Izbjeglice koje iz Srbije pokušavaju preći u BiH : Bh. policija nas prisilno vraća u Drinu
Izbjeglice i migranti, vraćeni iz BiH u Srbiju nakon pokušaja prelaska granice, za DW su nedavno ispričali da za smrt nekoliko njihovih prijatelja krive bh. policiju. Reporterke DW su istražile šta se tu dešava.
Banja Koviljača i Mali Zvornik kraj Drine, mjesta su odakle brojne izbjeglice kreću na put ka Bosni, posljednjoj tački prije ulaska u zemlje Evropske Unije kojima teže. Zbog ilegalnog prelaza rizikuju sve, prije svega živote, jer Drina može biti opasna. Pliva se noću da ih ne bi uhvatila granična policija Bosne i Hercegovine.
Policiji neko i promakne, ali oni koje policajci uhvate i vrate u Srbiju tvrde da to nekada bude vrlo nemilosrdno. Desetak momaka koji borave na napuštenoj željezničkoj stanici u Banji Koviljači, koji su do sada tri puta bili vraćani u Srbiju, ispričali su DW da je prelazak Drine za trojicu njihovih prijatelja završio kobno.
„Oni koji imaju novca, idu organizovano čamcima. Mi nemamo novca, moramo sami. Ali bosanska policija je strašna prema nama. Posljednji put su gurnuli trojicu u Drinu, a oni nisu znali da plivaju. Udavili su se. Mrtvi su!”, ispričali su tada.
Rijeka Drina – granica između Srbije i BiH koja prolazi teritorijom entiteta Republika Srpska
Istu grupu migranata vrate i po 22 puta u toku jednog dana
Na pitanja da li je to istina, granična policija Bosne i Hercegovine je dala zvaničan odgovor redakciji DW u kome insistira da se rukovodi konvencijama kojima se štite prava i slobode migranata i da oni ne vraćaju migrante, ali ih odvraćaju od prelaska.
„Policijski službenici granične policije BiH ne obavljaju vraćanje migranata, što je u nadleženosti Službe za poslove sa strancima BiH, već primjenom odredbi Zakona o graničnoj kontroli odvraćaju migrante koji preko rijeke Drine pokušavaju preći iz Republike Srbije u BiH. Tokom odvraćanja nezakonitih migranata, policijski službenici ne koriste silu, već upotrebom svjetlosnih i zvučnih signala na službenim vozilima i samom svojom nadležnošću na obali rijeke upozoravaju migrante na nezakonit prelazak državne granice”, stoji u odgovoru Franke Vican, glasnogovornice granične policije BiH.
Azilantski centar u Banji Koviljači
U opštini Zvornik u Republici Srpskoj, koja je najbliža mjestu prelaska Drine, nadležni kažu malo drugačije. A za svoj odgovor su upotrijebili i podatke te iste granične policije.
„Podaci za terena kažu da je to broj između 20 i 50 migranata dnevno. Nedavno su iz Granične policije BiH izjavili da istu grupu migranata znaju da vrate i po 22 puta u toku jednog dana“, kaže Danica Pelemiš-Subotić iz kabineta gradonačelnika Opštine Zvornik koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske.
Bili prisiljeni da preplivaju reku
O ovome se govori i sa srpske strane, i to ne tvrde samo vraćene izbjeglice. Upravnik Centra za azil u Banji Koviljači Robert Lestmajster izjavio je za vrijeme našeg posjeta tom kampu da je istina da su nekada pronađena četiri tijela u Drini. „Dobijali smo informacije od granične policije (Srbije) da su prije neka dva mjeseca, u razmaku od nekoliko dana, pronašli četiri tijela. Ko zna gdje je to bilo na kraju krajeva, i sad je moguće da se to tijelo zakačilo za granje uz obalu, pa ga je neko samo odgurnuo i onda on otplovi do nas, do našeg poteza”, rekao je Lestmajster. Takođe, kaže da ljudi preko gazova prelaze kanapom kada je vodostaj nizak, a nekada čamcem, ali da je granična policija BiH uvela znatno strože kontrole granica „Bilo je slučajeva da po stotinu ljudi uhvati i vrati nazad. Doduše, isto tako i preko vode. Bez puno zadržavanja, administracije, samo kažu vrati se isto tako kao što si i prešao. Bar smo tako mi čuli“, kaže Lestmajster, upravnik centra za azil Banja Koviljača.
Nevladine organizacije za ljudska prava koje se brinu o izbeglicama u BiH ne znaju sa sigurnošću da li su se neki od migranata zaista udavili u Drini. Ali su nam potvrdili slučajeve nasilnog vraćanja u Drinu. „Timovi DRC (Danish Refugee Council – Dansko vijeće za izbjeglice) zabilježili su 191 vraćanje s granice iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, u periodu od marta do oktobra 2020. Svih 191 osoba u pokretu izvjestilo je da je vraćeno u Srbiju preko rijeke Drine. Od tog broja njih 25 smjelo je da koristi čamce, a 166 bilo je prisiljeno da prepliva rijeku. Tokom prisilnog prelaska rijeke u obzir nisu uzete sposobnosti plivanja, fizičko stanje ljudi, starost, trenutni vremenski i uslovi u rijeci ili bilo koje drugo relevantno stanje koje bi moglo da utiče na prelazak rijeke. Osobe u pokretu su tvrdile da su među njima bile i osobe koje ne znaju plivati, osobe sa zdravstvenim tegobama i starije osobe”, navela je ova organizacija na upit Deutsche Welle.
„Samo mi nemojte lomiti noge!”
Dok bh. policija nerado govori o svojim postupcima prema izbjeglicama i migrantima u toj zemlji, o kršenju ljudskih prava i konvencija, nedavno je optužila policiju u Srbiji da svoje granice ne čuva uopšte. Takođe, Ministar unutrašnjih poslova Unsko-Sanskog kantona Nermin Kljajić, nedavno je za DW rekao da su nailazili na migrante vraćene sa hrvatske granice koji su bili maltretirani, bez ličnih stvari, čak bez odjeće. Potvrdila nam je to i organizacija DRC koja izvještava o kršenju ljudskih prava, o tzv. „push backovima” – prisilnim vraćanjima migranata nazad, kao i konkretno o nasilju bezbjednosnih snaga na granicama BiH prema izbjeglicama i migrantima. DRC navodi da se ti ljudi suočavaju s „nasilnim i ponižavajućim tretmanom, kao i uništavanjem ili krađom ličnih stvari”.
Tokom naše nedavne posjete kampu Miral na drugoj strani BiH, u Velikoj Kladuši, na samoj granici s Hrvatskom, gotovo da nije bilo migranta s kojim smo popričali, a da nam se nije požalio na nasilje hrvatske policije. Zulkar Nain iz Pakistana nam je tako ispričao da zna da je prelazak te granice ilegalan i da je u redu ako ga se vrati nazad u slučaju da ga uhvate. „Ali samo mi nemojte lomiti noge”, poručio je ovaj 31-godišnji migrant obazirući se na svoja iskustva s hrvatskom graničnom policijom.
(DW)
Komentari