hamburger-icon

Kliker.info

Edward Snowden – prvi veliki intervju iz Moskve: “Bojim se samo apatije, da ljude neće biti briga

Edward Snowden – prvi veliki intervju iz Moskve: “Bojim se samo apatije, da ljude neće biti briga

25 Decembra
06:13 2013

Američki zviždač, Edward Joseph Snowden, dao je svoj prvi veliki intervju otkako se od ovog ljeta nalazi u Moskvi, gdje je dobio azil. Podsjetimo, Snowden je razotrkio najveći špijunski skandal u povijesti – gigantski nadzorni program kojeg provodi američka vladina Agencija za Nacionalnu Sigurnost (NSA). S dokumentima je pobjegao iz SAD-a prvo u Hong Kong, od tamo je zrakoplovom stigao u Rusiju te je, nakon više tjedana neizvjesnosti, dobio ruski azil. NSA dokumenti koje je Snowden pribavio te distribuirao probranim novinarima, otkrili su pravu magnitudu američke globalne špijunaže. Detalji se još otkrivaju, vjeruje se kako je do sada objavljen tek jedan manji dio dokumenata, no već ovi dokumenti otkrili su o kolikoj se razini špijunaže radi. Snowdenovi dokumenti su otkrili ono što su mnogi još i ranije nagađali – SAD, uz pomoć svojih ključnih saveznika, i u suradnji s globalnim korporacijama, nadzire gotovo svu elektronsku komunikaciju, od telefonskih poziva, e-mail poruka do SMS poruka.NSA i njihovi branitelji reći će kako je svrha ovih gigantskih nadzornih programa nacionalna sigurnost te kako se jedino špijunažom može spriječiti nove terorističke napade i slične prijetnje. No, Snowdenovi dokumenti pobijaju tu teoriju, pošto na nadzornom popisu nisu samo “sumnjive” osobe, već gotovo cijela populacija, uključujući kompletni politički establišmenti pojedinih zemalja. Upravo ovo je možda i najdelikatniji element ove spoznaje – naime, za očekivati je da će SAD špijunirati zemlje poput Rusije i Kine, pošto se iste smatraju za njihove globalne rivale, no dokumenti otkrivaju kako je SAD možda još i više “napora” ulagao u nadzor tzv. saveznika, tj. zemalja s kojima Washington, barem za javnost, ima jako dobre odnose.

Meksiko, Brazil i Njemačka samo su neke od zemalja koje su ostale poprilično zatečene činjenicom da se nalaze na listi najšpijuniranijih. Snowden, kao i mnogi drugi, očekivao je kako će ova spoznaja morati rezultirati i adekvatnom reakcijom, diplomatskom pobunom nadziranih zemalja, što bi u konačnici moglo možda čak i zaustaviti ovu nabujalu američku ambiciju da cijeli svijet stavi pod svoj nadzor. Podsjetimo, žrtve nisu samo strane zemlje, već i Amerikanci čija je privatnost danas gotovo nepostojeća. No, nije se dogodilo ono što su neki, vjerojatno i Snowden, očekivali. Reakcija, naročito Europe, bila je plaha, razvodnjena, slabašna – jednom riječju, poražavajuća. Što nam to govori? Snowden bi trebao biti zadovoljan, jer u procesu razotkrivanja američke špijunske hobotnice razotkrio je, onima koji to do sada nisu shvaćali, impotentan odnos današnje Europe prema SAD-u. Njegova otkrića govore nam kako Europa očito nema niti približno dovoljno snage (čitaj: samostalnosti) da se odupre američkoj agresivnoj politici, u ovom slučaju špijunskoj agresiji. Zašto je to tako? Odgovor je posve jasan – očito je kako je nešto trulo s nacionalnim vodstvom europskih država jer ista su u ovoj aferi primarno nastojala smiriti situaciju, ublažiti reakciju, pa i vlastitim narodima prezentirati stanje kao nešto normalno. Ne tako eksplicitno, ali narodima Europe su njihova vodstva zapravo poručila “Isplati se biti špijuniran, ako dobro poslujete sa SAD-om”.Možda bi stanovnici Europe, ako razmišljaju konformistički, čak i pristali na jedan takav ponizan odnos, ali od konkretnog “poslovanja sa SAD-om” mnogi nemaju ništa, štoviše, imaju samo siromaštvo i bijedu koja se proširila Starim kontinentom poput pandemije. Što se Europa počela više približavati američkom ekonomskom modelu, to je i brže i dublje tonula u siromaštvo i krizu. Organizacija Oxfam predviđa kako će do 2025. čak jedna četvrtina, oko 146 milijuna, stanovnika Europe živjeti u siromaštvu. Kako njima prodati priču da se trebaju dodatno poniziti i predati svoju osobnu privatnosti američkoj vladi? Politička predstavništva Europe možda još uvijek smatraju kako je prodaja takve ideje izvediva, možda i jest, za sada, ali pitanje je koliko još dugo.

Ne razmišljaju svi baš kao Snowden, to je također činjenica, ovaj mladi Amerikanac primarno je djelovao suočen s nepravdom i nečim što je smatrao nemoralnim – na djelovanje je bio potaknut osjećajem odgovornosti i potrebe da nešto učini. Što točno danas osjeća i što misli o svemu što se dogodilo otkako se odlučio na ovaj izuzetno riskantan, ali ujedno i izuzetno hrabar potez, otkrio je u razgovoru za The Washington Post čiji se novinar s njime susreo u Moskvi. Naime, radi se o novinaru koji je jedan od trojice kojima je Snowden proslijedio dokumente.nNije previše govorio o svom životu i pozadini, već je konverzaciju usmjeravao ka bitnome – na pitanje demokracije i špijunaže. Novinar WP-a, Barton Gellman, proveo je ukupno 14 sati u razgovoru sa Snowdenom koji danas živi u jednom moskovskom stanu te prema vlastitim riječima ne izlazi prečesto.”Za mene, po pitanju osobne satisfakcije, misija je kompletirana. Ja sam pobijedio. Čim su novinari mogli odraditi svoj posao, sve što sam ja radio je imalo svrhu. Naime, podsjetimo, moj cilj nije bio mijenjati društvo, već društvu dati šansu da ono odluči želi li se mijenjati. Samo sam želio da javnost može birati kako će se njome vladati”, istaknuo je Snowden.Snowden razmišlja o situaciji, rješavanju problema pristupa kao inženjer. Shvatio je kako je se opasan stroj masovnog nadzora širi bez ikakvih ograničenja. “Posao NSA-a je dominacija informacijom. Koriste se tuđim tajnama kako bi upravljali događajima”, ističe.”Zakletva na vjernost nije isto što i zakletva na tajnost. Ovo je zakletva na Ustav, to je ona zakletva koje se Keith Alexander i James Clapper (op.a. vodeći ljudi NSA-a) nisu držali”, rekao je Snowden te odbacio optužbe da je on izdajnik. “Ja ne želim srušiti NSA, ja radim na tome da unaprijedim NSA. Ja još uvijek radim za NSA, samo oni to ne shvaćaju”, rekao je Snowden.Navodi kako i mnogi unutar NSA-a, njegovi kolege, nisu bili svjesni prave naravi ove gigantske vladine agencije. “Moji kolege bili su u čudu kada su saznali da više prikupljamo informacija o Amerikancima u SAD-u nego o Rusima u Rusiji. Mnoge od njih je mučila ta spoznaja, a nekoliko ih je reklo kako ne žele znati više o tome”, ističe. “Pitao sam te ljude – ‘Što mislite kako bi javnost reagirala da se ovo nađe na naslovnicama?'”, rekao je.

Dugo vremena je pripremao svoju akciju te mjesecima ranije stupio u prvi kontakt s pojedinim novinarima. Ističe kako je do ovog proljeća, kada je konačno krenuo u avanturu života, potpuno eliminirao “sebičan strah” oko posljedica za njega i što bi mu se moglo dogoditi. “Jedino sam se bojao apatije – da ljude neće biti briga, da neće željeti promjenu”, rekao je.
“Ono što američka vlada želi je nešto što nikada do sada nisu imali – žele potpunu kontrolu informacija. Pitanje je, da li je to nešto što bismo im trebali dopustiti”, rekao je. Usporedio je ovu situaciju s vremenom kada je Amerika još bila britanska kolonija, tada su postojali tzv. “generalni nalozi” prema kojima je svatko mogao biti pretraživan bez povoda. “FISA sud danas autorizira takve generalne naloge za meta-podatke cijele zemlje. Zadnji put kada se tako nešto desilo, krenuli smo u rat zbog toga”, rekao je.Ističe kako je svjestan činjenice da i kompanije nadziru svoje kupce i korisnike, no, navodi kako je puno opasnije kada to radi vlada jer “vlada može oduzeti život ili slobodu”. Snowden navodi kako je privatnost univerzalno ljudsko pravo, kako za Amerikance, tako i za sve stanovnike svijeta.”Otkrivena obmana naše vlade. Kada su otkriveni prvi dokumenti o špijuniranju Njemačke, naša vlada je poručila: ‘Mi se pridržavamo njemačkih zakona u Njemačkoj. Mi nikada ne ciljamo njemačke stanovnike’. I onda su izašli drugi dokumenti… pa se ističe: ‘O čemu vi pričate? Pa špijunirate i kancelarku’. Upravo ste lagali cijeloj zemlji, i to pred Kongresom”, rekao je Snowden.

Po pitanju dokumenata, ističe kako su oni strogo čuvani te kako je uvjeren da do njih nisu mogle doći ni kineske ni ruske službe. “Tu nema ništa”, rekao je okrećući ekran laptopa prema novinaru. “Moj hard disk je potpuno prazan”.Još uvijek se ne zna koliko je zapravo dokumenata Snowden ponio sa sobom. Novi zamjenik direktora NSA, Rick Ledgett, rekao je u nedavnom razgovoru za CBS kako bi broj mogao biti “oko 1,7 milijuna dokumenata” – to je znatno više nego se ranije spekuliralo.Pojedini izvori ističu kako je Snowden namjestio da se svi dokumenti automatski objave ukoliko ikada slučajno bude uhićen ili mu se nešto desi. Upitan o tome za vrijeme moskovskog intervjua, Snowden je izbjegao direktan odgovor, kasnije je rekao kako mu to zvuči kao “prekidač za samoubojstvo koji nema smisla”.Novinar koji ga je intervjuirao tijekom dva dana ističe kako Snowden ni u jednom trenutku nije spustio svoj gard kada je riječ o eventualnoj raspravi o njegovom privatnom životu. No, o njemu se ipak može ponešto saznati u fragmentima koje je odlučio otkriti. Tako za sebe ističe da je “asketik” (op.a. Asketizam predstavlja filozofiju koja nalaže dobrovoljno i svjesno samoodricanje od materijalnih, tjelesnih i drugih potreba i ugodnosti u svrhu postizanja viših ciljeva i vrijednosti). Ističe kako mu dolaze gosti koji često donose knjige kojih se već poprilično skupilo u njegovom stanu.

“Uvijek je bilo teško me natjerati da izađem iz kuće vani. Ja jednostavno nemam mnogo potreba… povremeno ću nešto napraviti, otići nešto vidjeti, sastati se s nekim ljudima. No, sve mora imati neki cilj, ako me razumijete. Inače, dokle god mogu sjesti, misliti, pisati ili razgovarati s nekime, za mene to ima više smisla nego okolo obilaziti grad”, rekao je.”Neka kažu što god žele, ovdje se ne radi o meni”, ustvrdio je te odbacio razne zlonamjerne komentare o sebi, poput onih od strane bivšeg NSA šefa, Michaela V. Haydena koji predviđa kako će se Snowden “propasti u Moskvi te postati alkoholičar kao i drugi dezerteri prije njega”. Snowden na ovakve komentare samo sliježe ramenima te ističe kako ne pije, niti je ikada pio. Navodi kako mu Rusija nije bila konačna destinacija, nastojao je domoći se Latinske Amerike, ali nije uspio jer su mu američke vlasti poništile putovnicu.Novinar WP-a zaključuje kako bi bilo čudno da ruske vlasti ne drže oko na Snowdenu, ali tijekom razgovora nije nikoga primjetio. Ističe kako Snowden nije ni pokušavao potajno komunicirati niti je takvo što predlagao. Ima slobodan pristup internetu te je redovno u kontaktu s novinarima i odvjetnicima, još od prvog dana kada je stigao u tranzit zonu moskovske zračne luke Šermetjevo.”Nemam nikakvih veza ni s ruskom niti kineskom vladom. Nemam nikakve ugovore s njima. Ako sam prebjegao, onda sam prebjegao od vlade prema narodu”, zaključio je Snowden. (Kliker.info-Advance)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku