Kliker.info

Vlada spasa nije nikog spasila

„Vlada spasa se nameće kao jedino rješenje. Nešto se mora uraditi, ali osim ovih trebali bi biti učinjeni i konkretniji rezovi. Ovaj sistem  doživio je krah i u cijeli proces trebala bi se uključiti i međunarodna zajednica“, rekao je tada ekonomista Spoljnotrgovinske komore BiH, Duljko Hasić.

Međunarodna zajednica nije reagovala, vlade su uglavnom nastavile da rade na  starim pitanjima, uključujući i one nove nakon februarskih protesta. U cijeloj toj priči, velikih kredita od MMF-a, nezaposlenosti, pada društvenog proizvoda došao je maj i velike poplave koje su, prema nekim procjenama uništile, ionako slaba bh. preduzeća. Najteže su prošli stanovnici Maglaja, Doboja, Žepča, Bijeljine, Zvornika, Zavidovića ali i Banjaluke.

“Sve mi je potopljeno, sve što sam imala je bilo u vodi. Uzela sam svoje dijete, plivali smo u vodi. Bilo je strašno”, kaže jedna žena pogođena poplavama. Slična sudbina je zadesila je i druge: ”

“Sad me je i ovo snašlo od moje bijede i penzije od 200 maraka. Gdje ću sada, kuda ću. Sve je pod vodom.”

Izgubljena godina

“Za građane BiH je ovo izgubljena godina u svakom smislu a posebno u ekonomskom”, smatra ekonomista Damir Miljević. Upravo na tim poplavama, kaže Miljević, pokazalo se da vlast u BiH nije sposobna ni za kakve aktivnosti kada je riječ o zaštiti građana: „Na ekonomskom planu ništa se dobro nije dešavalo. Sada smo došli u situaciju da nam se kompletan finansijski sistem trese i vidjećemo kako će to ići dalje“.

Da zlo ne dolazi samo pokazalo se tri mjeseca kasnije kada su BiH, i to ista područja, pogodile nove poplave. Na hiljade domaćinstava bilo je pod vodom, vlast, odnosno ekipe civilne zaštite još jednom su nespremne dočekale i ovu elementarnu nepogodu. Klizišta koja su tada aktivirana i koja su uništila cijela naselja oko Tuzle, i danas su aktivna a stanovnici tih naselja do danas nemaju krov  nad glavom. Obećanja ima, ali ne i sredstava za realiziaciju projekata.

“Ovo je katastrofalna godina za sve pa i za poljoprivrednike. Imali smo poplave, stalne kiše, propadanje usjeva a imamo i pritisak EU za uvozom roba i zabranom izvoza iz BiH. Imali smo pritisak od Boga i pritisak EU, ne zna se ko nam je gore zlo donio”, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH.

užni tok pa ništa

Velikih projekata nije bilo, tačnije bilo ih je samo u najavama a jedan od najvećih koji je najavljivan kao budućnost RS-a je prolazaka kraka gasovoda “Južni tok” kroz ovaj entitet. Niko ne zna koliko je novca tačno uloženo u pripremni projekat, kao što je osnivanje kompanije „Gas-res“, zatim priprema infrastrukture, ali se procjenjuje da se radi o milionskim iznosima. Direktor ove kompanije Slobodan Puhalac ipak kaže da Republika Srpska ne odustaje od projekta: “Mi smo pred zaključenjem ugovora na osnovu sporazuma koji je potpisala predsjednica Vlade RS (Željka Cvijanović, ugovor potpisan u Moskvi par sedmica pred opšte izbore u BiH – op.a) oko trgovine prirodnim gasom. Dosadašnja ulaganja u RS po pitanju projekta Južni tok su veoma skromna i po angažovanju ljudi i po uloženim sredstvima i osnivačkim ulogom Vlade RS. Mi ne gubimo novac, mi gubimo šansu. To je suština,” kaže Puhalac.

Suština je ipak da Južnog toka neće biti, bar ne onog kroz RS i da vlast treba sa tim hitno da se pomiri, kao i sa činjenicom da predstoji dug period ekonomskog opravka, ukoliko se vlasti na svim nivoima za to odluče. To znači velike rezove u svim oblastima samo je pitanje gdje će konkretno MMF tražiti uštede, kako bi odobrio narednu tranšu kredita, koja je u ovom trenutku neophodna za funkcionisanje vlasti.

Nastavljen trend zaduženja, EU ne vjeruje domaćim vlastima

“U ovoj godini nastavljen je trend zaduživanja u cilju krpljenja budžetskh rupa a još gora situacija je kada je riječ o prikupljanju PDV-a. Vlasti na svim nivoima rješenje su pronašle u novom zaduživanju koje je podržavao MMF. Istovremeno, nevjerovatno je koliko je administracija na svim nivoima u BiH nezainteresovana, tako da smo došli u situaciju da se finansijska pomoć Evropske komisije, kada je riječ o poplavama, transverira kroz međunarodne organizacije, zbog nepovjerenja prema domaćim vlastima”.

U 2014. godini radnik je trebao biti u prvom planu i sa aspekta izmjene Zakona o radu, na šta je MMF vršio pritisak tokom cijele godine. Poslodavci su uvjereni da zakon treba mijenjati dok sindikalci ne žele ni da čuju s obzirom na to da se, kako kažu, na taj način smanjuju prava radnika koja su ionako na niskom nivou. Početak naredne godine rezervisan je za rješenje ovog pitanja.

“Ova godina nije bila ona u kojoj su poboljšana prava radnika. Očekujemo nasrtaj na radno zakonodavstvo i sindikati će stati na put takvim namjerama jer izmjene će dodatno napraviti redukciju radničkih prava a neće doći do novih zapošljavanja. Godinu iza nas ne vidimo kao pozitivnu, ali u 2015. godini mogu se očekivati puno gore stvari. Međutim mi smo tu da takvo stanje spriječimo. Vjerujem da ćemo uspjeti a vlastima poručujemo da se `kane ćorava posla. Nećemo prihvatiti da radimo za prosječnu platu ispod 400 eura, što je konačni plan”, kaže potpredsjednik Saveza sindikata BiH, Selvedin Šatorović.

(Kliker.info-DW)