Kliker.info

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je  da je Norveška pristala da se pridruži francuskom nuklearnom kišobranu, tokom prijema za norveškog premijera Jonasa Gahra Størea u Parizu, čime je postala posljednja zemlja koja je dobila francusku nuklearnu zaštitu.

“Dali ste svoj pristanak da se Norveška pridruži onome što smo nazvali proširenim nuklearnim odvraćanjem”, rekao je francuski predsjednik u Jelisejskoj palati.

“Ovo je vrlo važan korak u našem partnerstvu i bit će odskočna daska za vrlo ambicioznu saradnju.

Norveška, geografski i strateški ključni partner s kojim već imamo važnu saradnju u zaštiti savezničke teritorije od vanjskih prijetnji, predstavljat će veliku dodatnu vrijednost ovom proširenom odvraćanju”, dodao je.

U martu je Francuska ponudila proširenje svoje nuklearne zaštite na druge evropske zemlje.

Norveški lider podsjetio je da “Francuska sada otvara dijalog sa svojim bliskim saveznicima o tome kako njeno nuklearno oružje može doprinijeti evropskoj sigurnosti i odvraćanju od vojnih prijetnji.”

Potvrdio je da Oslo želi biti uključen zajedno s “partnerima poput Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i nordijskih partnera”.

Još u martu, Macron je ponudio proširenje francuske nuklearne zaštite na druge evropske zemlje. To je otvorilo debatu koja je dugo bila politički osjetljiva u Evropi, ali je posljednjih mjeseci dobila na značaju zbog ruskih nuklearnih prijetnji i rastućih sumnji u posvećenost SAD-a NATO-u.

Francuski predsjednik je početkom marta održao govor u pomorskoj bazi Île Longue, gdje je najavio promjenu francuske doktrine i ponudio francusko nuklearno odvraćanje evropskim saveznicima. Telegraph izvještava da je to otvorilo mogućnost Parizu, prvi put u 65 godina, da francusko nuklearno oružje postane dio šire evropske sigurnosne arhitekture, ako je potrebno i nezavisno od SAD-a.

“Da bismo bili slobodni, moramo biti opasni. A da bismo bili opasni, moramo biti jaki”, rekao je tada Macron.

Njegov koncept se naziva “frontalno odvraćanje”.

Prema toj ideji, francuske i britanske nuklearne podmornice bi nastavile održavati stalno prisustvo na moru, dok bi francuski borbeni avioni Rafale, sposobni za nošenje taktičkog nuklearnog oružja, mogli rotirati oko savezničkih baza u Evropi i učestvovati u zajedničkim vježbama.

Cilj takvog pristupa nije izjednačavanje evropskog nuklearnog arsenala s ruskim, već stvaranje strateške neizvjesnosti za Moskvu. Drugim riječima, Rusija bi morala računati s mogućnošću francuskog nuklearnog odgovora u slučaju napada na neku evropsku zemlju, čak i ako bi američka uloga u NATO-u bila oslabljena.

(Kliker.info-agencije)