Kliker.info

Srbi su za izvornu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, za ukidanje visokog predstavnika i za referendum o statusu Republike Srpske ukoliko se njihovi stavovi ne uvaže, izjavio je u uvodnom obraćanju predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, na posebnoj sjednici Skupštine Republike Srpske (RS) u srijedu, 10. marta. Sjednica je sazvana na njegov zahtjev zbog najave dolaska novog visokog predstavnika u Bosnu I Hercegovinu.

Dodik je poručio da mu je ‘neprihvatljivo da o sudbini BiH odlučuju stranci, a da se narodi u BiH tretiraju kao objekti, a ne kao subjekti u međunarodnim odnosima’.

‘’Republika Srpska nema skrivene namjere. Naše djelovanje je prije svega okrenuto poštivanju slova Dejtonskog sporazuma i izgradnji mira i stabilnosti. U svjetlu medijskih najava o mogućem izboru novog visokog predstavnika, a znamo da imaju dva prijedloga, od izuzetnog je značaja da se RS upozna sa svim aspektima produžavanja mandata visokom predstavniku i da zauzmemo stav i usvojimo zaključke kako se postaviti prema ovom pitanju,’’ kazao je Dodik.

U izlaganju koje je trajalo 90 minuta, Milorad Dodik je rekao i kako su visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini tumačili Dejtonski sporazum ‘kažnjavajući političare ili naređujući Narodnoj skupštini RS šta treba da uradi’.

‘’U Aneksu 10 navedeno je da visoki predstavnik tumači provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma, a visoki predstavnik je sebi dao za pravo da ima izvršnu funkciju za neke stvari. Od izuzetnog značaja je da se NSRS upozna sa svim aspektima produženja mandata visokog predstavnika, a sada imamo dva kandidata – Nijemca i Kanađanina. Ovi stavovi nisu vezani za personalna rješenja niti u vezi s predloženim kandidatima. Samo želim istaći da smo mi za poštivanje izvornog slova Dejtonskog sporazuma’’, poručio je Dodik.

Dodik je iznio stav da će se, nakon izbora Joe Bidena za američkog predsjednika, ‘pritisci na Republiku Srpsku intenzivirati’, te pozvao poslanike na jedinstvo u političkom stavu i djelovanju.

“I ne treba da se krijem iza vas, ja tražim ovdje snagu. Ja ne želim ništa loše Bošnjacima, i u RS pozivam ih na suživot koji je moguć i koji je potreban. Ljudi moji oni nama 26 godina stalno govore da smo mi genocidan narod, da Republika Srpska ne treba postojati i onda kažu morate biti tu. Nećemo biti tu. Razuman period je godinu do dvije dana. Ako ne bude, ja ću doći ovdje i ja predlažem referendum o statusu Republike Srpske i baš me briga šta će ko reći”, kazao je Dodik, pozivajući poslanike da na kraju sjednice usvoje zaključke koje je pripremio.

Predsjednik Srpske demokratske stranke, najjače opozicione političke partije u Republici Srpskoj, Mirko Šarović, kazao je kako je proteklih 15 godina ‘odgovornost na postojećoj većini ovdje u RS-u, ali i nekoj drugoj većini prije toga.

“Predsjedavajući je rekao da je sve do nas i to je tačno, ali kada je bilo sve do nas, zašto smo onda baš mi ili pojedini ovdje od nas dozvolili da se na nivo Bosne i Hercegovine prenese blizu 100 različitih ovlaštenja iz RS. I to u onom kritičnom periodu”, rekao je Šarović, koga je visoki predstavnik Paddy Ashown smijenio 2004.godine sa još 58 funkcionera koji su kršili Dejtonski sporazum.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

Bonskim ovlaštenjima, koja su mu dodijeljena na zasijedanju Vijeća za provođenje mira u decembru 1997.godine, visokom predstavniku je omogućeno da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

Vijeće za provođenje mira u BiH je administrativna struktura za civilno sprovođenje mirovnog rješenja. U Upravnom odboru Vijeća su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva Evropske unije, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije (zastupa je Turska) pod predsjedništvom visokog predstavnika.

Odluke Vijeća za provođenje mira nisu obavezujuće za visokog predstavnika, jer je on punomoćnik stranaka potpisnica Aneksa 10 kojim su mu odredile mandat.

Do sada je u BiH bilo sedam visokih predstavnika- Karl Bilt (1995—1997), iz Švedske, Karlos Vestendorp (1997—1999), iz Španije, austrijski diplomata Volfgang Petrič (1999—2002), Pedi Ešdaun (2002—2006), Ujedinjeno Kraljevstvo, Kristijan Švarc-Šiling (2006—2007), iz Njemačke, Miroslav Lajčak (2007—2009) iz Slovačke i Austrijanac Valentin Incko, koji je na dužnost stupio 2009 godine i još uvijek je visoki predstavnik u BiH.

(Kliker.info-RSE)