hamburger-icon

Kliker.info

Drama na vrhuncu : Ponovo napad na tankere i novi korak prema velikom ratu !

Drama na vrhuncu : Ponovo napad na tankere i novi korak prema velikom ratu !

13 Juna
17:12 2019

Nova kriza u Perzijskom zaljevu ionako užarenu atmosferu čini još zapaljivijom. Ponovno napad na tankere. Je li na pomolu sukob koji bi tu naftom bogatu regiju mogao baciti u rat?

Naime, danas su dva tankera u Omanskom zaljevu, kako javljaju agencije, napadnuta (spominju se torpeda), a posade su evakuirane.Srećom, nitko od mornara nije ozlijeđen, ali su se angažirali ratni brodovi Irana, koji su spasili 44 mornara i odvezli ih na sigurno u svoju luku, američke Pete flote, koji su također primili poziv za pomoć s napadnutih brodova, zatim Britanci koji se nalazi na tom području te mornarica Saudijske Arabije.

Pogođen je tanker Front Altair, gdje su se čule tri eksplozije, pod zastavom Maršalovih Otoka, ali u vlasništvu norveške tvrtke Frontline Shipping Company koji je u najmu tajvanske kompanije CBS Corp, a čija je posada uglavnom sastavljena od Rusa, Gruzijaca i Filipinaca.

Neke agencije javile su da je taj tanker potonuo zbog napada, ali su vlasnici broda to opovrgnuli. Drugi brod je Kokuka Courageous pod zastavom Paname, ali u vlasništvu tvrtke Bernhard Schulte Shipmanagement iz Singapura.

Dodatno je zanimljivo da su oba broda “prevozila teret povezan s Japanom”, kako je objavilo japansko Ministarstvo vanjskih poslova, a upravo je dan prije napada u Teheranu boravio japanski premijer Shinzo Abe kao svojevrsni emisar u misiji smirivanja napetosti između Irana i SAD-a koji su u međusobnim odnosima iskopali ratne sjekire.

Shinzo Abe upozorio je kako bi moglo doći do “slučajnog” sukoba koji bi mogao baciti SAD i Iran u rat, dok su mu Iranci odgovorili da su američke prijetnje dosegle svoj vrhunac te da sada gube efekt.

Doduše, tankeri su prevozili naftu iz Saudijske Arabije na Tajvan, odnosno u Singapur. Dakle, vrlo komplicirana situacija. Jasno je da su brodovi napadnuti, a sada se sve strane u “perzijskom” konfliktu optužuju da stoje iza toga.

Mnogi se pribojavaju da bi to moglo zapaliti iskru koja bi cijelu regiju gurnula u rat. Treba podsjetiti da na obale Perzijskog zaljeva izlaze sve zemlje bogati izvoznici nafte, a morem se iz tih zemalja prevozi više od 40 posto svjetske nafte.

I prije mjesec dana, sredinom maja , napadnuta su četiri tankera (treba napomenuti da su svi napadi, i ovaj sadašnji i taj prije mjesec dana, prošli bez značajnijih oštećenja brodova, ni u jednom slučaju nafta se nije izlila u more, niti je nastradao itko od članova posade napadnutih brodova) zaljevskih zemalja (Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Norveške), a za napade je optužen Iran.

Teheran, naravno, odbacuje optužbe. Doduše, Ujedinjeni Arapski Emirati su nakon istrage iznijeli podatak da se radi o sabotaži, napomenuli su da su vjerojatno ronioci postavili mine, ali tako da se izbjegne jaka eksplozija te da iza napada na te tankere “stoji državna struktura”, ali nisu imenovali nikoga konkretno.

No, odmah nakon posljednjih napada uzburkalo se tržište nafte te je, nakon dva tjedna laganog pada cijena, barel skočio za oko četiri posto te je sada na 62,48 dolara. Sve ovo događa se u novoj eskalaciji napetosti između Irana i SAD-a.

Napomenimo da je SAD uveo nove sankcije protiv Irana, i to baš protiv njegove najjače naftne kompanije, a cilj je smanjiti na najmanju moguću mjeru izvoz iranske nafte kako bi se destabilizirao tamošnji režim.

Naime, američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> zaoštrio je odnose s Iranom oko nuklearnog sporazuma, unatoč tomu što su zemlje EU bile protiv novih napetosti s Iranom nakon što je potpisan sporazum. Unatoč tom protivljenju saveznika iz EU, američki je predsjednik dodatno zakomplicirao odnose s Iranom.

U Perzijski zaljev je prije mjesec dana poslao svoje nosače aviona, bombardere B-52 (u bazu u Kataru) i raketne sustave. Iran je, pak, dobar s Rusijom, a ekonomski se počeo dizati nakon što su mu bile ukinute sankcije.

Naime, iranski budžet  se izvozom nafte i plina puni i do 80 posto, tako da su uvedene sankcije na izvoz nafte ozbiljan udarac iranskoj blagajni.Nakon ukidanja sankcija počelo je dolaziti i do liberalizacije režima koji se sada opet radikalizira.

Iran se pozicionirao na Bliskom istoku kao jak ruski saveznik u Siriji (protiv toga je Izrael, a potiho rogobori i Turska) i Jemenu (neki optužuju da zapravo iza tih napada na tankere stoje baš njihovi saveznici u Jemenu) te kao podrška Kataru u sporu s ostalim zaljevskim zemljama.

Neki analitičari u SAD-u smatraju da Iran izaziva “blagu krizu” i nesigurnost u Perzijskom zaljevu (sve tamošnje zemlje ovise o tom izvozu te im je sigurnost prometa itekako važna za njihovo gospodarstvo), ali pazeći da time ipak ne izazove sukobe većih razmjera.

(Jutarnji list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku