I što sad : Grexit u Berlinu sve glasniji, Bruxelles nakon grčkog Ne šuti !
Nakon jasnog „NE“ Grka o daljim reformama, u CDU-u i CSU-u je sve više glasova koji zagovaraju Grexit. Kancelarka Merkel i predsjednik Hollande su brzo pokrenuli inicijativu za rješavanjem aktuelne grčke krize.Informacija objavljena iz ureda njemačke kancelarke je došla samo 15 minuta nakon zatvaranja glasačkih mjesta u Grčkoj.
U saopštenju se navodi da će njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak otputovati u Pariz gdje će se sastati sa francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom. U razgovoru sa francuskim predsjednikom će biti riječi o zajedničkoj ocjeni situacije nakon grčkog referenduma i nastavku tijesne njemačko-francuske saradnje o toj temi, navodi se u saopštenju.
Njemačka kancelarka je još u nedjelju naveče telefonom razgovarala sa francuskim predsjednikom i izjasnila se za vanredni samit zemalja eurozone koji bi trebao biti održan u utorak. Kancelarka se dugo borila za opstanak eurogrupe. Na drugoj strani se sada u Berlinu povećavaju glasovi, prije svega među članovima Unije (CDU/CSU), koji ne žele više imati posla sa grčkom vladom. Glasovi onih koji u Grčku više nisu željeli slati finansijsku pomoć se već u proteklih nekoliko sedmica nisu mogli nadjačati. Takvo odbijanje je sada pojačano.
Oštri tonovi iz CSU-a
Zamjenik Kluba poslanika CDU/CSU unije u njemačkom parlamentu, Bundestagu, Ralph Brinkhaus vidi slabe šanse za dalje pakete pomoći. „Za nas je važila i još uvijek važi deviza: pomoć za reforme.“ Ako nema tih reformi i ako grčka vlada za to ima podršku naroda, onda će zaista biti teško, poručio je Brinkhaus.
E, pa onda Grexit
Za poslanika CSU-a u Bundestagu Hansa Michelbacha referendum kao posljedicu može imati samo jedno: „Sada se mora postaviti pitanje da li će Grčkoj biti bolje izvan eurozone.“ Grčka je „nažalost izabrala put u samoizolaciju“. Zato više i ne postoje razlozi za dalje hitne kredite Evropske centralne banke, kazao je on.
Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble je još prije referenduma rekao da više ne isključuje mogućnost izlaska Grčke iz eurozone. Time bi Njemačka, međutim, bila na gubitku od nekoliko milijardi eura jer je garantovala za više od 80 milijardi eura grčkih kredita. Predsjednik Savezne banke Njemačke Jens Weidmann je od toga još u srijedu upozorio saveznu vladu. Grexit bi imao posljedice na dobit Bundesbanke, a time i budžetske planove ministra Schäublea, poručio je Weidmann.
SPD stvari također posmatra crno
Cipras je svoj narod uvjeravao da će se s jednim “ne” ojačati pregovaračka pozicija Grčke, kazao je Gabriel. Ali grčki šef vlade je u stvarnosti “srušio i posljednji most preko kojeg su se Evropa i Grčka mogle kretati u pravcu postizanja kompromisa.”Za šefa Zelenih Cema Özdemira to ne znači da Grčka sada više neće biti na dnevnom redu. Problem prezadužene zemlje će i dalje ostati problemi Evrope, kazao je on. „Grčka se ne može tek tako izbaciti iz Evrope“, rekao je Özdemir.
Lijevi se raduju
Samo jedna stranka zastupljena u Bundestagu je večeras pronašla druge riječi kako bi opisala ishod referenduma u Grčkoj. „U Evropi je danas pobijedila demokratija“, komentarisao je ishod referenduma u Grčkoj predsjednik Lijevih Bernd Riexinger. „Grkinje i Grci su se po drugi put odbranili od katastrofalne politike socijalnih kraćenja i privrednog pustošenja.” Rezultat je “‘ne’ pogrešnom liječenju koje bolesnika pravi još bolesnijim“, rekao je Riexinger.
U Bruxellesu službenih izjava od bilo koje od tri institucije koje su mjesecima bezuspješno pregovarale s grčkom vladom neposredno nakon referenduma još nema. Ali nakon što su Grci na referendumu poručili da neće prihvatiti prijedloge međunarodnih kreditora za daljnju pomoć, neslužbeno se moglo saznati da kreditori – euroskupina i Europska komisija – neće u ponedjeljak biti na raspolaganju za službene pregovore. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis je tokom provođenja referenduma najavio da je dogovor moguć u roku od 24 sata. To baš i nije vjerojatno, jer nema ničega oko čega bi se moglo pregovarati. Varoufakis je navečer jednim tweetom zatim ublažio svoju izjavu naglasivši da je koristio konjunktiv.
Očekuje se zahtjev iz Atene
Grčki premijer Alexis Tsipras je prošle srijede u jednom od njegovih pisama uputio zahtjev za trećim paketom pomoći od 29 milijardi eura i zatražio restrukturiranje svih dugova. Sada 18 ostalih ministara financija euroskupine prvo žele znati važi li još uvijek taj zahtjev i koje protuusluge Grčka može ponuditi. Sastanaka ministara financija euroskupine bi bilo moguće održati u utorak, poručeno je iz Bruxellesa. U ponedjeljak bi se, prema najavama, trebao održati pripremni sastanak državnih tajnika euroskupine. Kasnije tijekom tjedna bi se vjerojatno trebao održati i sastanak svih šefova vlada i država euroskupine ili čak svih članica Europske unije.
Postupak je (u biti) propisan
Svi ti sastanci, međutim, ne zamjenjuju prave pregovore na stručnoj razini koji su regulirani ugovorom o Europskom fondu za spas eura (ESM). Prema propisima o dodjeli kredita bi se morala procijeniti financijska situacija Grčke koja se naglo pogoršala otkad je prije pet mjeseci na vlast došla koalicija Syrize i Enela. ESM-ugovor, osim toga, predviđa da bi se s Grčkom morao sklopiti novi ugovor, u Grčkoj omraženi “Memorandum of Understanding”. Taj memorandum bi morao sadržavati i obećanja za provođenjem reformi i financijske prilagodbe zajmoprimca, dakle Grčke. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je prije održavanja referenduma najavio da bi se trebalo početi praktično s nule. Njemu je, osim toga, potreban i novi mandat Bundestaga za to. Ukoliko sve bude dobro prolazilo, navode EU diplomati, onda bi svi ti koraci trebali trajati dva do tri tjedna.
Merkel najprije ide u Pariz
U ponedjeljak poslijepodne njemačka kancelarka Angela Merkel se želi najprije sastati s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom kako bi s njim porazgovarala o narednim koracima. Merkel i Hollande su se proteklih tjedana više puta osobno sastali s grčkim premijerom Tsiprasom i uzalud se trudili da postignu dogovor s njim. U javnim nastupima pred referendum je grčki premijer govorio o ucjenjivanju od strane dosadašnjih kreditora. Grčki ministar financija je europske partnere čak nazvao teroristima. To, prema viđenju EU diplomata, nije baš doprinijelo napretku budućih pregovora.
Schulz Grke vidi izvan eurozone
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je u jednom radijskom intervjuu kazao da će Grčka sada vjerojatno morati istupiti iz zajedničke monetarne unije. “To je zasigurno tako, ali će i nakon referenduma – ako se izjasne protiv – morati uvesti neku drugu valutu jer im euro više neće biti na raspolaganju kao platno sredstvo. A kako onda žele isplaćivati plaće? Kako mirovine? Samo u onom trenutku u kojemu netko uvede novu valutu, tada istupa iz eurozone”, kazao je Schulz prije referenduma u intervjuu za Deutschlandfunk. Schulz, koji je također proteklih mjeseci osobno razgovarao s Tsiprasom, u slučaju negativnog rezultata referenduma nije više vidio temelja za daljnje pregovore. Kazao je da u tom slučaju u obzir dolaze hitni krediti Europske unije za opskrbu stanovništva.
Samo ESB može Grke držati iznad vode
Vijeće ESB-a Grčku vjerojatno neće prepustiti samoj sebi. Iz te institucije je poručeno da će se Ateni ponuditi više pomoći ukoliko to bude potrebno. Grčka vlada je u nedjelju navečer odbila špekulirati o uvođenju paralelne valute ili vladinih obveznica za platni promet unutar Grčke.
Propisi o dodjeljivanju kredita ESM-a također predviđaju da se u pregovore mora “po mogućnosti” uključiti i Međunarodni monetarni fond (MMF). No, kako MMF Grčku vidi kao zakašnjelog dužnika, mala je vjerojatnost da bi se MMF mogao doista uključiti u takve pregovore. Grčka, naime, u utorak MMF-u nije u propisanom roku vratila kreditnu ratu u visini od 1,55 milijarde eura.
(Kliker.info-DW)
Komentari