Izvještaj američkog Senata : Mogli smo ubiti Osamu bin Ladena 2001. godine
Osama bin Laden bio je stjeran u kut i na nišanu američkih trupa u afganistanskim planinama Tora Bora krajem 2001. godine, kad je američki vojni vrh odlučio da ne napadne vođu al-Qa’ide usprkos tome što su snage samo čekale zeleno svjetlo, objavljeno je u najnovijem izvješću američkog Senata.kako je promašaj da se ubije ili uhiti Osamu bin Ladena u prosincu 2001., tri mjeseca nakon napada na SAD 11. septembra , imao dugoročne i katastrofalne posljedice. Bin Ladenov bijeg postavio je temelje današnjim nemirima u Afganistanu i pokretu otpora, te rasplamsao međunarodne sukobe koji sada ugrožavaju Pakistan, navodi se u izvješću koje će biti objavljeno danas.“Kada smo krenuli u rat, manje od mjesec dana nakon napada 11. septembra, cilj je bio uništiti al-Qa’idu i ubiti ili uhititi njezina vođu Osamu bin Ladena i ostale visoke dužnosnike te terorističke mreže. Naša nesposobnost da završimo posao krajem 2001. dovela je do današnjih sukoba koji ne samo da ugrožavaju naše vojnike, nego ugrožavaju i stabilnost vitalne regije”, piše u uvodu izvještaja senator John Kerry, predsjednik Odbora. Dokument naslova “Prisjećanje na Toru Boru: kako smo podbacili u hvatanju Bin Ladena i zašto je to danas bitno” trebao bi ponuditi neke odgovore za predsjednika Baracka Obamu koji se sprema poslati dodatnih 30.000 vojnika u Afganistan.
<!–
if(typeof(google_adnum)=="undefined"){var google_adnum = 0;}
function google_ad_request_done(google_ads) {
var s = '';
var i;
if (google_ads.length == 0) {
return;
}
if (google_ads.length == 1) {
s += '
‘;
} else if (google_ads.length > 1) {
s += ‘
‘;
if (google_ads[0].bidtype == “CPC”) { google_adnum = google_adnum + google_ads.length;
}
}
document.write(s);
return;
}
google_ad_client = ‘pub-6170662397256706’;
google_ad_channel = ‘6838147548’;
google_ad_output = ‘js’;
google_max_num_ads = ‘3’;
google_ad_type = ‘text’;
google_feedback = ‘on’;
google_skip = google_adnum;
// –>
google_protectAndRun(“render_ads.js::google_render_ad”, google_handleError, google_render_ad);
Senator Kerry, demokratski kandidat za predsjednika u kampanji 2004. godine, već neko vrijeme upozorava da je administracija predsjednika Georgea W. Busha propustila svoju priliku da uhvati lidera al-Qa’ide i njegove zamjenike u vrijeme kad su bili u okruženju u planinskom području u istočnom Afganistanu.Izvješće Odbora za današnju situaciju u Afganistanu i Pakistanu najviše okrivljuje vojne čelnike koji su služili pod predsjednikom Georgeom W. Bushom. To su prije svega tadašnji ministar obrane Donald Rumsfeld i njegov glavni vojni general Tommy Franks.“Uklanjanje lidera al-Qa’ide s bojišta prije osam godina eliminiralo bi prijetnju ekstremista diljem svijeta. No odluka da ga se ne eliminira otvorila mu je vrata za bijeg u Pakistan i priliku da se profilira u simboličnu figuru koja i dalje privlači financijere i inspirira fanatike diljem svijeta”, navodi dalje senatski Odbor. Kategorički se tvrdi da se bin Laden skrivao u Tori Bori kad su Sjedinjene Države imale priliku izvesti munjeviti napad s nekoliko hiljada vojnika.“Pregled postojeće dokumentacije, vladinih izvješća i intervjua s glavnim sudionicima otklanja bilo kakve sumnje i jasno je da je Osama bin Laden već doslovce bio u našim rukama u Tori Bori”, piše u izvješću.“Stjeran u kut na jednom od najtežih terena na svijetu, zajedno s nekoliko stotina svojih ljudi, izdržao je neumorno bombardiranje američkih aviona.
Osam bin Laden očekivao je da će umrijeti. Njegova posljednja volja i oporuka, napisani 14. prosinca 2001., otkrivaju njegov fatalizam. Napisao je svojim ženama da se ne udaju ponovo i ispričao se svojoj djeci što je svoj život posvetio džihadu”, dalje se navodi.No, onaj završni udarac nikada nije stigao. Američkim trupama naređeno je da ne blokiraju planinske puteve koji vode prema Pakistanu. Vojna američka sila, od snajperskih timova do marinaca, jednostavno je ostala čekati sa strane. Većina analitičara smatra da je i dan danas negdje u predjelu sjeverozapadnog Pakistana.Odluka da se ne izda naredba američkim trupama da krenu za Bin Ladenom ili blokiraju njegov bijeg bila je isključivo na Rumsfeldu, a iza sjene na Dicku Cheneyju, američkom potpredsjedniku, koji je vukao sve konce i koji je zaradio nadimak “Princ tame”.Rumsfeld je navodno u to vrijeme izrazio zabrinutost da bi prisutnost masovnih američkih snaga mogla izazvati odgovor al-Qa’ide i da zapravo nema dovoljno dokaza o tome gdje se nalazi najtraženiji čovjek na svijetu. (Kliker.info-JL)
Komentari