Hrvatska proglaąšena agresorom na BiH : Prliću 25, Stojiću i Praljku 20 godina zatvora
Šestorica optuženih obavljali su najviše političke i vojne funkcije u vodstvu Herceg-Bosne tokom perioda na koji se odnosi optužnica. Prema optužnici, kao predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), i kasnije predsjednik vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Jadranko Prlić je bio jedan od najmoćnijih funkcionera u vlastima bosanskih Hrvata u vrijeme na koje se optužnica odnosi. Bruno Stojić je bio načelnik Odjela obrane HVO-a. Prema optužnici, Slobodan Praljak je istovremeno obavljao funkciju visokog časnika Hrvatske vojske, pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Hrvatske pri vladi i oružanim snagama HVO-a i kasnije komandanta Glavnog stožera, i imao istaknutu ulogu u obezbjeđivanju naoružanja i municije za snage HVO-a i, te direktno ili indirektno komandovao snagama HVO-a i njegovim operacijama u BiH. U optužnici se navodi da je, kao načelnik Glavnog stožera HVO-a i kasnije kao zamjenik vrhovnog zapovjednika snaga HVO-a, Milivoj Petković de jure i/ili de facto rukovodio i komandovao oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a, dok je Valentin Ćorić, kao načelnik Uprave vojne policije, imao ključnu ulogu u uspostavljanju, rukovođenju i operacijama Vojne policije HVO-a. Berislav Pušić je bio načelnik Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba i predsjednik komisije zadužene za sve zatvore i zatočeničke objekte HVO-a.
Pretresno vijeće je razmatralo dokaze o većem broju krivičnih djela koje je naveo tužilac. Ova djela uključuju primjenu sile, zastrašivanje i teror provođenjem masovnih hapšenja bosanskih Muslimana koji su nakon toga bili ubijeni, premlaćivani, seksualno napadani i na druge načine zlostavljani. Tokom napada na muslimanske gradove, sela i naselja vršeno je sistematsko granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima. Imovina muslimanskih civila je uništavana da bi se obezbijedilo da ne dođe do povratka stanovništva. Otvarani su zatočenički objekti u kojima su zatočavani bosanski Muslimani, među kojima su bili žene, djeca i starije osobe. Oni su često držani u užasnim uslovima i uskraćivane su im osnovne ljudske potrepštine, kao što su odgovarajuća ishrana, voda i zravstvena njega. Mnogi zatočenici su bili prisiljeni na fizički rad ili na prikupljanje leševa u opasnim borbenim situacijama.Prvobitna optužnica protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića potvrđena je 4. marta 2004. i objelodanjena 2. aprila 2004. Sva šestorica optuženih su se predali 5. aprila 2004. Tokom prvog stupanja pred sud 6. aprila 2004., svi su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj od optužbi.Suđenje je počelo 26. aprila 2006. Tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 24. januara 2008. nakon što je pozvalo 145 svjedoka. Izvođenje dokaza odbrane je počelo 5. maja 2008. i zvanično završeno 17. maja 2010. nakon što je pozvan 61 svjedok. Završne riječi su iznošene od 7. februara do 2. marta 2011. Ukupan broj sudskih dana je 465.
Haaški sud (ICTY) zaključio je također da su šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata u BiH, zajedno s političkim i vojnim vodstvom Hrvatske, bili članovi udruženog zločinačkog pothvata (UZP) čiji je krajnji cilj bila uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripojenje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda.Prema mišljenju većine sudaca, taj je entitet trebalo ili pripojiti Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH ili bi on postao neovisna država unutar BiH, koja bi bila tijesno povezana s Hrvatskom. Vodstvo Hrvatske zajednice Herceg Bosne, među njima Mate Boban i čelnici Hrvatske, uključujući Franju Tuđmana ocijenili su da je za uspostavu hrvatskog entiteta neophodno promijeniti sastav stanovništva na tom teritoriju, zaključili su suci. U ostvarivanju cilja UZP-a, Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Čorić, Milivoj Petković, Bruno Stojić i Berislav Pušić postigli su međusobni dogovor. Iz činjeničkih i pravnih zaključaka proizlazi da su se tijela i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarenja ciljeva UZP-a, odlučililo je sudsko vijeće donoseći presudu u postupku "Prlić i drugi". (Kliker.info-Fena)
Komentari