Kliker.info

Političari koji zagovaraju referendum u Republici Srpskoj će učiniti sve da destabilizuju BiH, kaže u intervjuu za RSE član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Referendum, podsjeća Silajdžić, nije ustavan, ali tvrdi kako je "očigledno da, kao i za vrijeme rata, imaju potporu u međunarodnim krugovima za to",kaže u intervjuu za RSE član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

RSE: Gospodine Silajdžiću, iz svih propalih inicijativa tokom 2009. godine, stiče se utisak da se bh. lideri ne mogu dogovoriti – kako sami, tako ni uz posredstvo stranaca. Zašto?

Silajdžić: Ovo što se dešava i što traži međunarodna zajednica od nas – kao što je ovaj butmirski proces – daleko je ispod Dejtonskog sporazuma. Što se promjene Ustava tiče, sve evropske institucije, i američke, rekle su da postoji samo jedan problem: entitetsko glasanje. Sada ću govoriti kao predsjednik Stranke za BiH. Mi tražimo upravo to što sve te institucije kažu. Ne možemo prihvatiti nikakvu reformu Ustava ukoliko se barem ne podigne na nivo Dejtona. To entitetsko glasanje koje svi smatraju osnovnom preprekom za funkcionisanje zemlje, da otklonimo. Međutim, to se nijednog trenutka i nijednim slovom ne pojavljuje u Butmirskom sporazumu, ali se zato pojavljuje podjela državne imovine. Onda smo vodili pravnu bitku i dobili je jer imamo i Ustav i presedane koji jasno kažu da je to državna imovina. Zašto dijeliti državnu imovinu, to je drugo pitanje. Državnu imovinu treba podijeliti da bi otišao OHR. Dakle, imamo zahtjeve od stranaka iz Republike Srpske koje traže da se ne pominje entitetsko glasanje, koje traže da OHR ode, koje traže da se podijeli državna imovina, koje traže da odu sudije. Svi ti zahtjevi su ispoštovani. Odgovor na vaše pitanje – što se mi to nismo dogovorili – je da se možemo dogovoriti samo tako da i mi potpišemo to što prihvata međunarodna zajednica, a to je da se ispoštuje ama baš svaki zahtjev, što konačno vodi, naravno, ne samo podjeli BiH, nego, po njihovim željama, i nestanku BiH.

RSE: Posjeta Turskoj protumačena je i kao vaš pristanak na stvaranje svebošnjačke koalicije. Da li je uopšte moguće ujednačavanje stavova pod okriljem treće strane?

Silajdžić: Turska smeta ovdje, jer treba riješiti pitanja ovako kako sam ih nabrojao. Turska se tome protivi. Ne vidim zašto ne bi bila Turska angažovana kao i sve druge zemlje, uostalom, članica je PIC-a itd. Jednostavno se radi o tome da se, nažalost, u nekim krugovima nastavlja politika prema BiH. Možda ste imali priliku čitati Klintonove zapise u kojima je jasno rekao da su evropska međunarodna zajednica, i rekao je tačno ko, prije svega tadašnji francuski predsjednik Miteran, kao i visoki engleski zvaničnici, govorili o BiH da ona ne pripada tu zato što ima muslimana i da je to bolna, ali realistična obnova kršćanske Evrope. To kaže gospodin Klinton – da su mu to privatno saopštili. Za mene je to u ovoj godini možda i najšokantnija vijest. I šta poslije toga da ja zaključim nego da neke od ovih poteza koje danas vidim možemo objasniti tim stavovima.

RSE: Kako biste ocijenili odnose sa Republikom Srbijom?

Silajdžić: Ako žele pravu, iskrenu saradnju, oni se moraju izviniti i reći da je to učinjeno u njihovo ime, ali da to nisu oni, da se izvine porodicama žrtava ovdje. Oni, naravno, neće oživjeti nikoga, ali će doprinijeti dobrim, boljim odnosima, koji se ne mogu zasnivati na negaciji, na neistini. Kao što znamo, Srbija je prva zemlja u istoriji koja je osuđena za nečinjenje po pitanju genocida, a kako vidimo, to nimalo ne smeta Srbiji da dobije i liberalizaciju viza, da ide ubrzano prema Evropi, i pored toga što sam saznao po prvi put da je Mladić u Srebrenici činio to što je činio kao general-pukovnik JNA, a ne Republike Srpske. U general-pukovnika je unaprijeđen 1994. godine. Do tada je bio na visokom položaju u toj istoj vojsci. E, to je Sud sakrio ili je to sakriveno od Međunarodnog suda pravde. Bez obzira što je sakriveno, mi to znamo i imamo. Kako to da jedna država nije aktivno učestvovala, ukoliko general-pukovnik te armije izvrši genocid?

RSE: Hoće li održavanje referenduma u Republici Srpskoj destabilizovati BiH – kako se pretpostavlja?

Silajdžić: Ta politika će učiniti sve da destabilizuje BiH. Međutim, referendum nije ustavan, ali je očigledno da, kao i za vrijeme rata, imaju potporu u međunarodnim krugovima za to. To nam mora biti jasno. Da vam pročitam samo dio članka iz Financial Times-a. Potpisnici su ljudi koji znaju u detalje Bosnu i Hercegovinu. Oni kažu ovako: „Danas se sudi Radovanu Karadžiću – optužen je za genocid i ratne zločine u BiH. Bila bi velika ironija ako bi se njegovi planovi za podjelu BiH realizovali samo zbog toga što je međunarodna zajednica prezaposlena da bi se bavila time.". Ono što sam prije govorio, kažem i sad: realizuje se Miloševićev projekat. Ne kažem to sam. Ako uzmemo Butmir – taj papir koji je ponuđen – to je realizacija svih ovih zahtjeva.

RSE: Često ste tokom 2009. godine sami, ali i stranka na čijem ste čelu, optuživani za nedostatak kompromisa i nespremnost za dogovor, naročito u periodu raznih pregovora. Kako gledate na to?

RSE: Opravdavate li aktivno učešće visokog predstavnika u BiH u procesu donošenja odluka, naročito s aspekta korištenja bonskih ovlaštenja ?

Silajdžić: Bonska ovlaštenja su tu i treba da ostanu sve dotle dok se ne riješi pitanje o BiH. Iznenađeni smo da je glasnogovornik OHR-a rekao sljedeće: „U Dejtonskom mirovnom sporazumu ne spominje se vlasništvo nad državnom imovinom." Pa valjda državna imovina jeste vlasništvo države! Ovakav jedan istup potpuno ignoriše Sud BiH koji je još u oktobru 2008. godine presudio da je pravni sljednik Socijalističke Republike BiH Republika BiH koja nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država. To je u Ustavu. Stoga, imovina na kojoj je pravo raspolaganja imala bivša SR BiH, smatra se vlasništvom BiH. Međunarodna zajednica i Vijeće za implementaciju mira je identifikovalo učvršćivanje vladavine prava kao jedan od uslova za gašenje OHR-a. Gdje je tu vladavina prava, ako se ignoriše Sud BiH i ako se ignoriše Ustav BiH? Cijelo vrijeme i to obilježava ovu godinu. Bježi se s pravnog terena na teren političkog dogovaranja, gdje je sve moguće. Ustvari: „Nema Dejtona – dogovorite se!". To je poruka.

RSE: Koji su najveći propusti BiH u 2009. godini?

Silajdžić: Od samog početka se ne sprovodi Dejtonski sporazum. Naprotiv. Imamo nastojanja od Aprilskog paketa, po kojem je čak bilo moguće da se entitetskim glasanjem raspusti Parlament – što nema u Dejtonskom sporazumu, preko ovog Prudskog sporazuma koji je insceniran upravo zato da se od države oduzme imovina, da se imovina podijeli, a ne – kako kažu – da se ojača BiH, da BiH postane funkcionalna država. Kako može biti funkcionalna, ako se slabi, ako se država pretvara u jednu agenciju koja koordinira dva entiteta? Dakle, šta je očigledan cilj? Ako hoćemo integraciju u Evropu, da prihvatimo i ono što nismo prihvatili ni u Dejtonu. To su žalosne činjenice, ali su činjenice. Moram reći da je inicijativa za pokretanje velikih investicija, prije svega u energetskom sektoru, u iznosu od sedam milijardi maraka zaustavljena iz raznih interesnih i politikantskih razloga. Da smo pokrenuli te projekte, danas ne bismo imali ovu krizu. Imali bismo rast. Dženana Halimović (RSE)