hamburger-icon

Kliker.info

Dodik pod krovom Skupštine Srbije : Ako nema Jugoslavije, onda ne može biti ni nečega što smo zvali Jugoslavija u malom

Dodik pod krovom Skupštine Srbije : Ako nema Jugoslavije, onda ne može biti ni nečega što smo zvali Jugoslavija u malom

14 Februara
19:49 2013

Čitav niz spornih stavova predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je pod krovom Skupštine Srbije, u prisustvu savetnika predsjednika države i članova Odbora za dijasporu i Srbe u regionu. Počeo je zalaganjem za donošenje plana za rješavanje “srpskog nacionalnog pitanja”, a završio potezanjem prava na samoopredjeljenje Srba u Bosni i Hercegovini. Tu gdje su se skupili predstavnici Srba izvan Srbije (a gdje ih, kako je navedeno, ima više od dva miliona) nije bilo sumnje ko je domaćinima najdraži gost. Predsjednik Skupštinskog Odbora Aleksandar Čotrić na samom otvaranju skupa posebno je pozdravio Milorada Dodika. Za njim isto je učinio i potpredsjednik Skupštine, iz partije Vojislava Koštunice, Nenad Popović, pa ministar prosvjete u Vladi Žarko Obradović i na kraju savjetnik predsjednika države Marko Đurić.

A kada je svako od njih iznio sažet pogled odnosa Srbije prema sunarodnicima koji žive izvan matice uslijedilo je polusatno obraćanje samog Milorada Dodika. Pretvorilo se praktično u predavanje, čija je kulminacija bilo ponovno potezanje prava na samoopredjeljenje Srba u Bosni i Hercegovini:“Da li je možda došlo vrijeme o reafirmaciji prava na samoopredjeljenje? Kako neko drugi ima pravo na samoopredjeljenje a mi nemamo. Pravo na samoopredjeljenje imaju narodi. Jesju li Srbi konstituisan narod? Jesu. Zašto nemaju pravo na samoopredjeljenje? To je zbog nekog vremena koje dolazi", rekao je Dodik. Zaključak koji je nagrađen aplauzom članova Odbora, dakle predstavnika vlasti i gostiju iz regiona, bez i jednog izraza negodovanja. Ipak, u Skupštini se mogu čuti neslaganja poput lidera liberala Čedomira Jovanovića za koga je ideja o samoopredjeljnju “provokacija”: “Ona je dio političkog folklora Milorada Dodika koji s vremena na vrijeme skreće pažnju na sebe izjavama u kojima nema previše pameti”, ocjenio je Jovanović.

Za Dodika rješavanje svih opeterećujućih pitanja može se sprovesti ostvarivanjem dva cilja. To su mir u regionu i jaka Srbija. Te odustajanje od mita koji on ovako vidi:“Ima ovde ljudi u Srbiji, koji misle, šta je tu loše u toj priči o nekoj Bosni koja je bila prije rata. Koja je bila neko oličenje priče o toleranciji i suživotu. Ima samo jedna stvar koje tu nema. Nema Jugoslavije. Ako nema Jugoslavije, onda ne može biti ni nečega što smo zvali Jugoslavija u malom.” U odnosu na Dodika barem dio stavova koje iznio Marko Đurić, savjetnik nekadašnjeg Šešeljevca , a danas predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, zvuče daleko baziranije na uzimanju u obzir okvira ostvarenog u protekle dvije turbulentne decenije. Podvlačeći da je odnos prema Srbima u regionu isto što i odnos prema samima sebi, te da su sunarodnici iz susjedstva i spona sa državama koje okružuju Srbiju, Đurić produžava: ​​​​“Moramo sebi da pogledamo u oči i da prepoznamo činjenicu da u prethodne dvije decenije, sticajem tragičnih istorijskih okolnosti, struktura Srba u regionu danas ni izbliza ne izgleda onako kako je izgledala u čitavom nizu decenija koje su tome prethodile. Nova generacija Srba u regionu jeste generacija koja živi i svoja prava ostvaruje ili ne ostavaruje u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije i problemi koji su vezani za ostvarivanje ovih prava, jesu problemi koji moraju da se rješavaju na međudržavnom nivou.”
 
Takav stav, međutim, ne isključuje i Đurićevo zalaganje za rešavanje srpskog pitanja kao jedinstvenog.“Ukoliko želimo da opstanem, opstaćemo u cjelini, boreći se za naš narod u cjelini”, zaključuje on. Znači li to i davanja srpskog državljanstva za Srbe u BiH, što je jedan od akcenata koji bi trebalo da nađe mjesto u takozvanoj “Bijeloj knjizi”, strategije za rješavanje srpskog pitanja, na kome  je insistirao Dodik:“Državljanstvo! Promijenite zakon. Dajte automatizam. Hrvati biraju predsjednika Hrvatske u po Banja Luke. Ja mislim da to nije problem. Moje pitanje je, zašto mi ne biramo predsjednika Srbije. Da li se neko možda u Srbiji boji da ćemo se homogenizovati pa ćemo napraviti neku drugu priču?”

Pitanje identita ključno je za prvog čovjeka Republike Srpske dok problem funkcionisanja BiH skoro i ne postavlja, a o mogućnosti da Bošnjaci i Srbi, te drugi BiH narodi, eventualno prepoznaju zajedničke životne interese, nije ni govorio. Sve gradi sliku o, kako se izrazio Čedomir Jovanović, Bosni i Hercegovini kao tragičnoj i nedovršenoj državi: “Odnosi u Bosni i Hercegovini su komplikovaniji i teži nego što je to bio slučaj u vremenu koje je prethodilo ratu devedesetih godina. Odgovornost za tako nešto svakako snose ljudi koji su tada vodili narode u Bosni, posebno mi ovde u Srbiji. O drugima ne želim da razgovaram. Moram sa žaljenjem da konstatujem da je Srbija u velikoj mjeri uzrok nestabilnosti koja potresa i Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku”.

Može li se tako gledati i na stavove koje je lider Republike Srpske izneo baš pod krovom srpskog Parlamenta? Iz Centra za regionalizam Aleksandar Popov podvlači da izostanak reakcija iz Srbije govori u prilog tezi da upravo Srbija jeste generator BiH krize. Za njega su Dodikove izjave: “Samo nastavak šizofrene politike koju Srbija vodi prema Bosni i Hercegovini. Mi sa jedne strane imamo premijera Ivicu Dačića koji je bio u posjeti Sarajevu. Nedavno je premijer Bosne i Hercegovine bio u posjeti Srbiji napor u procesu normalizacije odnosa. Ovo sada dolazi kao hladan tuš. Zato što jedna je stvar ako predsjednik Dodik to iznosi u Banja Luci. Ali opet bi se od Srbije na neki način očekivalo da odreaguje, te da se pojavi kao faktor koji će ograđivanjem od takvih izjava doprinositi stabilizaciji stanja u toj državi, što od nje očekuje i Evropska unija." (Kliker.info-RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku