hamburger-icon

Kliker.info

Florence Hartmann u Pressingu : Genocid u Srebrenici je planiran u Beogradu !

Florence Hartmann u Pressingu : Genocid u Srebrenici je planiran u Beogradu !

09 Marta
22:07 2016

Hartman3Gošća Pressinga sa Amirom Zukićem 9. marta bila je , bivša portparolka Tribunala u Haagu, francuska novinarka i književnica.Dvije sedmice ostale su do izricanja presude Radovanu Karadžiću, a tri do presude Vojislavu Šešelju. Ranije je izjavila da su Šešelj i drugi optuženici u boljoj poziciji, jer nisu osuđeni – a onda jeste na sedam dana zatvora.

“Ima ih dosta koji bi trebali biti osuđeni. Karadžić i Šešelj će uskoro, ali ima ih još koji bi trebali”, kazala je u uvodu

Ona je optužena za objavljivanje tajnih odluka tokom suđenja Slobodanu Miloševiću pred Tribunalom u Haagu.

“Gospodin Meron je potpisao te dvije odluke koje su bile tajne. Pričamo o nečemu što je tajno, a ne znamo šta je to. Štitile su se beogradske arihve vezane za BiH. Toliko su bili sigurni da ne moraju polagati račune nikome. Moj advokat je bilježio sve i prenijela sam to u Francusku”, kazala je Hartmann.

Kaže da je potrebno “lomiti tu presudu”: “Ako sam ja u pravu – onda cijepate presudu, a ako nisam u pravu – onda idem sedam dana u zatvor”.

Zbog presude ima dosta problema, istakla je jer mora da bilježi da je krivično kažnjena. To joj utiče na svakodnevni život, kazala je.

Uprkos tome, nastavila je kritikovati lik i djelo Tribunala u Haagu.Rođena sam u 20. vijeku u Evropi. Pisala sam na vrijeme rata, kada su mi pištoljem prijetili da ne pišem. Kažnjena sam što sam pisala tačno. Objelodanjen je nezakoniti dogovor, da se zna šta je ko radio za vrijeme rata.

Kažnjena je jer je otkrila dokumente – odnosnu odluku koju je Tribunal trebao objaviti sam.

“Mi krijemo bitne dokumente Miloševićevog režima, jer ako Bosna zatraži reparaciju – morali bi platiti milione eura duga, čime bi naštetili ekonomiji Srbije”.

“Osramotili su se jer su krili to. Važno je da smo dobili pristup tim dokumentima. BiH je tražila dokumente gdje stoji da je Srbija pomagala genocidu, ali je spriječeno da ih BiH koristi. Nisu dovoljni da se dokaže da je Srbija pomagala, jer postoji još jedan nivo zaštite”.

Zašto je bilo bitnije da Haag zaštiti Srbiju odgovornosti?

“To njih treba pitati. Nemoralno je to što su uradili. Politika umjesto pravde za žrtve. Srbija je to tražila, i ima pravo da to traži, zaštitu dokumenata. Jer ako može dokazati da izlaže svoju državnu sigurnost, onda ima pravo da zaštiti dokumente. Sudije su to vidjele, ali zakon ne predviđa nikakav drugi izgovor. Ali nisu to javno kazali. To je politika, koja može da bude i iz glave sudije.”

Bio je to interes “mira u kući”, kaže Hartmann.

Šta se nalazi u zatamnjenim dijelovima tih dokumenata, pitao je Amir Zukić Florence Hartmann.

Hartmann: Nije tačno da Srbija nije bila u ratu u Bosni

“Ti dokumenti koje je Haag oslobodio nakon mog pisanja dokazuju da su predsjednici republika ex – Jugoslavije koje prate generalštab JNA – prate događaje u BiH. Kakvu pomoć trebaju, da bi vojska koju vodi Ratko Mladić bila plaćena. Oficirski kadar vojske RS je na platnom spisku Beograda. Oni su iz druge države, otišli pod izgovorom da su iz BiH. Svjesni su da su ti transkripti toliko opasni za jednu državu, jer dokazuju da taj režim vodi rat u drugoj državi – a Srbija zvanično nije bila u ratu”.

“To nije tačno. Ja sam bila uhapšena u Zvorniku od vojske Srbije”, jer nijedna druga takva jedinica nije postojala osim u Nišu.

Kaže da su neki transkripti prepisani od riječi do riječi – a drugi su rezimirani, dok neki ne postoje, a nastali su u Beogradu – pogotovo u slučaju genocida u Srebrenci:

Kada dođemo najbliže da se rasvijetli uloga Beograda, shvatamo da genocid počinje u Beogradu – pa se prenosi u niže strukture do BiH. Kada dođemo do pitanja Srebrenice – fale stranice. Fale dokumenti, precrtani razgovori oficira i političara.

Haag je tražio i utvrdio postojanje tih dokumenata, a prvi veliki korak da znate da nešto postoji je to da vam ne daju pristup, pojašnjava Hartmann.

Zašto je to bio njihov interes, odnosno koji je interes Tribunala u Haagu?

“Može biti interes, mogu biti nagađanja. Interes može biti vezan za ono što je zapad radio od 1992. do 1995. Ako su znali da se nešto dešava, i koje su uloge – trebali su poduzeti više mjere nego što jesu. Te karike nismo mogli spajati”.

Na osnovu čega tvrdi da je zanala da će se desiti genocid u Srebrenici i šta je dogovoreno na sastanku u Beogradu?

“Nemam detalje o tom sastanku. Imam samo svjedočenje šta je rečeno nakon sastanka. Jedan Karadžićev savjetnik je pominjao muškarce u Srebrenici. Zapad je znao za prijetnje. Mladićevi posrednici su obavijestili predstavnike zapada da hoće ubijati muškarce u Srebrenici. Za to imam dokaze, imena i datume”.

Ima i ključno svjedočenje u Haagu, koje nikada nije uzeto u obzir u presudama. Stvari u knjizi su javne i ne utiču na bilo koju prethodnu napravljenu narativu.

Florence Hartman, gošća Pressinga na N1 kazala je da postoji svjedočenje Miroslava Deronjića iz 2003. godine pred Tribunalom u Haagu, u kojem stoji da je odluka o ubijanju muškaraca u Srebrenici – donesena nakon Srebrenice.

Odluka da se ubijaju muškarci je genocidna namjera formirana prija pada Srebrenice, a ne nakon, dodaje novinarka, spisateljica i bivša portparolka Tribunala u Haagu.

“Biće to zanimljivo u presudi Karadžiću – da li je prije 11. jula formirana namjena za ubijanje muškaraca u Srebrenici”, kaže.

“Hitler nije imao konvencije o genocidu kada ga je počinio. I tada je znao da to nigdje ne piše. Sada znaju da ne treba pisati ono čime se može utvrditi odgovornost onih koji su na višem nivou. Oni paze da se ne ostavlja previše traga”, dodaje.

“Ja ukazujem na bazi dokumenata da se za sve znalo ranije”.

Zašto su zapadne sile šutile?

“Zato što je bilo ključno da se dobije učešće Miloševića u fazi mirovnih pregovora. To mu je bio jedan od strateških ciljeva – da ukine granicu na Drini. Po drugim dokumentima stoji da treba da bude najmanje 50 kilometara unutar BiH, koja će moći da se pripaja Srbiji. Popušta na pitanjima na kojima Karadžić ne bi popustio. To je taj pregovor sa Miloševićem“, izajvila je Hartmann.

“Realnost možete prilagoditi moralu, ili izbaciti moral. Žrtvovana je Srebrenica za mirovni plan”.

“Ja sam rekla u knjizi da treba lokalno tražiti odgovore na ta pitanja. Objašnjavala sam da je zapad pritisnuo vlasti, Izetbegvića, da bi naredili evakuaciju Srebrenice. To nije urađeno. Nije zapad poštovao rezolucije zaštićene zone Srebrenice. Tajno je obustavljen zračni napad, dok ne padnu tri istočne enklave Žepa, Goražde i Srebrenica. Svi su htjeli oprati ruke kasnije. Da li su znali da će se to desiti – ja to sumiram na način da je Sarajevo prepustilo zapadu da zaštiti Srebrenicu. Da li su znali da oni to neće uraditi…ne znam”.

Da li bi Izetbegović i Tuđman završili u Haagu?

Pitala sam Karla Bilta šta je u moje ime uradio – tako i javnost može da to isto pita ovdje, pojašnjava.

Tužitelj u slučaju Milošević tvrdi da je Del Ponte zaštitila Srbiju i Miloševića?

“Država se samo sudijama može obratiti za pitanja nacionalne sigurnosti. Zakonski, ne možete kupiti hljeb kod mesara”.

U rubrici X – RAY, kratka pitanja, kratki odgovori – Florence Hartmann pričala je o eventualnim optužnicama protiv Izetbegovića, Tuđmana…

Ko je od sudija krio dokaze o genocidu i ratnim zločinima: Nekoliko. “To je tajno. Dvojica su predsjedavali, jedan od njih je bio Meron.”

Da li bi Milošević bio osuđen da nije preminuo ranije: “Ne bi ga osudio Haag. Imate međupresudu. Ima dovoljno dokaza da se optužnica opravda. Zapad nije dao puno dokaza. Teško je odgovoriti na to”.

Da li BiH ima novih dokaza da obnovu tužbu protiv Srbije: “Svakako ima, ali – neka ovi koji drže elemente koji bi pomogli to oslobode. Majke Srebrenice su tražile od Clintona da se oslobode dokumenti koji su u posjedu SAD-a. Ako zatvorimo tu stranu, mora se rasčistiti to pitanje. Zašto sakrivati istinu”.

Da li bi Tuđman završio u Haagu: “Ne znam, nisam vidjela taj predmet. On je umro, ne možemo ocijeniti šta su imali, a šta ne. Bitno je i da su zločini počinjeni u Hrvatskoj, a treba spriječiti negiranje”.

Biro za odnose Vlade RS sa Haagom je proslijedio dokumente za optužnicu protiv Aliju Izetbegovića: “Nisam vidjela to.”

“Miloševićeva optužnica zbog BiH je napravljena nakon njegovog izručenja. Optužnice za Izetbegovića i Tuđmana nikada nisu predočene”.

“Hag zahtjeva da Šešelj dođe tamo. Sada je procedura ista kao za vrijeme Miloševića koji nije htio da ide. Ako se dobrovoljno ne pojavi na avionu, biće uhapšen”, kazala je Florence Hartmann u večerašnjem Pressingu na N1.

Hartmann je dodala da je sve stvar sudske odluke.

Ako sudska odluka bude da Šešelj treba biti izručen, biće izručen. Ne mogu znati unaprijed šta će sudije iz Srbije odlučiti. Ipak ovo nije stvar ‘hoću – neću’“.

Glede presude Radovanu Karadžiću koja je najavljena za 24. mart, Hartmann je kazala da je potrebno uzeti u obzir sve činjenice i znati na osnovu čega je dobio kaznu, ako je dobije.

Očekujem da će biti osuđen zbog njegove uloge i dokaznog materijala i moje percepcije jer sam ga vidjela na terenu tada. Čak koliko god godina dobije, moramo da znamo na osnovu čega je dobio. Tužba za genocid ‘92. u nekoliko opština i događaje iz ‘95. Do sada nije kvalifikovan genocid za etničko čišćenje, ne samo u tim opštinama. Glede događaja iz ‘95. očekujem da će biti osuđen za genocid u Srebrenici. Optužen je za udruženi zločinački poduhvat. U četiri navrata je imao “četiri bande”. Samo jedna grupa je bila od ljudi iz Beograda iz Miloševićevog režima. Uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz teritorije koju su ekstremni Srbi htjeli pretvoriti u državu, a da li je etničko čišćenje urađeno uz pomoć Beograda ili ne, vidjećemo“, kazala je.

Također, kazala je da sudija mora uzeti u obzir obje strane; i tužilaštva i odbrane.

Sudija može uzeti u obzir obje strane. Sudije moraju raditi na osnovu dokaza i ne mogu izmišljati i vaditi iz fioke nešto što nije“.

Na pitanje da li će politika odigrati ulogu u donošenju presude Karadžiću, Hartmann je kazala da utjecaj postoji.

Haški tribunal je sam dokazivao da posljednjih deset godina je pustio prostor za politiku. Utjecaj politike postoji“.

Koje bi posljedice mogla imati presuda u ovom slučaju?

Istina ima posljedice, ali politička elita mora imati volju da institucionalno priznaje što je bilo. Ako ne provodite u svakodnevnici ono što je utvrđeno i istine oko događaja i zločina, onda ni ta presuda niti prethodne nemaju poente. Trebamo učiti i nastaviti sa priznavanjem patnje žrtvi“.

Florence Hartmann je na kraju emisije kazala da Haški tribunal nije uradio cijeli zadatak, ali je pokrenuo bitna pitanja.

Haški tribunal nije uradio cijeli zadatak, ali je pokrenuo bitno. Ne možemo samo računati na njega, lokalni sudovi moraju nastaviti ono što je on počeo. Neophodno je da se smiri situacija u regiji“.

(Kliker.info-N1)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku