priča. Upravo to je učinio  Željko Komšić, predsjednik DF-a i zastupnik u Parlamentu BiH – otkrio je da se već ispunjava kadrovska križaljka za buduće opće izbore, konkretno za Predsjedništvo BiH.

Glavni motor

Komšić nije ništa pogriješio ako je suditi po onome što se već desetak dana priča u ozbiljnim političkim krugovima. Po njima, šefovi SDA i SBB-a Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić u svojim razgovorima u četiri oka nisu zaobišli sljedeće izbore za članove Predsjedništva BiH. Izetbegović koji je u izravnoj utrci 2010. i 2014. godine pobijedio Radončića, ne može se kandidirati, ali može Radončić po treći put.

Navodno, njegovu kandidaturu podržali bi Izetbegović i SDA, a u sklopu dogovora o koaliciji sa SBB-om. Njih dvojica su zakopali ratne sjekire kojima su mahali i dogovorili koaliciju SDA – SBB, javno su to i priopćili i ostalo je da je potpišu svojim potpisima kako bi postala službena.

Kako će ta koalicija funkcionirati, potpuna je nepoznanica  osim da bi joj glavni motor mogao biti upravo interni dogovor šefova SDA i SBB-a, uključujući i njihove osobne interese. Istina,  u nekim političkim krugovima pa čak i u samom SDA-u posljednjih dana  može se čuti da bi do odrona na putu moglo doći i prije nego što koalicija uopće zaživi s obzirom na nisku razinu međusobnog  povjerenja između Izetbegovića i Radončića.

Nesporno je da se njih dvojica odlično, do i detalje poznaju i činjenica je da u sebi još drže  sve što  jedan o drugom znaju. Kako god, ako krenu zajedno, izvjesno je da Radončić uz obilatu pomoć Izetbegovića  imati dobru priliku da pobijedi na sljedećim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. SDA će svakako imati svog kandidata za tu funkciju, moguće da to bude Denis Zvizdić, ali to ne mora ništa značiti. Ne treba zaboraviti da je svojedobno na izborima za člana Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pobijedio Sulejmana Tihića, predsjednika SDA uglavnom zahvaljujući glasovima članova SDA.

Ne bi bilo veliko iznenađenje da kandidat  za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bude i Zlatko Lagumdžija koji se povukao s političke scene, ali je ostao utjecajan u SDP-u, ali i SDA-u s obzirom na jake veze s Izetbegovićem, čak se priča da se šef SDA o svim važnijim pitanjima s njim konzultira. Lagumdžija , bez obzira na krupne greške koje je napravio nakon izbora 2010. godine koje su dovele i do pada SDP-a, važi za političara koji se može nositi u borbi za državu,  s problemima i političkim protivnicima, ipak je  neopravdano je postavljen kao glavna meta za odstrjel pa u njega žestoko gađaju čak i pojedinci iz SDP-a koji su isključivo zahvaljujući njemu dobili funkcije, a time  moć i raznorazne osobne privilegije – od financijskih do svih drugih.

Dodik u igri

Sasvim je izvjesno je da će na sljedećim izborima  kandidat HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti Dragan Čović i eventualnom pobjedom dobiti   i drugi mandat na toj funkciji. Međutim, Željko Komšić   javno je najavio mogućnost da se kandidira što bi svakako utrku učinilo neizvjesnom, a Čoviću „zagorčalo i život učinilo neizvjesnim“.

Kombinacije se uvelike prave i u Republici Srpskoj. Naši izvori iz Banje Luke kažu da bi na narednim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda SDS mogao kandidirati svog predsjednika Mladena Bosića. Iz istih izvora došla nam je i informacija koja se, ali samo na prvi  pogled čini nestvarnom – kandidat SNSD-a mogao bi biti niko drugi nego Milorad Dodik naravno pod uvjetom da se ne ostvari odluka, odnosno deklaracija te stranke po kojoj će ,ako se Republici Srpskoj ne vrate nadležnosti, 2018. godine biti raspisan referendum o nezavisnosti RS-a.

Dodik se ne može ponovno kandidirati za predsjednika RS-a jer „ispucava“ drugi mandat. Naravno, u međuvremenu se mogu, ako treba i „na mišiće“ promijeniti zakonske i ustavne odredbe kako bi se njemu i njegovim željama udovoljilo utoliko više što on nema namjeru da se skloni s političke scene. Funkciju člana Predsjedništva BiH, kažu naši banjolučki izvori, on bi prihvatio jer bi mu osigurala da i dalje vlada Republikom Srpskom, ali i da „upravlja državom i prekraja je po osobnoj mjeri“.

Ono što je u ovom trenutku najveća nepoznanica je kada će se održati opći izbori. Trebali bi biti za tri godine, ali  postoje inicijative i prijedlozi da se promijeni Izborni zakon BiH i da se održe  u listopadu iduće godine, zajedno s redovnim lokalnim izborima čime bi se prekinula dosadašnja praksa da je u BiH svaka druga godina izborna. Prema zakonskim popisima, izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije datuma održavanja, a to znači da bi Parlament BiH morao promijeniti Izborni zakon najkasnije do travnja iduće godine. Iz nekih političkih stranka, već stižu poruke da će rasprave o tome biti žestoke, ali se detalji i namjere još ne priopćavaju.

Duraković umjesto Jerlagića?

Jučer je sarajevskom „političkom čaršijom“ počela kružiti priča da bi na čelu Stranke za BiH moglo doći do promjene – umjesto Amera Jerlagića predsjednik će biti akademik Esad Duraković. Navodno, iza toga stoji Haris Silajdžić koji je u toj stranci i dalje najutjecajniji, a koji nije zadovoljan koalicijama koje se najavljuju, posebno onom SDA- SBB – Stranka za BiH – A-SDA.

Akademik Esad Duraković ima moćan autoritet i rejting ne samo u znanstvenim i političkim krugovima, nego i u ukupnoj javnosti, a njegovi javni istupi  prate se s punom pažnjom. Prema tim jučerašnjim pričama, Duraković bi na sljedećim općim izborima bio kandidat Stranke za BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

(Kliker.info-Dnevni list)