hamburger-icon

Kliker.info

Embrion nove demokratije : Plenum će biti mozak, a protesti tijelo pobune

Embrion nove demokratije : Plenum će biti mozak, a protesti tijelo pobune

24 Februara
07:54 2014

“Plenum je skupština svih članova neke grupe. To je javni prostor za raspravu, bez zabrana i bez hijerarhije učesnika, na kojem se donose odluke. Plenum ima određenu strukturu rada. Svako ima pravo glasa, svako ima pravo da učestvuje. Plenum je otvoren, u njemu ne sjede samo predstavnici vlasti i organizacija. Svako ima jedan glas, to je prostor bez zabrane i pripada svima”, ovo su riječi koje na sarajevskom Plenumu izgovore moderatorice i moderatori koji se biraju samo za jedno zasjedanje.Plenum je, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina nakon onoga što je štampa u Srbiji već prozvala “Behar revolucijom” i mnogo više od toga. On je, u postojećim uslovima, primarno govornica. Ona na kojoj građani, konačno, poslije 20 godina, mogu reći i pobrojati sve šta ih muči i šta zahtijevaju.

Dezinformacije

Prvo zasjedanje Plenuma građana i građanki Sarajeva je odgođeno zbog neadekvatnosti prostorije u univerzitetskom kampusu da primi ogroman broj zainteresiranih ljudi. Drugi je uspješno održan u petak, 15. februara u prostoru sarajevskog Doma mladih. Cinici i elitisti će, naravno, u samome startu, izrugivati nemušto sročene želje i zahtjeve običnog i neobrazovanog naroda. Plenum će tako biti proglašavan seljačkim, smiješnim, skupom ludaka, kolektivnom psihoterapijom. I, zanimljivo, takve optužbe dolaze upravo od ljudi koji zagovaraju demokratiju i koji se na izborima udvaraju istom tom “skupu ludaka”, kako bi bili njihovi demokratski zastupnici.

 

Ali i to su čiste dezinformacije. Prirodno je da elitisti sve posmatraju kroz prizmu koja njima odgovara. Pa će se onda smijati starome komunisti koji govori o preobrazbi iz društvene u državnu imovinu, koja nas je unesrećila 1994, PTSP-ovcu koji pokazuje svoju kutiju sa lijekovima i nudi na prodaju vjenčani prsten, ili gospođi koja Evropsku uniju poziva na intervenciju u uklanjanju domaćih lopova.Međutim, Plenum je od samoga početka daleko više. Na njemu radnici, nezaposleni, penzioneri, fudbalski navijači, ratni veterani, iznose 20 godina nagomilanih problema, nevolja i jada. Prirodno je da će jedni govoriti o lažnim veteranima, plaćenicima vladajućih struktura, drugi o korupciji u zdravstvu, treći o radu na crno, četvrti o mobingu koji doživljavaju na radnim mjestima…

Zbog izvrsne organizacije i moderiranju, već prvi dan se usvajaju i četiri realna i smislena zahtijeva, te se predlaže i jednoglasno usvaja formiranje radnih grupa za formuliranje zahtjeva, a kojima rukovode eksperti iz određenih oblasti koji su svoje slobodno vrijeme stavili na raspolaganje Plenumu: ekonomisti, pravnici, novinari, istoričari, kulturni radnici. Time se željelo postići da Plenum postane mozak, a ulične demonstracije tijelo pobune započete sedmog februara.

Otpor vlastima

Radi se, dakle, uz sav danak neiskustvu, o najorganizovanijem otporu vlastima u istoriji Dejtonske BiH. Naravno, tu su i brojni problemi. Najveći od njih su profesionalni “demonstranti”, lica koja se redovno guraju da budu “lica revolucije” i koji socijalne zahtjeve zavijaju u demagogiju i patriotske magluštine. Radi se o ljudima infiltriranim od strane različitih političkih partija, ili sumnjivih i opskurnih politikantskih grupica kao što je AntiDayton, koji Plenum nastoje iskoristiti za promociju besplodnog antidejtonskog populizma. Drugi veliki problem predstavlja sama održivost Plenuma kao tijela. Radi se, prije svega, o dobrovoljnom radu u koji su uključeni zaposleni ljudi / odnosno ljudi sa drugim obavezama (fakultetskim, školskim).

Oni, za razliku od profesionalnih demonstranata ili politikantskih besposličara nemaju mogućnosti da glavninu svoga vremena i angažmana posvete samome Plenumu, čime se ostavlja mnogo više manevarskog prostora za destruktivno djelovanje već pomenutim opskurantskim i manipulatorskim grupama, koje podržavaju i pojedini članovi Kruga 99.Treći veliki problem Plenuma jeste njegova legalnost, kao odraza demokratske volje stanovništva Kantona Sarajevo. Na koji način je provjerljivo koliko stanovnika Kantona Sarajevo podržava zahtjeve koje plenum određenog kantona šalje određenoj kantonalnoj vladi?

Ukoliko vlade ne pribjegavaju populističkim mjerama udovoljavanja narodu radi skorih izbora, kojom će silom određeni plenum prisiliti određenu skupštinu da usvoji ono što je plenum izglasao? Takvo nešto bi bilo moguće jedino u okvirima vanrednog stanja u kojem bi plenumi u svojim rukama imali represivni aparat, a, za sada, ga nemaju, a nije izgledno da će ga, uskoro, i imati.Isto je tako nejasno kako, ukoliko se situacija na ulicama smiri, vršiti pritisak na kantonalnu vladu? Na koji način će vlada biti primorana da ispuni volju plenuma? Četvrti veliki problem plenuma jeste osipanje, koje nastaje kao rezultat gubljenja povjerenja da se promjene mogu izdejstvovati putem plenuma. Samo četiri zahtjeva koja su već upućena skupštini KS, ako se izuzme utvrđivanje odgovornosti za policijsku brutalnost nad maloljetnicima, zahtjeva dugačke procedure. Da li će sarajevski plenum imati snage da do kraja kontroliše rad Skupštine KS i eventualne ekspertske vlade?

Pa ipak, kada se svi problemi uzmu u obzir, uspostavljeni plenumi, ma koliko dugo se održavali, ostaju tačka u bh. politici nakon koje više ništa neće biti isto. Sve i da se rasformiraju, ostaće veliko iskustvo organizovanja i demokratije, a koje će se daleko lakše primjenjivati u kriznim situacijama nego ikada do sada. Ono što je bitno jeste čuvanje plenuma od stranačkih utjecaja i insistiranje na socijalnim zahtjevima, kako bi se suzbilo spinovanje i nacionalistička propaganda, a plenumi postali model otpora vlastima u cijeloj BiH.

Usvojeni zahtjevi upućeni Skupštini KS-a

Zahtjevi građana usvojeni na drugom plenumu:

1. Uspostavljanje ekspertske Vlade. Zahtijevamo od Skupštine Kantona Sarajevo da hitno vladu povjeri eminentnim osobama – ekspertima iz oblasti u kojima su se u svom dosadašnjem radu pokazali uspješnim u ostvarivanju rezultata. Plenum insistira da sastav vlade ne bude prioritetno stranački određen.

 

2. Revizija plata i beneficija nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo i njihovo usklađivanje sa trenutnom ekonomskom situacijom.

Trenutno ukidanje “bijelog hljeba” odnosno isplata plata i prinadležnosti Premijeru i ministrima nakon prestanka vršenja dužnosti.

Ukidanje dodatnih beneficija zastupnicima u Kantonu Sarajevo po osnovu učešća u komisijama, odborima i drugim tijelima, koja su sastavni dio Skupštine Kantona Sarajevo. Uvođenje zabrane svim zastupnicima i nosiocima javnih funkcija u Kantonu Sarajevo za učesće u upravnim i nadzornim odborima javnih preduzeća i institucija od javnog značaja u Kantonu Sarajevo.

Svođenje najviše plate obnašatelja javnih funkcija na nivo dvije prosječne plate u Kantonu Sarajevo. Reduciranje voznog parka javnih institucija Kantona Sarajevo za 50 odsto i svih troškova vezanih za korištenje službenih vozila i službena putovanja.

3. Revizija privatizacije. Naložiti Kantonalnoj agenciji za privatizaciju da hitno izvrši reviziju procesa privatizacije u javnim preduzećima u Kantonu Sarajevo, u kojima prioritet imaju Feroelektro, Holiday Inn, Sarabon, Zora, Ključ, te u svim drugim preduzećima u kojima je izvršena sumnjiva privatizacija, uključujući preduzeća od federalnog značaja (Vranica, Hidrogradnja, GP Put, Unis Pretis i druga).

 

4. Uspostavljanje nezavisne komisije za utvrđivanje činjenica o dešavanjima 7. februara, čiji će sastav uključivati i delegirane članove/ice plenuma građana i građanki Sarajeva, sa pravom popisa i procjene štete, kao i utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika za prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje privedenih. Plenum smatra da samo učešće u demonstracijama ne smije predstavljati krivično djelo i da vođenje ovakve istrage predstavlja pritisak na javnost i zloupotrebu ovlasti.

Pet najvećih laži o plenumu

PLENUM ORGANIZUJE FAHRUDIN RADONČIĆ: Budući da je Plenum tijelo kojem svako može prisustvovati, nemoguće je pristalicama bilo koje stranke, pa tako ni SBB-a onemogućiti pravo glasa. Isto tako je nemoguće spriječiti ih da govore. Iako plenumsko pravilo glasi da se riječ ne daje stranačkim ličnostima, ne postoji procedura kojom bi se utvrdilo da li je neko član, simpatizer ili radi za određenu političku organizaciju. Radi se o organizacijskom propustu, ali i dalje ostaje nemoguće da Plenum na bilo koji način javno podrži neku partiju. Svi članovi Plenuma slobodni su da javno razobličuju i diskredituju sve pokušaje manipuliranja plenumom.

PLENUMI SU POKRENUTI RADI UKIDANJA KANTONA: Na plenumu građana i građanki Sarajeva je odlučeno da se javna izlaganja moraju ticati isključivo problema Kantona Sarajevo. Plenum Kantona Sarajevo nema legitimitet da se bavi drugim pitanjima, a pogotovo takvima kao što je preustroj Federacije BiH. Postoji radna grupa kordinacije sa drugim uspostavljenim postojećim Plenumima, ali ona, također, ne može predlagati ukidanje kantona, s obzirom da plenumi nisu uspostavljeni u svim kantonima u Federaciji. Istina, postoje govornici i demagozi koji, mimo pravila, začinju, takve teme, ali ih se tretira na isti način kao što bi se tretiralo “ukidače” SAD.

 

PLENUMI IMAJU SVRHU UNITARIZACIJE BIH: Plenumi se bave isključivo stanjem u kantonima u kojima se održavaju. Različite populističke parole, ili opskurantski govori koji se nekada ne mogu kontrolisati i koji postaju dio nacionalističkog medijskog spina nisu stavovi plenuma.

VJERNICIMA JE ZABRANJENO PRISUSTVOVANJE NA PLENUMIMA: Prema pouzdanim informacijama magazina Dani ovu laž preko društvenih mreža šire visokopozicionirani članovi IZ BiH. Svako ko je prisustvovao plenumu zna da se radi o smišljenoj dezinformaciji. Na plenum su dobrodošli ljudi svih uvjerenja i vjeroispovijesti. Plenum, doduše, nije mjesto za upražnjavanje vjerskih obreda i ceremonija.

PLENUMI SU UVOD U SAMODESTRUKCIJU BOŠNJAKA I BiH: Na plenume se gleda, kao na revolucionarne komitete koji u svoje ruke uzimaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast i u termidorskom stilu kreću u “crveni teror”. Iza plenuma ne stoji nikakva vojna sila, njegovi učesnici se ideološki razlikuju, te je takav scenario nemoguć.

PLENUMSKA DEMOKRATIJA

1. Kako radi plenum?

Svi koji to žele učestvuju. Jedna osoba ima jedan glas. Poštuje se redoslijed dijaloga.

2. Ko može učestvovati u plenumu i ko može donositi odluke?

Ko god se osjeća pozvanim, ili osjeća potrebu da učestvuje, to i može bez ikakvih prepreka, uz to da poštuju pravila ponašanja koja učesnici uspostave na početku plenumske sjednice. Odluke na plenumu donose svi učesnici po principu većinske odluke, učesnici glasaju za ili protiv. Opcija suzdržano se ne primjenjuje na plenumu, pošto samo otežava proces donošenja odluka, jer po pravilu se pretpostavlja da su učesnici upoznati sa problematikom date sjednice. Ukoliko to nije slučaj moderatori na početku svake sjednice ukratko rekapituliraju zaključke sa prethodne sjednice i trenutne tačke dnevnog reda sa kratkim objašnjenjem.

 

3. Ko predvodi plenum?

Plenum nema vođa, na sjednicama se biraju moderatori koji će upravljati diskusiju i određivati koliko se vremena daje govornicima, koji je redoslijed tačaka dnevnog reda. Moderatori imaju pravo da upozore učesnike o tome da je rasprava skrenula sa glavne teme i da se vrate na prvobitnu temu. Ovo se vrši radi uštede vremena. U plenumu ne postoje funkcije poput potparola, zastupnika i delegacija. Ukoliko bude potrebe da neko istupi u javnost da da neku izjavu, intervju ili slično, osobe mogu da predlože same sebe uz pristanak ostalih učesnika, ili da plenum predloži nekog. Moderatori za narednu sjednicu se biraju na kraju svake sjednice.

4. Kako se donose odluke na plenumu?

Glasa se za ili protiv. Odluka se donosi većinskom osnovom. Ukoliko ne dođe do konsenzusa, tj. ukoliko je broj glasova za i broj glasova protiv jednak, učesnici iznalaze kompromis koji neće zadovoljiti svakog u potpunosti, ali će donijeti najbolje moguće riješenje u datoj situaciji za datu problematiku. Ovo jeste ogromna prednost glasanja bez suzdržanih glasova, jer će odluka uvijek postojati, a ne nestati samo u diskusiji kako je to često slučaj u parlamentarnom obliku donošenja odluka.

Vuk Bačanović (BH Dani)

Podijeli

Jedan komentar

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku