Kliker.info

Nevladina organizacija “5 milijuna prijatelja Bosne i Hercegovine” (5MFBH) posvećena stvaranju globalne mreže pojedinaca i organizacija povezanih s Bosnom i Hercegovinom objavila je na svojim mrežama tekst posvećen knjizi Franjevci – Čuvari Bosne.

U vremenima populizma kada se olako isključuje svaki oblik osjetljive kulture dijaloga i tolerancije, kada netolerancija, ksenofobija i ostrašćeno isključivanje uzimaju zamaha, uzdižući se gotovo do ideala, pokušaji jednog novinara iz bošnjačke, muslimanske zajednice u Bosni da kroz razgovore s katoličkim franjevcima, predstavnicima reda koji stoljećima djeluje u našoj drevnoj zemlji, ukaže na neophodnost vraćanja istinskim vrijednostima tolerancije i saradnje na prostoru koji i na 30 godina nakon užasne agresije i dalje traži svoj mir, vjerojatno može ličiti na utopiju.

Ništa manje nego nastojanje Svetog Franje Asiškog da u 13. stoljeću susretom s ajubidskim sultanom al-Malik al-Kāmilom i njegovim sufijskim savjetnicima gradi mir tokom rasplamsalih Križarskih ratova. Da prepoznaju dobro jedan u drugome…

Na koncu, ništa manje nego odluka fra Anđela Zvizdovića da poslije pada Bosne pod osmansku vlast 1463., u vremenima krajnje neizvjesnosti traži i dobije dozvolu za ostanak franjevaca i kršćana…

Stoljeća su prošla, tolike bitke i ratovi nestali u povijesti, a djela tih velikana ostala su svjedočiti istinske vrijednosti.

Upravo je vjera u neophodnost dijaloga i mira u Bosni nakon užasnog iskustva agresije i genocida nit koja prožima knjigu „Franjevci – Čuvari Bosne“ bosanskog novinara i publiciste Faruka Vele, koja je objavljena početkom aprila 2025. u izdanju Izdavačke kuće „ART Rabic“ iz Sarajeva vlasnika Gorana Mikulića.

Kroz desetine nadahnutih intervjua s provincijalima franjevačke provincije Bosne Srebrene, te istaknutim predstavnicima franjevačke braće autor ruši mitove da su sukobi u Bosni posljedica „sila koje djeluju unutar povijesti same Bosne“, iako takvi mitovi već decenijama kruže Europom.

S tim u vezi u hvaljenoj “Kratkoj povijesti Bosne” britanski historičar Noel Malcolm ispravno primjećuje kako su mitove o sukobima u Bosni kao „posljedici prirodnih, spontanih i u isti mah nužnih – sila koje djeluju unutar povijesti same Bosne”, proizveli oni “koji su izazvali taj sukob”. Kao i oni koji bi danas da ga proizvedu.

Faruk Vele nizom razgovora i živih svjedočanstava franjevačkog djelovanja u Bosni potvrđuje Malcolmovu tezu da „glavna prijetnja toleranciji” mnogo puta u bosanskoj povijesti “dolazila izvana”, dok je domaća kultura života „vraški žilava“, kako bi rekao akademik Dževad Karahasan, također, veliki prijatelj franjevaca i nesuđeni nobelovac .

Otud se u knjizi u kojoj se preklapaju kur'anski tekst i biblijske poruke nudi sasvim drugačija paradigma Bosne. Moguće Bosne.

Suprotno velikonacionalističkih konceptima unutar i izvan Bosne i Hercegovine koji tvrde da Bosna „kakvu franjevci svjedoče stoljećima nije moguća, da suživot nije moguć, da multikulturalnost  nije moguća, da dijalog nije moguć, da je mir samo stanka između ratova“, ova knjiga jeste vrijedno svjedočanstvo da drugačiji put, ipak, jeste moguć i da postoji u toj zemlji onih koji vjeruju u takve ideale poput mirne, propseritetene i dijalogu usmjerene Bosne, ali i primjer pozitivnog susreta islama i kršćanstva na mnogo širem planu.

„Kršćani i muslimani u Bosni moraju tražiti puteve razumijevanja“, govori jedan od aktera knjige.

Pored snažnih intervjua s pravcima franjevačkog reda u Bosni, cijelim malim esejima o toleranciji, miru, (su)životu, značaju koji religija može imati u povezivanju ljudi, autor donosi poglavlja o franjevcima i Srebrenici, mjestu najvećeg zločina na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata, ali i stolnom mjestu Franjevačke provincije Bosne Srebrene koje okuplja bosanske fratre.

Posebno je dojmljivo poglavlje o susretima franjevaca i bosanskih muslimana s nizom fantastičnih primjera bosanske tolerancije u veza bosanskih katolika i muslimana koji premošćuje opasni jaz između muslimana i kršćanskog svijeta.

Otud zanimljiv ikonografski susret Sv. Franje i sultana autora Robert Lentz u uvodu u poglavlje ovog djela.

Faruk Vele se, također, bavio, pozicijom franjevaca u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ističući njihovo čovjekoljublje u spašavanju zatočenog imama, ali i žrtvu ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Knjigu zaključuje autorov poziv na bosanskohercegovačko zajedništvo, praštanje, pomirenje, ali i bratskoj djelovanje s imperativom učenja praobjava na koje se pozivaju sve Abrahamovske religije, kao, na koncu, i činjenicu da nas obavezuje identitet Čovjeka.

Ova ova knjiga je, kako je zaključio fra Ivo Marković, „opomena i putokaz zasnovan na autentičnom svjedočenju koje pokreće život i upućuje gdje su rješenja i izlaz iz kolopleta problema u kojima živi država Bosna i Hercegovina i njezini ljudi”…