Kliker.info

Veliko zanimanje javnosti i političkih faktora u BiH izazvala je najava mogućeg izglasavanja rezolucije u američkom Kongresu koja predviđa imenovanje specijalnog predstavnika SAD za zapadni Balkan, ali i neku vrstu revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U najkraćem, većina bh. lidera u izjavama i stavovima ne želi prejudicirati “dok ne vidi sadržaj deklaracije”, no, ipak, bošnjački, srpski i hrvatski zvaničnici ovakvu inicijativu dočekuju sa potpuno suprotnim stavovima.Pojedinci, poput Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH i potpredsjednika SDA, zaključuju da moguća promjena Dejtona prethodno mora osigurati saglasnost svih strana u BiH.

“Sve dok se ne postigne saglasnost o promjeni Dejtona neophodno je provoditi postojeći sporazum. Najveći problem Dejtona je njegova opstrukcija i neprovođenje, posebno Aneksa 7, pa aneksa 8 i 9. BiH treba da ide putem integracije i nema te promjene i reforme koje bi državu dalje reintegrisale i dijelile”, poručuje Džaferović.

Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik PDP-a, također ističe da nije upoznat s ovom inicijativom.

“Ali ako je tačno da ona postoji i da je takva, onda to pitanje treba uputiti Miloradu Dodiku i SNSD-u, a ne Ivaniću, PDP-u i Savezu za promjene. Jer politika koju je vodio Dodik posljednjih godina isprovocirala je ovakvu radnju”, zaključuje Ivanić.

Sam Dodik kaže kako je ovakva rezolucija moguća, te da on čak i nema ništa protiv “da se na nekom svjetskom nivou objektivno sagleda šta je urađeno i šta je poštovano od propisa, a šta nije”.

“U tom pogledu ja prihvatam ocjenu bilo kakvog nezavisnog tijela na nivou svijeta, čak i Amerike. Moramo vidjeti ko su predlagači i ako postoji politizacija toga, to onda unosi neko drugo svjetlo, ali BiH je moguće da se razvija i ide dalje samo na bazi Dejtona”, istakao je Dodik.

Dodao je kako nije protiv razgovora s drugim entitetom, te da pozdravlja stabilizaciju prilika u Federaciji BiH.

“Sve zavisi šta je namjera, ali ne bi bilo dobro da to bude iskorišteno za još jedno opravdavanje političkog nasilja visokih predstavnika na ovim prostorima”, zaključio je lider SNSD-a i predsjednik RS.

O rezoluciji, kako kaže, ništa nije čuo ni Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, koji zaključuje da će 20. godišnjicu Dejtona “razni pokušati da iskoriste kako bi ponovo otvorili priču o dejtonskom uređenju”.

“Mislim da je to loše jer bi to u fokus vratilo stvari koje, evidentno, u ovom trenutku nismo u mogućnosti da dogovorimo. Lično mislim da ko god to bude radio neće imati rezultat jer u ovom trenutku to nije dobro i nema uslova da se na bilo koji način ‘raspakiva’ osnova dejtonske strukture”, rekao je Bosić.

Zanimljivu opservaciju o ovom pitanju ima Reuf Bajrović, član Predsjedništva DF-a i vrstan poznavalac američke vanjske politike.

“Ovo je početak procesa koji je u zadnjih nekoliko sličnih pokušaja završio izbacivanjem dijela ‘o narodima’. Taj dio su ubacile organizacije koje predstavljaju dio hrvatske imigrantske zajednice u SAD, a šanse da će rezolucija biti usvojena u ovom obliku ravne su nuli. Ali ako i bude usvojena u nekoj formi, rezolucija neće promijeniti politiku SAD koja je protiv podjele BiH i FBiH”, ističe Bajrović.

On zaključuje da SAD već imaju specijalnog izaslanika za BiH, “koji se zove Morin Kormak i koji svoj posao radi odlično”.

Jedan od zvaničnika koji podržava najava ove rezolucije je Martin Raguž, lider HDZ 1990, koji nam se javio s puta iz Madrida. On ističe da je uloga SAD bila “krucijalna i strateška jer bez nje ne bi bilo Dejtona”.

“Smatram da je nakon 20 godina to dio odgovornosti koju SAD inače prakticiraju da vode jer postoje otvorena pitanja i konfrontacije. Mislim da je to dobra inicijativa”, zaključuje Raguž.

Stavove iz HDZ BiH danas nismo uspjeli dobiti, jer niko od zvaničnika ove stranke nije odgovarao na naše pozive.

(Kliker.info-NN)