hamburger-icon

Kliker.info

Izbori o budućnosti nakon Bexita : Britanci na biralištima u sjenci oružanih napada

Izbori o budućnosti nakon Bexita : Britanci na biralištima u sjenci oružanih napada

08 Juna
07:47 2017

U Britaniji se održavaju vanredni parlamentarni izbori, u sjenci dva oružana napada koja su se dogodila tokom predizborne kampanje, a ishod glasanja će odrediti ko će oblikovati budućnost Ujedinjenog Kraljevstva nakon istupanja iz EU.

Birališta su otvorena u 07:00 po lokalnom vremenu, a Britanci će se do 22:00 sata opredjeljivati između 3.303 kandidata u 650 izbornih okruga širom zemlje, koliko ima mjesta u Donjem domu parlamenta. To znači da je za apsolutnu većinu potrebno 326 poslanika, prenosi AFP.

Pravo glasa imaju punoljetni Britanci, zatim državljani Republike Irske i zemalja Commonwealtha, kao i Britanci i Irci iz Sjeverne Irske koji žive u inostranstvu, a koji su registrirani na biračkom spisku u Britaniji u posljednjih 15 godina, podsjeća agencija Tanjug.

U trci su glavne stranke – Konzervativna stranka desnog centra, na čelu sa premijerkom Theresom May i ljevičarska Laburistička partija koju predvodi Jeremy Corbyn. Za njima slijede Liberalno-demokratska stranka lijevog centra, zatim populistička i euroskeptična Stranka za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva, i ljevičarski orijentirana Zelena stranka.

Na prethodnim opštim izborima 2015. godine, mjesta u parlamentu osvojile su i Škotska nacionalna partija (na lijevom krilu), Velška nacionalistička partija Plaid Cymru i četiri stranke iz Sjeverne Irske.

Konzervativci u prednosti

Ankete nagovještavaju da su konzervativci na putu ka pobjedi, ali da bi i laburisti mogli formirati vladu uz podršku manjih ljevičarskih partija.

Britance najviše zanima kako će nova garnitura na vlasti rješavati pitanja Brexita, terorizma, nacionalne zdravstvene službe, imigracije i ekonomije.

Uoči glasanja, istraživanja javnog mišljenja pokazuju, zapravo, da bi trka mogla biti znatno “tješnja” nego što je predviđano kada je May raspisala izbore prije šest sedmica, ali i nagovještavaju da njena pozicija premijerke – ostaje sigurna.

Dok prema nekim najnovijim anketama vladajuća partija prednjači u odnosu na laburiste za samo jedan procentni poen, neke pak predviđaju da konzervativci čak uopće neće osvojiti većinu, što bi značilo da bi im bila potrebna podrška još jedne stranke da bi vladali.

Međutim, pitanje je koliko se rezultatima anketa može vjerovati, s obzirom na to da su na prethodnim izborima održanim prije samo dvije godine, prognoze instituta za istraživanje javnog mišljenja bile prilično pogrešne, što je bio slučaj i godinu dana kasnije, prilikom referenduma o Brexitu.

Mnogi smatraju da May ima dvije glavne prednosti – šansu da osigura “snažno i stabilno liderstvo za Brexit” i činjenicu da njenog rivala, lidera laburista Jeremyja Corbyna, mnogi glasači vide kao slabog i nesposobnog.

Direktni izbor poslanika

Konzervativna premijerka, koja je došla na vlast bez izbora prošle godine, nakon što je njen prethodnik David Cameron podnio ostavku, iznenadno je u aprilu raspisala izbore tri godine prije roka, i to poslije samo godinu dana na čelu britanske Vlade.

May, koja je imala “tanku” radnu većinu od samo 17 poslanika u trenutku kada je prethodni saziv parlamenta raspušten, raspisala je izbore u nastojanju da osnaži svoju poziciju na pragu pregovora o Brexitu.

Po britanskom izbornom sistemu, kandidat sa najvećim brojem glasova u svakom izbornom okrugu postaje poslanik.

Ovakav sistem otežava manjim strankama da povećaju svoje učešće u parlamentu, ali manje partije čija je podrška skoncentrirana u ključnim izbornim okruzima – kao što je Škotska nacionalistička stranka – mogle bi dobro proći, navodi AFP.

Iako je fokus na partijskim liderima, glasači ne biraju direktno premijera, već samo lokalne poslanike.

Novi saziv parlamenta bira se na maksimalno pet godina, što znači da će naredni izbori morati biti održani najkasnije do juna 2022.

Od glasanja Britanaca zavisit će ko će pregovarati o izlasku Britanije iz EU u naredne dvije godine, ali i o snazi mandata koji će vlada imati u parlamentu u narednih pet godina.

Uz to, novi britanski lider morat će se uhvatiti u koštac s posljedicama oružana napada u središtu londonskog noćnog života u subotu navečer, što je bio treći napad u toj zemlji za manje od tri mjeseca.

Prebrojavanje glasova počet će odmah nakon što se birališta zatvore i do 9. juna ujutro bit će jasno ko je pobijedio.

O Brexitu iza 19. juna

Kraljica Elizabeta Druga će potom, što je prije moguće, zatražiti od lidera partije koja ima najviše izgleda za osiguravanje većine u Donjem domu parlamenta, da postane premijer i formira novu administraciju.

Parlament će se 13. juna sastati da izabere svog novog predsjednika, a tada će i poslanici položiti zakletvu.

Kraljica će 19. juna zvanično proglasiti početak rada novog parlamenta, kada će pročitati program svoje vlade za predstojeću parlamentarnu godinu.

U sedmici koja počinje 19. juna, počet će i pregovori o Brexitu.

(Kliker.info-agencije)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku